Jozefina Birindžić spravlja za vas: Tart sa sirom i vinom i tufahije

U dućanima je ogroman izbor školskog pribora, sve što treba i ne treba za školu. Također ima i svega za zimnicu, što treba i ne treba. Mami poglede, puni kolica i prazni novčanike. S druge strane, skoro sve nam to treba. Djeca koja se moraju spremiti za školu trebaju puno toga jer kod nas još ni knjige nisu besplatne, ne svuda. Opet, domaća zimnica i napravljena s ljubavlju i pažnjom, ono je što sigurno svi vole i što će se preko duge zime sigurno pojesti.

No jutros sam pročitala nešto što me je šokiralo kao i gospođu koja je to jučer gledala pa prokomentirala. Zadarski gradonačelnik je išao u vladu na svečani prijem da dobije novac za topli obrok 900 učenika čiji roditelji to ne mogu platiti!!! Svečani prijem, doista? Pa zar su toliko pogubili kompas?! Moj tata je često znao reći :" Čega se pametan stidi, budala se time diči!"! Baš tako! Zar nemaju stida da postoje roditelji koji ne mogu djetetu odvojiti za topli obrok? To je valjda onaj poticaj za povećanje nataliteta?  Bitno je da su htjeli ministarstvo za natalitet! Misle da će se rađati djeca u zemlji gdje se pravi svečanost za dodjelu novaca za siromašne! Zašto ne naprave svečanost u ime toga da nemamo siromašnih? Da se oko toga potrude! Zašto djeca trebaju svake godine desetke bilježnica, knjiga, okvira, pribora, a sve ide k digitalizaciji? Naravno da trebaju znati pisati i trebaju raspisati rukopis, no trebaju li baš za svaki predmet dva kilograma papira? Zašto to barem država ne obezbjedi? Na primjer, da banke od lihvarskih kamata koje namjeravaju uzimati baš tim roditeljima koji imaju minuse, ne uzme veliki dio pa preusmjeri na škole.

Na Njemačkoj televiziji ( često gledamo jer imaju nekih filmova i emisija koje volimo, a ostajemo i sa jezikom aktivni) reklamiraju kredite sa negativnom kamatom! Zamislite, još vam plate da uzmete novac. Kod nas lihvarenje. Jasno je da to ovisi o protoku novca, ovisi i o količinama novca koji se 'vrti', no puno ovisi i o zakonodavcu, a oni se brinu samo za sebe. Strašno je što njima još nije jasno niti dovoljno to što od svega, pa i kredita koji uzmemo, uzmu četvrtinu! Amerika potiče zaduživanje građana, potiče ulaganja, trgovinu, a najveća kamata u nekim njenim državama je 9%!!! U Europi u većini zemalja je puno manja nego kod nas, pa opet se potiče sve. Znam, reći ćete da moraju poticat da bi više dobili. Točno, ali mi šutimo, a oni dobiju 25%, zašto ne potiču još više potrošnju, diktiraju bankama niže kamate da se ljudi zadužuju i rade, grade, ulažu i troše. Samo novac koji se ulaže i vrti je put ka naprijed i boljitku. Naši samo kažnjavaju, stežu ljudima remen i rade sve kontra! Koliko će ljudi trošiti kad budu morali vratiti minuse u visini jedne ili dvije plaće koliko već imaju minusa? Koliko će trošiti kad se za to zaduže još po užasnoj kamati? Ništa! Otići će i oni u inozemstvo nešto zaraditi, neki će životariti, neki možda prodati auto, neki otići na socijalu. Jako poticajno radi naša vlada! Ne branim nikoga i znam da se minus mora vratiti.

Imali smo i mi to veselje nekad prije u obrtu, pa kad su javili da za dva tjedna vratimo minus inače neke kamate... Ne pitajte! Prodali smo auto i vratili. Ali to dozvoljeno kurvanjsko ponašanje banaka koje samo povećavaju dozvoljeni minus tako reći bez obavijesti, kao i pisanje na obračunu ili izvodu : "Raspoloživo toliko i toliko"; a ne kaže da ste u minusu na pr -1200 kn i imate još minusa -3800kn. Pa bi ljudi na pogled na onaj - ( minus), malo drugačije gledali. No oni to znaju, kao i da će svatko doći do kraja tog 'raspoloživog' iznosa i onda opet krpariti. Mi imamo stotine tisuća umirovljenika koji imaju mirovine niže od socijalne pomoći, još više stotina tisuća ljudi koji imaju plaće puno niže od prosjeka 8 malo iznad 6000kn)  koji nije dovoljan za mjesečnu košaricu( malo iznad 10000kn, znači oko 2/3 košarice), plaće manje od većine zemalja u EU, a cijene svega više od od onih u većini. Pa kako onda živjeti bez minusa i platiti djeci obrok u školi ( da je bar čemu!)?

Ne znam tko će se pobuniti, ne znam kako ćemo do slijedećih izbora, samo se nadam da će Tomašević u Zagrebu ustrajati, da mu se neće priljepiti kojekakvi ljigavci i oni kojima je do vlastitog interesa( već sam čula da bi neki iz Broda, koji su ostali bez stranke, rado se tamo uvukli), pa da ljudi vide da se može, da nije lako i da napadaju iz svih oružja, ali da se može! Možda je i dobro što ima vremena do idućih nekih izbora da se isprofilira još takvih ljudi. Računamo na nove generacije, nadam se da će ih ostati dovoljno.

Umjesto da pišem o lijepim stvarima, opet završim sa našom teškom zbiljom. Bez obzira na sve, djeci želim uspješnu školsku godinu u školskim klupama. Da nema više ni jedan dan on line nastave, da sve nauče i rastu u sretne i obrazovane ljude. Naravno, nastavnom kadru također želim uspjeh i puno darovite djece koja će ih svakim danom činiti sretnima i zadovoljnim što rade poziv koji su izabrali.

Mi ćemo kuhati nešto jednostavno. Neko je prošli puta pitao za gallette, može li i drugo voće. Može naravno. Čak i povrće i sve čega se sjetite. Evo jedna slana baš da vidite kako lijepo i ukusno se napravi nešto tako.

Jako, jako ukusno! Umjesto gorgonzole možete koristiti i drugi, blaži sir, tipa bree ili camembert. Lijep i za vidjeti, a još ljepši za jesti. Iskoristite priliku dok na tržnici još ima cherry rajčica po povoljnim cijenama.

SASTOJCI:
za tijesto:
300 g brašna
1 jaje
180 g maslaca
sol
po potrebi malo jako hladne vode
za nadjev:
2 jaja
200 g gorgonzole
100 g milerama
50 ml bijelog suhog vina
žlicu mrvica
8 rajčica
2 mlada luka
sol i papar
malo sezama po želji
jaje za premazivanje

Napravite prhko tijesto od sastojaka. Brzo sjediniti i spremiti u hladnjak najmanje pola sata.
Za nadjev pomiješajte  jaja sa malo soli i papra, dodajte 100 g gorgonzole, mileram, vino, mrvice i sve dobro promiješajte. Na papiru razvaljajte tijesto, stavite na lim na sredinu stavite nadjev ali da ostane oko 5 cm prazno do ruba. Preklopite pažljivo pa na nadjev stavite još izmrvljene 100 g gorgonzole, cca 8 rajčica i dva, po dužini razrezana luka. Rub namažite žumanjkom ( bjelanjak možete umiješati u smjesu prije), pospite sezamom. Pecite na 200c dok ne porumeni oko 30 min.
Servirajte sa istim vinom koje ste koristili za galetu.

Počinje sezona jabuka, pa zašto ne napraviti nešto fino i bez pećnice?! Hladne su pravo osvježenje.

6-8 srednje velikih i čvrstih jabuka
100 g šećera
šipka cimeta
1 limun
1 vanil šećer
200 g sitno sjeckanih oraha i lješnjaka ili badema
100 g meda
grožđice po želji
2-3 bjelanjka (za vegane tekućina od slanutka, aqafaba)
200 ml vrhnja za šlag

                                                                                                                                                                    PRIPREMA:

Jabuke operite, ogulite, izdubite sredinu i stavite kuhati u sirup od vode ( toliko da ih pokrije ), šećera, šipke cimeta i soka limuna. Osobno ne volim da se jako raskuhaju i da su jabuke preslatke, ali to je stvar ukusa, pa možete tu varirati s receptom po želji. Pratite kako se kuhaju na laganoj vatri da se ne prekuhaju. Izvadite ih i ohladite. Za nadjev lagano istucite snijeg od bjelanjaka, dodajte med, orahe i lješnjake, grožđice po želji i eventualno, vanilin šećer. Sa smjesom, koja ne smije biti prerijetka, punite sredinu jabuke i stavljajte na malo namazan lim, uspravno, tako da nadjev malo viri. Dodajte sirup u lim i spremite u hladnjak. Istucite vrhnje za šlag i servirajte. Za vegane ili zamjenski šlag ili može i bez njega.