Voda i zrak su život


Eh, blago nama. Živimo u gradu po mjeri čovjeka. Dovoljno velik da ima sve što jedan normalan, ne prezahtjevan život čini, a opet dovoljno mali da se s posla i na posao ne ide satima, da se mnogi iz viđenja poznajemo, da nigdje nije daleko otići pješice. Imamo veliku rijeku, imamo brežuljke, imamo izletišta, imamo običaje i kulturu, većinu stvari što moderan život traži, imamo sportske terene i dvorane, kao i dobre sportaše, imamo predivne ljude ( ima i manje divnih, ali kako kaže moja prijateljica, nisu oni krivi, nisu ih znali drugačije odgojiti), imamo svega.
Samo ono za život potrebno, zrak i vodu, e to nemamo, tj. nemamo čisto i zdravo.

Koliko smo problema imali oko zraka ( iako ni jedna prava studija nije napravljena, ali neki podaci dovoljno govore da nam je zrak prečesto onečišćen), mislili gore ne može, kad ono, može!

Voda zatrovana. Nekim ugljikovodicima. Kojim, ne govore. Koliko, ne govore.  Da ne valja, znamo. Sada kažu da je voda dobra za piće, ali se bojim da smo svi kao i ( vjerujem omraženi ), ministar zdravlja skeptični. Ja još kuham na dovezenoj vodi, a flaširanu ćemo piti do daljnjeg. Iako me povremeno mami ona iz pipe, pipuša, kada je hladna i djeluje onako primamljivo! Još ću malo pričekati.
Ali, to je najmanje bitno, bitna su silna pitanja na koje nema odgovora. Najvažnije, tko taji rezultate? Jer kakvi god bili, njih se može objaviti javno, pa da znamo. Naši životi su u pitanju. Trebalo bi vladu zanimati, kao i buduću, jer nećemo mi umirati preko noći, već će rasti računi zdravstva ako se budemo morali liječiti, kao i puno toga drugoga.

Niccolo Machijavelli je poznat po izreci da je opravdano činiti pogrešnu stvar ( u smislu zločina, tj. nečega kažnjivog) ako je s pravim razlogom.
Čini li naš gradonačelnik sada tako nešto? Ili drugi?
Jer ako je voda dobra već danas, znači nije se izvor zagadio, to je kao 2+2. Došlo je do nekog zagađenja, ali nije u onim razmjerima i nije , očito, incident s tim starim naftnim vodovima uzrok.

Zašto to ne kažu? Možda se boje da će se saznati tko sve ima dionice Janafa, kome je u interesu da rafinerija radi, tko od toga ima koristi. Možda baš oni koji najviše galame? Ne znam zašto gradonačelnik podiže tenzije i ne dozvoljava da se građani vrate normalnom životu. Zašto se nitko od vladajuće koalicije, a ima ih iz Broda više nego nekoliko, nije potrudio saznati i pravim informacijama umiriti građane? Ili se to ne može, jer i tako vodama vlada firma našeg donedavnog sugrađanina?! Pa ništa ne znaju?! Nemaju poznanstva i izvore informacija?!

Strašno je živjeti ovdje, strašno je živjeti u gradu „slučaju“, ali negativna reklama nam ne treba. Još ako se ostvare čežnje vodstva grada pa nas spoje na Sikirevce, a svi kažu da će tada voda ići na sistem „kap po kap“, što nam preostaje? Tko će ovdje ulagati? Tko će još ostati? Hoće li tko htjeti naše nekretnine kupiti za 1 kunu? Kome ćemo ih prodati?

Zašto gradonačelnik vodi prosvjed u Zagrebu, kada zna da to ništa ne može riješiti? Kada nas samo stavlja u položaj za najnepoželjniji grad za život, grad u kome nema budućnosti, grad koji se još nije ni dotakao smeća na Vijušu…
Naravno da treba prosvjedovati, sama učestvujem u svim prosvjedima svjesna da se naša situacija teško može tako riješiti, ali moramo pokazati jedinstvo spram najugroženijih ovim stanjem. Rafinerija je u drugoj državi i odgovorni ( gradonačelnik i svi ministri s kojima se posvađao)moraju samo učiniti sve da se što prije plinificira, ako to može išta pomoći oko poboljšanja kvalitete zraka.

Znamo dobro što su loš zrak i bolesti donijeli Sisku i Kutini. Niko tamo nije htio živjeti, samo tvornice i njeni radnici, obolijevali su, a oni koji su odlazili jedva su ispod svake cijene prodavali posjede. Gradonačelnici tih gradova se sada „ubiše“, da promijene sliku i da vrate ljudima pozitivna mišljenja o gradovima, Sisak više i nije zagađen, ali to traje i traje. A zamislite koliko će nama trajati 200 km od Zagreba. Jer kad su oni onako blizu „svega“, teško su živjeli, pitam se kako ćemo mi!

Bojim se da naš gradonačelnik skuplja jeftine bodove kao djelujući, ali da u stvari gleda neke druge interese. Oni koji ga podržavaju ( održavajući koaliciju, a najgore što je izglasan zakon po kome je u biti sam gradonačelnik nedodiran do idućih izbora), na istom su tragu, pa se ne nadam da ćemo saznati što je u stvari bilo. Jer iz vodovoda sigurno nećemo dobiti točne informacije. Od koga?

Na koncu, nadam se da griješim, da će plinovod proraditi brzom brzinom, pa nam zrak opet bit čist, da, ako nas priključe na Sikirevce, neće prodati Jelas kao povoljno zemljište i zatvoriti izvor jer očito nema potrebe, a da će nam voda biti zdrava, čista i imati pritisak bar kao do sada. Ako bude „kap na kap“, pisat ću vam iz „dijaspore“.

Uskrs je prošao, ali recepata ima i za ovaj vikend.

Kruh sa začinjenim maslacem, jajima i rotkvicama


Osobno kuham jaja u subotu pred Uskrs, i brzo ih stavim u hladnjak, tako da se mogu konzumirati par dana. Čitava, naravno. Ili jednostavno skuhajte svježa.

SASTOJCI:

svježi kruh sa sjemenkama, najbolje što crnji, ako može bez bijelog brašna. Pitajte u pekari.

3 šake sjeckanih listića peršina, bosiljka, kopra, ili nekog drugog

1 maslac

kuhana jaja ( računajte 1 jaje po jednoj šniti kruha )

vezica mladog luka

vezica rotkvica

sol i papar po želji

PRIPREMA:

Maslac ostavite na sobnoj temperaturi da omekša. Pripremite zelene začine, nasjeckajte i pola mladog luka. Pomiješajte s maslacem i po želji posolite i popaprite. Jaja skuhajte. Rotkvice operite i nasjeckajte, kao i ostatak mladog luka. Nasijecite kruh na šnite, premažite maslacem, ne pretanko, složite ohlađeno nasiječena jaja na šnite, pospite roptkvicom i mladim lukom. Poslužite uz još malo rotkvica sa strane i nekim laganim bijelim vinom, na primjer dobrom Malvazijom. Ako ne želite maslac, zamijenite sirnim namazom. Malo je manje kalorija.

Hrskava palenta


Ovo je prije prilog nego predjelo, ali umjesto kruha uz neku ribu, slane srdele ili sl. može proći i kao predjelo. Palenta je čest prilog u mediteranskim zemljama, kod nas najčešće poznat kao sirotinjska hrana, za večeru s kajmakom ili u mlijeku. U Slavoniji je prilog "saftu" najčešće na kolinju, u Dalmaciji uz ribu u povrću i još na par načina u drugim dijelovima Hrvatske. Bit će još par recepata, za probu, možda vam se svide.

Jednostavno.

SASTOJCI:

225 g kukuruzne krupice, palente

cca 50 g naribanog parmezana

morska krupna sol i papar

2 šake nekuhane palente

ulje za prženje

par grančica svježeg ružmarina

PRIPREMA:

Kuhajte gušću palentu u slanoj vodi. Maknite s vatre i umiješajte parmezan i papra po želji. Namažite uljem lim i nanesite palentu debljine 2,5 cm, pa pustite da se ohladi. Kad se ohladila narežite na prutiće  1 x 4 cm. Pospite nekuhanom palentom i pržite u vrućem dubokom ulju. Kad postanu hrskavi pospite isjeckanim ružmarinom i nakon 20-tak sekundi izvadite na ubrus da upije suvišnu masnoću. Pospite solju i poslužite uz ribu sa umakom, neko dinstano meso ili kao topli prilog siru i vinu na večerama s prijateljima.