Za bogatu i zdravu zimu
Mi obično kažemo kako ćemo ukiseliti zimnicu. To je u stvari fermentacija. Povrće na sebi sadrži određene mliječne kiseline koje u vlažnom i okruženju bez zraka djeluju na povrće i ono postaje bogato ne samo mliječnim kiselinama već ne dozvoljava lošim bakterijama da se razmnožavaju, ali kiseljenjem se razviju B kompleksi i enzimi kao i vitamin K. Neka će vlakna postati mekša i lakša za probavu. Ukiseljeno povrće je posebno dobro za održavanje crijevne flore zdravom, štiti dobre bakterije ali i utječe na obnavljanje crijevne flore, poboljšava probavu, štiti metabolizam i imunitet, dobro je u borbi protiv karcinoma, regulira tlak, snižava kolesterol, poboljšava raspoloženje, preporuča se dijabetičarima, ublažava alergije i dobro utječe na kožu.
Cikla
Znate li da cikla grije? U stvari poboljšava nam krvotok jer betacijanin koji je zadužen za njenu boju, poboljšava nam protok kisika u krvi i do 400% pa nije čudo da se može dobiti dojam da nas grije. Cikla je puna antioksidansa, flavoida i folne kiseline, uz to ima vitamin C, kalij, klorofil i željezo. Od lišća se može praviti i sok i salata, ali pripremiti i kao špinat.
Poznato je da se sokom svježe cikle ili ribane bori protiv leukemije i karcinoma. Smanjuje kolesterol u krvi do 40%, normalizira krvni tlak i poboljšava elastičnost vena pa redovnom konzumacijom možete spriječiti proširene vene. Poznato je da je jako dobar saveznik u borbi protiv bolesti jetre. Nema puno željeza, no jako je kvalitetno u borbi protiv toksina u tijelu, pa je jako, jako značajno. Još je puno dobrobiti sirove cikle, koju možete jesti kao salatu cijelu zimu. Naribajte kao jabuku, začinite limunom, solju i paprom i bučinim uljem. Delicija.
No cikla je zdrava i ukiseljena. Puno ljudi ne voli njen zemljani okus, pa u zimnici im je draža. Iako gubi vitamin C i dio antioksidanasa, ako je ne volite sirovu, u zimnici vam donosi puno ovih gore navedenih saveznika zdravlja. Nemojte je zaboraviti konzumirati.
Jeste li znali sve to?
Naravno, najzdraviji je kiseli kupus, on prirodno fermentira i čudo je u prirodi. O tome ćemo drugi puta jer je još rano za kiseljenje kupusa. Sada su još aktualna ljetna povrća, temperature su ljetne i još ima svega. Ukiselite ponešto od povrća, da imate i domaće, a u ovom slučaju je i kupovno dobro i zdravije od nekih drugih obrađenih namirnica.
Miješana salata/turšija
Turšija je salata koja sigurno prolazi kod svih. Samo je pitanje tko što izbjegava. Ja obožavam kiseli kupus iz turšije kao i cvjetaču, ali nije isto ako kiselim samu cvjetaču, nekako neka aroma nedostaje. Turšija se nekad po pravilu pravila od zadnjih plodova iz vrta, koji su ostali, kao zelene rajčice, ili kasno dozrelo povrće kao kupus, cvjetača, poneka paprika, mrkva i sl. Dopuni se još s lukom koji se neće pojesti (onaj najsitniji koji je izvađen) pa je to bilo to. Sada kad većinom kupujemo, biramo što volimo, no važno je zbog arome da opet ima svega. Jedno je sigurno, od turšije rijetko ostane nešto!
Sastojci:
1 kg sitnih krastavaca za zimnicu
1 glavica kupusa (bolje manja, može dvije posve male)
1-2 cvjetače
oko 500 g zelenih rajčica
500 g mrkve (ako volite baš mrkvu, stavite 1 kg) možete dodati i celer u veličini mrkve ga sijecite
200 g sitnih paradajz paprika svih boja ili drugih manjih (ako nemate male par paprika koje ćete nasjeći na veće komade)
200 g sitnog luka za zimnicu ili ljutike
po želji komad hrena
200 g soli
5-6 listova lovora
po 1 žlica crvenog i crnog papra u zrnu (može šareni)
1 žlica sjemenki senfa – gorčice
2 l vinskog bijelog ili alkoholnog octa
400 g šećera
zrna pimenta po želji
500 ml ulja
Priprema:
Krastavce dobro operemo četkicom. Prelijemo slanom vodom i ostavimo najmanje 12 h da miruju. Ostalo operemo i očistimo/ogulimo. Mrkve nasijecite na kolutiće, također i cvjetaču odvojite na cvjetove. Kupus prepolovite pa režite šnite debljine cca 1-1,5 cm. Papriku, zelenu rajčicu i luk samo dodajte. Krastavce operite i osušite. Sada sve sa lovorovim listom (možete dodati i grančicu lista celera ili peršina) stavite u veliki lonac. Zakuhajte u 1,5 l vode, ulja, papra, soli i šećera dok se sve ne istopi pa vrućim prelijemo povrće. Poklopite oko 20 min, pa iscijediti tekućinu u posudu u kojoj se kuhala i ponovo je zakuhajte. Poklopite i neka ostane tako preko noći. Sutra, sterilizirajte staklenke. Složite povrće u staklenke tako da je sve zastupljeno i da je što manje mjesta između povrća. Preostalu tekućinu prelijemo preko povrća, mora biti preko sveg povrća da se ne bi kvarilo. Pritisnite povrće prvo mrežicama za zimnicu. Zatvorite pa pasterizirajte ( pogledajte savjete. Čuvajte na hladnom i tamnom.
Ukiseljena cikla s hrenom
Ne znam što je od tog dvoje zdravije. Još fermentirano! Zdravlje u boci. Jedino, ako vam je previše ljuto s ovom količinom hrena, smanjite je. Nadam se da će vam se svidjeti!
Sastojci:
za 6 teglica oko 500 ml:
2 kg cikle
800 g hrena
4 crvena luka
200 g šećera ( može i do 400 g ako volite da je cikla slađa)
600 ml jabučnog octa
4 žlice sjemenki senfa
6 listova lovora
sol
Priprema:
Ciklu operite dobro i četkicom, pa stavite kuhati u slanu vodu oko 45 min. Odmah je šokirajte hladnom vodom neka se ohladi, pa ogulite. Za to vrijeme pripremite staklenke (savjeti). Očistite hren i ogulite. Sijecite uzduž u trake cca 3 mm. Luk očistite i isijecite na tanke kolutove. U jedan veći lonac stavite 1,5 l vode, dodajte ocat, 3-4 žlice soli, senf sjemenke i lovor. Neka sve prokuha. Luk i hren dodajte pa kuhajte 10 min. Za to vrijeme nasijecite ciklu na deblje kolute pa ih dodajte i neka samo kratko prokuhaju. U vruće tegle napunite, pa odmah zatvorite. Konzervirajte u pećnici, perilici suđa ili samo okrenite, pogledajte metode u savjetima. Dobro spremljeno sigurno može trajati 1 godinu.
