Jabuke
"Najobičnija" voćka, jedna je od najvažnijih i najčašćih u našim kućama. Zato s njima znamo napraviti bezbroj slastica, a evo i nekoliko podataka zašto bi ih svaki dan trebali jesti. Ispod recepta još par poveznica za par jabučnih delicija.
Preuzeto s Wikipedije.
Opis biljke
Već u starom vijeku bila je dobro poznata velika vrijednost jabuke i njezino upotrebljavanje u ljekovite svrhe. Stablo Malus domestica pripada porodici Rosaceae. Ona je najrasprostranjenija voćka, a Karlo Veliki je naredio sadnju jabuka u njemačkim zemljama oko 800. godine, a oko 1600. godine bilo je poznato gotovo 200 sorti jabuka. Iz vremena Starog Rima potječe uzrečica ab ovo usque ad mala, što znači od jajeta sve do jabuke. Tada je bilo uobičajeno obrok započeti jajetom, a završiti jabukom. Bila je vrlo cijenjena, zbog svoje arome, slatkoće, ali i ljepote. Jabuka sadrži i do 90% vode, u kojoj su otopljene različite tvari te prolazi kroz želudac u roku od 15-20 minuta. Zato ju treba jesti prije obroka ili nekoliko sati poslije. Ako se jede s drugom hranom onda boravi u želucu i nekoliko sati.
Prema vremenu sazrijevanja razlikujemo rane ili ljetne, srednje rane ili jesenske, te kasne ili zimske jabuke.
Po obliku se dijele na okrugle, šiljate, plosnate, rebraste, bez rebara, s dubokom ili plitkom čašicom.
Dijele se i po boji i svojstvu pokožice ploda na crvene, žute, šarene, obojene kao mramor, odnosno, glatke, sjajne, hrapave, i masne jabuke.
Važniji sastojci u plodu: pektini (vrsta vlakna, najviše u voćnoj kori, s važnim mnogostrukim djelova¬njem, naročito jer vežu i odstra¬njuju iz crijeva razne otrove te smanjuju štetni kolesterol, upijaju štetna zračenja, fagocitiraju, tj. zarobljuju patogene bakterije), karotenoidi (od onih vrsta koje djeluju kao antioksidansi, ali nisu provitamin A, tj. ne pretvaraju se u vitamin A), jabučna i druge organske kiseline, među kojima i elagična, klorogenična i kafeična; sadrži i brojne mi-neralne tvari, među kojima kalij, brom. [1] Jabuke imaju cijeli niz svojstava, koje ni jedna druga voćka nema, a njen blagotvorni učinak je više puta znanstveno dokazan.[2] Jabuka je korisna za dobar san, protiv kroničnog umora, visokog tlaka, vrtoglavice, pretilosti, glavobolje, migrene, proljeva, povraćanja, bolesti grla, opeklina, proširenih vena, opstipacije, išijasa i još mnogo drugih bolesti i stanja.[3]
Karamelizirani kolač s jabukama
Sočni kolač s jabukama. Probajte i obradujte obitelj i prijatelje.
Srednje zahtijevno.
SASTOJCI:
600g srednje velikih jabuka
sok 1 limuna
3 jaja
175g+100g šećera
175ml ulja
175g brašna
1 1/2 žličice praška za pecivo
1 žlica praška puding od vanilije
50g vrhnja ili mlijeka
3-4 žlica marmelade od marelica
1 žlica šećera u prahu
PRIPREMA:
Jabuke oguliti, izrezati na šnite, politi sokom limuna. Jaja i 175g šećera pjenasto umiješati, dodavati po malo ulje. Brašno, prašak za pecivo pomiješati i umiješati u masu.
Maslac otopiti. 100g šećera karamelizirati i dodati maslac, miještati dok karamel ne postane gust. Kalup promjera 26 cm obložiti papirom za pečenje. Karamel jednolično razmazati po dnu, na to gusto poslagati jabuke u krug i utisnuti ih u karamel.
Preko jabuka uliti i pažljivo poravnati tijesto. Peći 45 minuta u ugrijanoj pećnici na 175°C. Ostaviti kolač da se kratko ohladi, zatim pažljivo okrenuti na rešetku i skinuti papir za pečenje, zagrijati marmeladu i premazati jabuke.
Kolač posuti sa šećerom u prahu.
Mljac mljac jabuke
Svijaca s jabukama
Jastucici s jabukama i rabarbarom
Marmelada od jabuka
