Sretan Uskrs!


[caption id="attachment_128547" align="alignleft" width="280"] Hrvatska pisanica je ukras jednog trga s ogromnom ponudom ukrasnih pisanica.[/caption]

Svima koji slave katolički Uskrs, želim da im protekne u sreći i veselju sa obitelji i prijateljima. Svima ostalima užitak u slobodnom i lijepom vremenu, kao i blagodati koje nose dobra prijateljstva i neizbježna druženja za bogatom trpezom. Ovaj puta neću o politici, ima i drugih tema. Na primjer, pred uskršnje vrijeme u Beču. Bili smo prošli vikend u Austriji, Grazu i Beču i malo vidjeli kako to bogate zemlje rade. U oba grada se korizma provodi u druženjima vani, uz dobro iće i piće. Kao za Advent, nešto malo manjih razmjera, postavljeni su štandovi po gradskim trgovima i prodaje se sve, od poklona, dekorativnih jaja, hrane i začina, delikatesa, nekih drugih proizvoda, do hrane i pića za konzumaciju na licu mjesta. Vino se pije u lijepim tankim čašama sa stopicom, uz to se obavezno nešto jede. Inače, bili smo već par puta u Beču i obišli sve znamenitosti, tako da smo sad više obilazili neka mjesta za druženja i uživanje. Kćerka nam tamo studira pa smo išli po nju. ( Upis na fakultet je 17 eura/godina i to je to. Ako mislite koliki je trošak. Inače još radi tri do četiri dana i samostalno se financira).
Ona nas je uputila i na Naschmarkt, nešto jako lijepo. Kućice kao tržnica, ali na kojoj se sve može probati i kupiti. Trgovci su fantastični profesionalci i teško da ćete nešto probati, a ne kupiti. Međutim, bogatstvo ponude je iznenađujuće. U jednom redu su restorančići, ponuda ribe i mekušaca kakvu samo u par gradova na Jadranu imamo ljeti. Naravno, tu je svakodnevna frekvencija ljudi tolika da se to isplati. Mi smo malobrojna država s ne tako financijski stabilnim potrošačima i kod nas, na žalost, jednostavno se ne može isplatiti tako nešto. Mada mi dobro živimo od turizma, osnovno mjerilo za stabilnost i održivost, posebno u ugostiteljstvu bi trebao biti domaći promet. Turisti su samo onaj dobri dodatak prihoda od kojeg se raste i dalje ulaže. Ali kako nam stanovništvo opada, a ne raste kao svuda na zapadu, to su manje šanse da se u skoroj budućnosti možemo nadati sličnim ponudama. Još uzevši u obzir da je kod nas korizma vrijeme posta i skrušenost ( mislim da ni u Italiji ni Španjolskoj nije u toj mjeri), ne vjerujem da ćemo imati takvu vrstu ponude. Pa ni u Zagrebu. Nije to nešto posebno, međutim pruža priliku za zaradu onima koji se bave prodajom na štandovima, priliku za druženje vani poslije zime i boravka u zatvorenom i u krajnjem slučaju država ubere porez na povećanu potrošnju.

Mi tradicionalno čistimo, peremo, ribamo, nakuhavamo kao da će nam doći bar 50 ljudi ili da će smak svijeta. Iako je kuhanje moje područje, volim da pripremim svega i svačega, isto tako volim i izaći i družiti se, pa mi je manje bitno hoće li ručak biti kompletan sa nekoliko sljedova ili će odstupati od tradicije ( ove godine hoće). Još najbolje je, kao neki, pobjeći na produženi vikend i uživati u lijepom vremenu. Ja sam svoje uživala, uživam i kad smo svi zajedno, zato mi nije teško ovaj put kuhati i više, jer imamo i gošću iz Francuske. A zna se da su oni gurmani.

A propos Francuska, u Beču nas je zatekla vijest o Notre Dameu. Mene uvijek potrese uništavanje povijesnih građevina , kako u Damasku, na Bliskom Istoku, bilo gdje. Posebno kad su Talibani ili tko već, namjerno uništavali kolijevke civilizacije. Naravno da je strašno kada se ljudi ubijaju, to mislim da ne treba ni dovoditi u pitanje ni uspoređivati. Ali uništavanje nečega što je bilo uvijek iznad prosječnih mogućnosti tog vremena i iznad svih i najmaštovitijih zamisli ne samo tog vremena već uopće, je stravično. Odmah se sjetim i Mostarskog mosta, za kojim sam i plakala. To mogu raditi samo monstrumi. Ili toliko neobrazovani i pakosni ljudi koji ničemu ne znaju vrijednost. A dokazano da ne znaju, jer ne bi ni ubijali da išta znaju. ( Znam za Dresden, ne opravdavam ali bila su i druga vremena i drugi način prenošenja informacija pa i neznanje)
Ovo u Parizu je vjerujem nesreća, grozna nesreća. Mene je oduševilo što su neki multimilioneri dali novac za obnovu. Pa i uspinjaču na Trebeviću je financirao bogati 'zet'! One priče o gladnima i siromašnim naravno da je legitimna kao pitanje, međutim, mislim da ti milioneri ako ništa zbog olakšica doniraju i u dobrotvorne svrhe. Međutim, države trebaju brinuti o dobrobiti svojih stanovnika, a onda o obnovama ovako stradalih zdanja. Zato mislim da je ovo velika i važna gesta i pomoć da nešto tako lijepo ponovno bude u funkciji i ostane dalje jedan od simbola i ponosa Pariza. Naravno, legitimna su i pitanja zašto crkva ništa ne daje, ali ako uzmemo u obzir da i tako i tako sirotinja svojim donacijama gradi bogomolje, a ne crkva od svog bogatstva, onda je sve jasno. Čak i održavanje ne financiraju, već se župa mora brinuti o tome. Vjernici su valjda na to spremni, dok im ne nabace crkveni porez, kao u mnogo zapadnih zemalja, pa ćemo vidjeti. Iako, kod nas mogu dobro živjeti jer ih država financira. Ali nećemo dalje o tome, jer je Uskrs, pa neka vjernici blaženo uživaju u jedva dočekanom vremenu nakon korizme.

Pripremila sam dva nova recepta, sve možete kupiti kod nas, ništa nije baš jako skupo za svečanu trpezu. Naravno, ovo su prijedlozi da uz ono što tradicionalno pravite, probate i nešto novo.

Prijedloge za juhu od šparoga, druge juhe ili ribu potražite na www.mojgastro.net

Pileća prsa sa slanutkom i šparogama u hollandaise umaku


Izvrstan obrok koji možete raditi i sa drugim vrstama mesa, ali mekšim koje ne treba dugo termički obrađivati.

SASTOJCI:

3-4 cijela pileća prsa ili 6-8 pripremljenih pilećih prsa

1 velika konzerva slanutka, možete praviti i sa sušenim, uvečer ga natopiti pa kuhati prije pripreme jela

100 g rikule

500 g zelenih šparoga

malo ulja

sol i papar

žličica vašeg omiljenog začina s chillyjem

Za hollandaise:

2 žumanjka

2 žlice vode

1-2 žlice limunovog soka

malo soli

220 g maslaca

PRIPREMA:

U mesu sa strane zasijecite 'džepove', posolite i stavite komad zgužvane alu folije da 'džep' ostane otvoren dok se meso peče. Šparoge kuhajte kratko da se smekšaju. Pecite meso s obje strane na laganoj vatri na malo ulja. Kada ste sve ispekli, prebacite u vatrostalnu posudu s otvorima prema gore i pokušajte izvaditi foliju, a da meso ostane 'otvoreno'. Pecite još malo u pećnici da ste sigurni da je i unutra pečeno, ali ne dozvolite da se presuši. Pratite. Za to vrijeme pržite šparoge kratko na malo maslaca. Na masnoću od mesa stavite začin, neka kratko zamiriše, dodajte slanutak i 100 ml vode. Protresite povremeno i pustite da voda ispari. Samo po malo protresite ili miješajte. Za hollandaise, u posudu za štapni mikser stavite žumanjke, vodu, limunov sok, sol. Posebno istopite maslac, ne smije prokuhati, ali treba biti jako topao 70-80 °c. To je jedino što morate paziti. Štapnim mikserom mutite žumanjke, kada je kremasto u mlazu, ravnomjerno, ulijevajte vrući maslac i neka mikser radi. Čim dobijete lijepu kremastu strukturu, gotovo je. Po želji možete dodati malo bijelog papra. Umak se uvijek pravi tik pred posluživanje, a ovako je lagano za razliku od standardnog pravljenja na pari. Izvadite meso, stavite malo rukole u 'džep', zatim par šparoga i slanutak. Prelijte holandez umakom ili ga servirajte pored, pa da se svako posluži.

Mini kuglofi s limunom


Osvježavajući i slatki kolači za Uskrs su neizostavni. Ovi s limunom baš osvježavaju, a prirodno bojenu šećernu glazuru možete i preskočiti, doista je slatko s njom, umjesto nje pospite nekim šarenim mrvicama ili na pr. kokosom ako ga volite. Ako nemate ove kalupe, možete peći i u kalupima za muffine.

Za cca 12 kalupa za kuglofe:

SASTOJCI:

100 g maslaca sobne temperature

100 g brašna

15 g škrobnog brašna

2 žličice praška za pecivo

3 jaja

2 limuna

60 g + 3 do 4 x 70 g, oko 350 g šećera u prahu

125 g svježeg sira za kolače

90 g kristal šećera

100 g marmelade od limuna ili ako nemate može i od marelice

Za glazuru za boju:

40 g pečene cikle

20 g mente

1 žličica kurkume

po želji 50 ml soka od mrkve

razne mrvice za posuti, ili korica limuna ili sjeckani orašasti plodovi

PRIPREMA:

Zagrijte pećnicu na 180°c ili 160 s ventilatorom. Pripremite kalupe, silikonske ne treba mazati. Pomiješajte brašno sa praškom za pecivo i škrobnim brašnom. Istopite maslac. Naribajte koricu nešpricanog limuna i iscijedite sok. Koricu pomiješajte sa 60 g šećera u prahu. Odvojite žumanjke od bjelanjaka. Žumanjke mutite oko 3 minute sa šećerom u prahu s koricom limuna. Umutite bjelanjke u čvrst snijeg s malo soli, pa po malo dodajte 50 g kristal šećera. Dobro umutite u čvrst snijeg. U žumanjke dodajte sok limuna i sir, lagano umiješajte, pa naizmjenično dodajte bjelanjak i brašno ali miješajte lagano sa žicom. Kada se smjesa ujednačila, najlakše je puniti kalupa sa žlicom za sladoled. jedna puna je skoro dovoljna za svaki kalup. Ovi kolači ne rasu previše, pa možete napuniti kalupe skoro do ruba. Pecite ih cca 30 min, probajte čačkalicom da li su pečeni. Ostavite u kalupima do 30 min da se ohlade. Izvadite iz kalupa i prebacite ih na mrežu. Prokuhajte marmeladu sa 40 g šećera i 3 žlice vode. Propasirajte kroz cjediljku. Premažite sve kolače. Ako stavite u užu i dublju zdjelicu, možete ih i uroniti i izvaditi, ide brže.

Za glazuru:

ciklu naribajte pa kuhajte u 50-70 ml vode kratko, da prokuha. Procijedite pa u vodu dodajte 70 g šećera u prahu. Promiješajte i prelijte preko 3 kuglofa. Pospite mrvicama po želji.

50- 70 ml vode prokuhajte pa stavite listove mente ( može i limunske ako imate, onda još bolje mirišu na limun). Samo ih potopite kratko u ključalu vodu, izvadite i ohladite pod hladnom vodom. Prosušite, i sitno isjeckajte. Sa 60 ml vode sa štapnim mikserom pirirajte. Dodajte 70 g šećera u prahu, promiješajte i prelijte 3 kuglofa. Kurkumu stavite u 70 ml vode, pustite da prokuha. Dodajte koricu drugog limuna, a na kraju i žlicu limunovog soka. Umiješajte oko 70 g šećera u prahu, da dobijete kremastu, srednje gustu masu, pa prelijte tri kuglofa. Ukrasite mrvicama po želji. Ako ćete i od mrkve, ili napravite sok, ili kupovni zagrijte i kuhajte da se reducira na pola. Dodajte oko 70 g šećera u prahu, promiješajte, pa prelijte po kuglofima. Naravno, možete odabrati jednu ili dvije boje, ili koristiti kupovne boje za namirnice, topite u vodi i dodate šećer. Ovo je prirodni način, ali i nešto sporiji.

[gallery columns="4" ids="128550,128551,128552,128553,128554,128555,128556,128557,128558,128559,128560,128561"]