Grijanje naše svagdašnje
Čitam danas izračune grijanja i teoriju što se najviše isplati. Znamo mi već od prije da se ne isplati grijati, ali što drugo možemo. Živimo u podneblju gdje nemamo druge opcije. Dalmacija samo ima malo kraću sezonu grijanja, ali i oni se moraju grijati kad im se zidovi ohlade. Nigdje se nisam nasmrzavala kao u Dalmaciji u rano proljeće. Kao, nije hladno. Hmmm...
Mi na kopnu nemamo nedoumica, grijati moramo baš dugo. Na što, to je pitanje. Po njihovim propračunima najjeftinije je onima koji se griju preko gradskih toplana, to možemo zaboraviti jer to nemamo u Brodu. Plin je po svemu slijedeći, jer drvo doista ne bi trebalo biti opcija u 21. stoljeću. Kada znamo da se šume sjeku da bi samo bile pretvorene u pepeo, to nikako nema smisla. Drvetu trebaju godine da naraste, a osim toga ogolili smo planetu i treba nam za kisik i smanjenje temperature općenito. Možda te teorije ne drže vodu, možda su sve to izmišljotine da nas samo driblaju, ne znam, ali promjene na temperaturama i klimi primjetimo.
Činjenica je da se nekad grijalo na drva, ali grijala se sobica tri sa tri i svi su bili u njoj. Sada se griju silni kvadrati i nasmagati energenata, posebno drva za tolike prostore je veliki projekt.
Naravno, najbolje su dizalice topline koje koriste prirodnu i obnovljivu energiju sunca i zemlje, ali to je za one koji grade, pa košta nešto više, no brzo se vrati. Prelazak na njih košta dosta novaca i posla. Inače solarno grijanje je dobra opcija za niskotemperaturna grijanja pa se može kombinirati s plinom za najhladniji dio godine. Također opcija proizvodnje struje solarnim sistemom je financijski brzo isplativa, ali tu nitko ne razmišlja o utjecaju na zagrijavanje zemljine atmosfere zbog refleksije i efekta staklenika. Pa kad svi naprave solarke, onda će i to biti problem. Struju ćemo morati štedjeti da ne pređemo one neke granice koje su postavili, ali kako ne znam. Ok štedne žarulje imamo, no naučili smo da nam radi bezbroj uređaja, pa se bojim da će biti jako nezgodno birati kojega se odreći. Naravno, struja je najskuplji energent ako ga kupujete, posebno ako se grijete na nju. To će biti luksuz.
Ljudi u stanovima, posebno onim u sredini zgrade gdje se ipak zidovi griju, kuće s dobrom izolacijom i dobro riješenim grijanjem ( podno, zidno), neće imati povećane rate do neizdrživosti. No što je sa onima koji žive u starijim objektima koji imaju stara grijanja i staru stolariju, a nemaju financijskih mogućnosti nešto uložiti i poboljšati? Kako će oni živjeti i plaćati račune? Pa ljudi s malim mirovinama koji nemaju dovoljno za preživjeti mjesec ni ljeti? Cijene u dućanima su katastrofa! Znaju da jesti moramo. Možemo nositi staru odjeću i obuću ( staru godinu dvije- to nije staro), ali hrana je neophodna.
Na blagajnama svaki puta šok i nevjerica! Pazite kada kupujete namirnice, po trgovinama ima puno starog voća i povrća, kao i mesa. Već mi se dva puta desilo da donesem meso iz mesnice i da smrdi. Čuvajte račune i vratite. Ja jesam. Ne znam kako to mogu držati, kako ne osjete, ali vjerujem da ih tjeraju da se sve proda. Ne možete tražiti da pomirišete, vjerujete da je sve svježe, no nije tako uvijek. Sve manje se kupuje, sve starija roba se drži dok god može. Kod nekih namirnica nije problem rok trajanja, ali meso, riba, voće i povrće to mora biti svježe. Možda nam energenti moraju biti skuplji, ali hrana ne mora.
Nigdje nije skupo kao kod nas, ako se raspitate o cijenama iz drugih zemalja, vidjet ćete. Zemlja gdje se vladajući brinu da nam poskupe osnovne namirnice i životne potrebe ne želi nam dobro. Jer tamo gdje se brine o svom narodu, koliko toliko, brine se da im ostane za kulturu, sport, odmor, zabavu. Ljudi to vole, to im treba i zadovoljni što imaju vremena i mogućnosti da uživaju u onome što vole u slobodno vrijeme, bolje i lakše rade.
Kao što netko reče, ovima je jedini posao raditi na tome da ljudi lakše donesu odluku da isele u Irsku, ili gdje već. U tome su dobri. Još da nema Putina i tog držanja napetosti, išlo bi iseljavanje i brže, sve mi se čini.
Kad već moramo ovdje kupovati namirnice i kuhati, bar da to bude fino. Pa idem vam naći nešto fino i jednostavno.
Salata od leće s tunjevinom
Salata kao obrok je postala sve prihvatljivija. Ovako kompletna, barem nutricionistički, doista to može i biti. Ukusna i jednostavna za pripremu. Za 15 minuta imate obrok! U dane posta ili za vegetarijance ali i sve koji paze na zdravlje dobra promjena od klasičnih obroka.
SASTOJCI:
1 kg ocijeđene mase leće iz limenke (možete je i kuhati, ali pazite da je ne prekuhate)
6 kom mladog luka
200 g cherry rajčica
6 žlica maslinovog ulja
4 žlice bijelog vinskog octa
2 žlice soja sosa
2 žlice chilly sosa (ketchup + chilli, ako nemate pravi)
4 žlice sjeckanih listova svježih začina (peršin, origano i sl.)
oko 700 g tune iz konzerve, može i ljute (vidjela sam da ima ponegdje, može i obična, naravno)
sol i papar
PRIPREMA:
Leću isprati i stavite u dublju zdjelu. Luk operite i očistite pa nasijecite na kolutiće. Rajčice isjecite na četvrtine. Ulje, ocat, soja sos, chilli sos, sol i papar pomiješajte. Listiće začina, osim par za ukras, sitno nasjeckajte. Dodajte ih u marinadu pa sve pomiješajte s lećom i povrćem. Na serviranu salatu stavite ocijeđenu tunu i pospite preostalim listićima. I to je to. Jako fino!
Fini kolač od buče i voća
Vrijeme je bundeva, ako ih dobijete ili kupite ispecite ih i tako spremite u zamrzivač. Možete ih koristiti za tijesta, ali i juhe, pire od buče i sl. Kada već radi pećnica da to iskoristie na najbolji mogući način. Kolač je sočan, lijepe boje, a možete kombinirati voće ili začine, nekad citruse, nekad cimet i klinčiće, pa ćete imati svaki puta novu kombinaciju.
SASTOJCI:
200 g slatke bundeve ( Butternut)
4 jaja
200 g šećera u prahu
2 vanil šećera
Malo soli
200 ml suncokretovog ulja
150 g brašna
50 g škrobnog brašna
16 g praška za pecivo
oko 500 g šliva, krušaka ili jabuka, može i bez voća.
Za kremu:
125 g maslaca sobne temperature
250 g svježeg sirnog namaza
300 ml vrhnja za šlag
200 g šećera u prahu
200 ml milerama
PRIPREMA:
Pecite očišćenu bundevu oko pola sata. Provjerite viljuškom da li je mekana. Ogulite, napravite pire i ohladite.
Mutite jaja sa šećerom, vanilijom i malo soli da dobijete gustu bijelu kremu. Polako dodajte pire bundeve, miješajte na najnižoj brzini mikserom. Zatim lagano ulijte ulje. Suhe sastojke pomiješajte pa prosijte u smjesu. Pomiješajte lopaticom i masu stavite u okrugli kalup fi 26, ili četvrtasti dublji lim 20 x 30 ili sl dimenzija, obložen papirom. Na kolač stavite voće po želji, šljive, kruške, javuke narezane na šnitice. Ja sam radila s bresvama i šljivama. Pecite na 180 u već zagrijanoj pećnici oko 50 min. Ohladite. Za kremu mutite maslac sobne temperature sa šećerom i koricom naranče. Dodajte sirni namaz, umiješajte. Zatim dodajte mileram.
Ohladite malo kremu.Biskvit premažite kremom ili na već izrezane kocke stavite kremu ukrasnom vrećicom..
