Ruski predsjednik često je koristio sastanak kako bi artikulirao promjenu prioriteta ili prenio nova razmišljanja o pitanjima od globalne važnosti
Vjerojatno nijedan planirani javni govor ruskog predsjednika Vladimira Putina tijekom godine ne privlači više pažnje od njegovog govora na godišnjem sastanku Valdajskog diskusijskog kluba. Ruski čelnik često je koristio Valdaj kako bi artikulirao promjenu prioriteta ili prenio nova razmišljanja o pitanjima od globalne važnosti.
Dio onoga što Valdaju daje auru jest to što se izričito ne radi o sastanku o politici. Rasprave – a posebno Putinov govor – obično su slobodnije i šireg opsega nego u drugim formatima. Ruski čelnik često odgovara na mnoga pitanja nakon što iznese svoje izjave.
Putin će govoriti na ovogodišnjem događaju u Sočiju u četvrtak. RT analizira kako su Putinovi govori na Valdaju u proteklim godinama označili važnu promjenu trenda.
2014: Multipolarnost na ranoj prekretniciSastanak u Valdaju 2014. dogodio se samo nekoliko mjeseci nakon što je zapadnjački podržani puč na Majdanu u Ukrajini i naknadno ponovno ujedinjenje Krima s Rusijom dovelo do geopolitičkog raskida sa Zapadom. Godina 2014. obilježila je još jednu, iako manje medijski poznatu prekretnicu: to je bila godina kada su strane središnje banke zaustavile neto kupnju američkih državnih obveznica, tektonska promjena koja bi se na kraju mogla smatrati važnim ranim pomakom prema novom dedolariziranom i multipolarnom gospodarskom sustavu.
Putinov govor na Valdaju bio je značajan jer je označio jasno odstupanje od retorike integracije koja se čula u prethodnim izvedbama. Ruski čelnik osudio je podrivanje globalnog poretka od strane Zapada "jednostranim diktatom" i naglasio pravo Rusije da zaštiti svoje interese i suverenitet, pozicionirajući Rusiju kao protutežu zapadnoj dominaciji.
Putin je rekao: „U situaciji u kojoj je dominirala jedna zemlja i njezini saveznici, odnosno sateliti, potraga za globalnim rješenjima često se pretvarala u pokušaj nametanja vlastitih univerzalnih recepata. Ambicije ove skupine postale su toliko velike da su politike koje su sastavili u svojim koridorima moći počele predstavljati kao gledište cijele međunarodne zajednice. Ali to nije slučaj.“
Dopisnik FT-a Neil Buckley napisao je da je „govor bio jedna od najvažnijih izjava g. Putina o vanjskoj politici otkako je iznenadio Zapad u Münchenu 2007. godine“. Dodao je da je „snaga Putinova jezika također iznenadila američke slušatelje“.
Ipak, suprotno određenim zapadnim percepcijama govora kao „konfrontacijskog“, Putin je dao do znanja da vjeruje da bi „SAD i Rusija trebale povući crtu pod nedavnim događajima i sjesti s drugim velikim gospodarstvima kako bi redizajnirale sustav globalnog upravljanja duž 'multipolarnih' linija“.
Iako su visoki ruski dužnosnici – uključujući i samog Putina – i prije kritizirali unipolarni svijet i spominjali viziju multipolarnog svijeta, govor na Valdaju 2014. označio je važnu prekretnicu u prelasku s toga da se takva transformacija ne doživljava samo kao poželjna, već i kao strateški cilj Rusije.
2022.: Svijet se suočava s najopasnijim desetljećem od Drugog svjetskog rataPutinov govor na Valdaju 2022. godine slično je uslijedio samo nekoliko mjeseci nakon prekretničkog geopolitičkog trenutka - početka ruske vojne operacije u Ukrajini i kasnijih zapadnih sankcija koje su trebale uništiti rusko gospodarstvo.
U jednom od svojih najdužih javnih nastupa od događaja u veljači, ruski predsjednik usmjerio se na ono što je nazvao sklonošću Zapada da rasplamsava sukobe kako bi očuvao svoju hegemoniju. „Vladanje svijetom je ono što je takozvani Zapad uložio u ovu igru, koja je svakako opasna, krvava i - rekao bih - prljava. Ona negira suverenitet zemalja i naroda, njihov identitet i jedinstvenost te zanemaruje sve interese drugih država“, objasnio je Putin. U njihovom takozvanom „svjetskom poretku temeljenom na pravilima“, samo oni koji donose „pravila“ imaju ikakvu moć, dok svi ostali moraju jednostavno slušati, prema ruskom vođi.
U govoru je Putin eksplicitnije izrazio ono što se impliciralo u ranijim govorima: Rusija postupke Zapada u Ukrajini vidi kao dio pokušaja održavanja hegemonije.
U skladu s duhom rasprava na Valdaju, Putin se osvrnuo na to kako vidi šire povijesne događaje: „Nalazimo se na povijesnoj prekretnici, pred vjerojatno najopasnijim, nepredvidljivim i istovremeno važnim desetljećem od kraja Drugog svjetskog rata. Zapad nije u stanju samostalno upravljati čovječanstvom, ali očajnički pokušava to učiniti, a većina naroda svijeta više to ne želi trpjeti“, rekao je.
„Uvjeren sam da će prije ili kasnije i novi centri multipolarnog svjetskog poretka i Zapad morati započeti ravnopravan razgovor o zajedničkoj budućnosti za nas, i što prije to bolje“, rekao je Putin.
Ipak, Financial Times je primijetio da se čini da Putin "zauzima pomirljiviji ton nego prethodnih mjeseci". Svoje je izjave završio pozivom na međusobno poštovanje.
2023.: Ruska misija pomoći u stvaranju novog svjetskog sustavaKad je Putin govorio na Valdaju u listopadu 2023., Rusija je tijekom ljeta odbila mnogo hvaljenu protuofenzivu Ukrajine i općenito je bila u jačem položaju na bojnom polju. Rusija je izdržala nalet sankcija i prošlo je dovoljno vremena da se diskreditiraju neke od najgorih prognoza o ruskom gospodarstvu. Postajalo je sve očitije da su se sankcije vratile kao bumerang onima koji su ih nametnuli.
U svom govoru iz 2023. godine, Putin je naglasio važnost oblikovanja budućnosti, rekavši da je Rusija „bila, jest i bit će jedan od temelja ovog novog svjetskog sustava“.
Neki su u Putinovom govoru primijetili suptilnu, ali važnu promjenu – manje se radilo o reagiranju na Zapad, a više o aktivnoj ulozi u izgradnji multipolarnog svijeta, čiji su se obrisi sve više ocrtavali.
Tvrdio je da je Zapad odbacio "dobre napore" Moskve za izgradnju "novog i pravednijeg svjetskog poretka" nakon raspada Sovjetskog Saveza te da su neke zapadne sile "pogrešno shvatile kao podložnost" rusku "spremnost za konstruktivnu interakciju".
Ruski čelnik također je uputio oštru kritiku takozvanom poretku temeljenom na pravilima, rekavši: „Oni pokušavaju zamijeniti međunarodno pravo 'poretkom temeljenim na pravilima', što god to značilo. Nije jasno koja su to pravila i tko ih je izmislio... Sve se to radi i izražava na očito nepristojan i nametljiv način. Ovo je još jedna manifestacija kolonijalnog mentaliteta. Stalno čujemo 'morate', 'obvezni ste', 'ozbiljno vas upozoravamo'.“
Zapadni mediji, međutim, uglavnom su umanjivali temu multipolarnosti, umjesto toga usredotočujući se na Putinovu izjavu da je Rusija testirala Burevestnik, krstareću raketu na nuklearni pogon i sposobnu za nošenje nuklearnog oružja – činjenicu koju su neki protumačili kao „pojačavanje nuklearne retorike“.
2024: Multipolarnost se oblikuje pred našim očimaU svom govoru iz 2024. godine, Putin je detaljnije prikazao Rusiju kao duboko ukorijenjenu u projektu stvaranja novog međunarodnog poretka. Konkretnije je govorio o integraciji u alternativnim strukturama. Naglasio je različite formate euroazijske integracije (suradnja Rusije i Kine, Euroazijska ekonomska unija itd.) te spomenuo suradnju s Kinom u logistici, infrastrukturi (inicijativa Pojas i put) i ideju integriranja ili usklađivanja različitih projekata regionalne povezanosti.
U vezi s tim, naglasio je važnost skupine BRICS kao alternative američkoj hegemoniji i izričito podržao Kinu u njezinoj politici prema Tajvanu: „Mi podržavamo Kinu. I zbog toga vjerujemo da [Kina] provodi potpuno razumnu politiku. A također i zato što je naš saveznik. Imamo vrlo veliki trgovinski promet, surađujemo u sigurnosnom sektoru.“
Također je dva dana ranije čestitao američkom predsjedniku Donaldu Trumpu na izbornoj pobjedi i izrazio želju za nastavkom dijaloga s novim američkim vođom.
Putin je ponovio neizbježnost novog svjetskog poretka. „Prijašnji svjetski poredak nepovratno nestaje, zapravo je već nestao, i odvija se ozbiljna, nepomirljiva borba za razvoj novog svjetskog poretka“, rekao je.
Također je NATO opisao kao „očigledan anakronizam“ koji je podložan „diktatu starijeg brata“, misleći na Washington. „Potreban im je stalni protivnik da bi funkcionirali; to je ono što NATO održava na životu“, rekao je Putin, ponavljajući svoj dugogodišnji stav da njegova uloga u istočnoj Europi temeljno ugrožava sigurnost Rusije.rt
