Vrijeme bez promjene, uglavnom loše
Vrijeme nam je zbilja svakakvo! Polako nam se više ne da oblačiti debele jakne, čizmice. Željni smo sunca i da ono sja svakodnevno. Na to ne možemo utjecati, pa se valja strpiti. Nisam od onih koji požuruju vrijeme da bi došlo što ljepše, jer i tako nam vrijeme leti, pa treba ove lošije i tmurne dane maksimalno iskoristiti. Za mjesec dana je Uskrs, ne mogu vjerovati da je vrijeme tako proletjelo. Još ‘jučer’ smo se pitali kad će siječanj već jednom završiti. Nije li to čudno!
Ja jedino jedva čekam još malo da dođu svježe namirnice, povrće prvenstveno, na našu tržnicu. Nadam se da će sve dobro roditi, pa da neće biti preskupo. Jer i tako su nam cijene užas.
Prošli puta sam napisala kako bi bilo lakše raditi isto u zapadnim zemljama. Evo primjer iz prve ruke. Čovjek je iz Broda otišao u Njemačku, ovdje radi nešto, recimo uslužna djelatnost uskog obima. Otišao je pomoći kolegi ili bratiću koji želi to isto tamo raditi. Znači u stratu, lakše se otvori obrt i uvjeti su blaži. Zatim, industrijska struja je jeftinija od ove u kućanstvima, kao i druge olakšice. Treba jaja na pr., ona su nešto malo jeftinija u trgovinama nego kod nas, ali recimo da su 20-24 centa. Na imanjima tipa OPG direktno su 7 centi! Tamo kupuje. Ostale namirnice također, na veliko ili tamo u Metrou je posve druga priča, posve se drugačije radi. Na koncu, svoj puno jeftiniji proizvod prodaje tri puta skuplje nego što je kod nas! Naravno, plaće su tamo veće, pa radniku se mora platiti, ali zar nije bolje platiti radnika pa da može izaći i potrošiti nešto, nego da svi samo rade, jedva prodaju iako nije skupo, no od plaće si radnici to rijetko mogu priuštiti pa je to začarani krug.
Inače na zapadu je lako uređeno crno tržište. Na veliko, od jaja do cvijeća ili građevinskog matreijala mogu kupovati samo prijavljene firme ili obrti. Zato ono što kod nas neke čudi, da napišu olovkom na komad papira ili vuku crtice na kartonu za popijeno pivo, nije nikakvo čudo. Imaju ulaz i izlaz. Zna se koliko moraju prodati. Kupovati u maloprodaji se ne isplati, tako ne mogu ništa zaraditi, a ljudi ne mogu kupiti na veliko jer nemaju firmu/obrt. Vrlo jednostavno. Tako ne možete kupiti ništa sami, možete u OBI-ju, ali to nije prava kvaliteta i to vam nitko ne želi raditi. Tako su riješili sav rad na crno, pa je svejedno izdajete li račun ili ne. U biti sad pitaju hoćete li račun zbog ekologije. Da se ne printaju. Vidite Koliko smo zaostali!
Kao i ne-rad nedjeljom. To će možda biti jedno vrijeme, ali ne dugo. Svi će raditi opet ljeto, sve nedjelje dok je sezona. Veliki lanci će izračunati da ima viška radnika, iako jedino radnike u centrima ne možete naći jer ih je premalo, pa će biti otkaza, a ovi što rade neka se raspadaju. Umjesto da jako povećaju obveznu dnevnicu nedjeljom, pa će radnici htjeti raditi. Ne treba mama kod kuće kuhati u nedjelju, ako zaradi dovoljno može otići s obitelji negdje van, na ručak, izlet, obići nešto. Privreda treba stvoriti uvjete da ljudi imaju što trošiti, da su plaće dobre, onda da se ne sjedi ispred TV-a već vikend provodi u aktivnostima koje su ljudima drage. Da si mogu priuštiti da jedu vani, odu na kolač, zabavni park, obići vinograde ili izložbe. Ono što vole.
Tako se vrti novac i tako funkcioniraju zdrave privrede. Uz malo dobrog upravljanja, to je moguće. A ne da nedjeljom budemo zatvoreni u kuće i kada bi trebali imati svježe pecivo za doručak, toga nema. Poslije doručka otići negdje, pa ako je nekome zadovoljstvo hodati po shoping centru, neka hoda.
Znam da ćete reći da u Njemačkoj trgovine ne rade nedjeljom. Točno. Ni u Austriji i drugdje. Ali po puno toga su drugačiji, pa i po tome. Što se mene tiče mogu trgovine kao kod njih raditi do 18 h, subotom do 14 h i to je to. To bi bilo super. No kod nas bi tako pola ljudi u trgovinama dobilo otkaze, pitanje da li bi to onima koji ostanu donijelo bolje plaće. Na sve se nauči, pa i na to. Kupuje se organizirano i sa spiskom, a jedino pekare rade nedjeljom do 10 ili 12h. Ponedjeljkom ne rade. Doručak nedjeljom može biti svjež i obiteljski, pa se na to pazi. Kada dođemo do tog nivoa, onda ćemo tako. Vidjet ćemo kako će ovo funkcionirati. Drago mi je zbog žena koje ne žele raditi nedjeljom da ne moraju. Vjerujte, ima onih koje vole raditi nedjeljom i blagdanom. Znam ih nekoliko. Ne samo u dućanima.
Mi i sada ne idemo nedjeljom u dućan, možda jednom ili dva puta godišnje, baš kad moramo jer netko dolazi pa nečega nedostaje ili sl., i na moru. Nama se ništa ne mijenja.
Sad ćemo nešto kuhati s namirnicama koje obično uvijek imamao.
Svinjetina u umaku od kiselog vrhnja s krumpirima na kolutiće
Jednostavno i podložno varijacijama.
Jednostavno
SASTOJCI:
1 kg svinjskog šnicla
1 velika glavica crvenog luka
400 g kiselog vrhnja min 20% mm
ulje
začini za meso ( za juhe)
sjeckani list peršina
papar
sol
1 kg krumpira
PRIPREMA:
Meso pržite na malo ulja, da porumeni s obje strane pa izvadite u vatrostalnu posudu u kojoj ćete ga peći u pećnici i pospite začinom za juhe i s malo papra. Na preostaloj masnoći pržite sitno nasjeckani luk. Kada dobije lijepu boju, dodajte vrhnje i cca 1 dl vode. Miješajte da se sve ujednači. U tavi ili pretresite u odgovarajuću dublju posudu umak, pa štapnim mikserom pretvorite u jednolični kremasti umak. Probajte da li je slano, ali računajte da ste solili i meso. Prelijte preko mesa pa pecite oko 40 min u poklopljenoj vatrostalnoj posudi ako je meso mlađe, mekano, a ako je starije onda i duže s time da u tom slučaju trebate dodati malo više vode, da ima što ispariti. Krumpire očistite i operite i sijecite na tanke kriške. Pospite s malo soli i malo ulja, toliko da svaki listić bude sjajan. Stavite u dublji lim da krumpiri budu u 4-5 slojeva. Pecite zajedno ( u isto vrijeme) s mesom, ako imate dvije posude koje mogu stati zajedno u pećnicu. Obično izvadim meso prije, da se odmori, a uključim gornji grijač na kraju da krumpirići prumene.
Ovaj recept možete praviti i sa slatkim vrhnjem, ali je meni nekako "teži" tako i kiselo vrhnje da neku notu koju slatko vrhnje nema.
Crostata sa šljivama
Zdrava varijanta tijesta, jako ukusnog i prhkog, a za punjenje možete uzeti i drugo voće.
SASTOJCI:
200 g mljevenih oraha
200 g integralnog ili raženog brašna
1 žlica smeđeg šećera
200 g hladnog maslaca
1 jaje
na vrh noža soli
domaća marmelada od šljiva ili drugog voća. Možete i skuhati 1 kg voća ( izrezati na kockice po potrebi), 1 kg želiranog šećera, može i manje, ovisno o slatkoći voća, po želji sok od limuna. Oprano voće kuhati kao što piše na želiranom šećeru, vruće punite u vruće i oprane tegle. Dobro zatvorite i ostavite da se ohladi.)
Ja sam pekla šljive, pa ih spremila u tegle, baš za kolače, a i ovako za namaz.
PRIPREMA:
Orahe, brašno, malo soli i šećer pomiješajte u zdjeli, pa dodajte listiće hladnog maslaca. Brzo pomiješajte sve prstima, da dobijete povezane mrvice, tada dodajte jaje i povežite u kuglu. Stavite u hladnjak min pola sata, a može i preko noći. 3/4 tijesta razvaljajte na pobrašnjenom papitu za pečenje. Ako imate silikonski kalup, plići ne treba ga mazati, ako ćete nešto drugo, obložite papirom. Tijesto prebacite "naopako" u kalup, malo izjednačite rub. Stavite marmeladu, ne debelo, pa poravnajte. Od preostalog tijesta, opet na papitu, napravite trakice, pa ih unakrsno posložite preko voćne marmelade. Pecite u već zagrijanoj pećnici na 170°c sa ventilatorom, oko 40 min. Kada se malo ohladi, prebacite na tanjur za posluživanje i pospite šećerom u prahu po želji. Možete poslužiti i šlag sa strane ako ste ljubitelj.
