Kopar
Ne grad, već biljka. Uz kopar nas većinom veže asocijacija na umak od kopra koje su naše mame i bake pravile. Ne sjećam se da se jeo u nekom drugom obliku. Kad smo živjeli u Njemačkoj, sad već davno, kod njih smo otkrili upotrebu kopra u salatama, svježi ljeti posebno s krastavcima, što je neodoljivo. Kasnije smo saznali kako sjeverne zemlje nemaju peršin, pa koriste kopar u većini jela s ribom, ali i kada peku krumpir i sl. U to smo se uvjerili kada smo bili u Švedskoj. Znala sam da je obavezan dio Tzatzikija, da ga koriste i Grci, no nisam znala koliko ga puno koriste i Turci. Ali nije to čudno ako malo proučimo kopar.
Tisućama godina se kopar koristio i kao lijek, ne samo kao začin. Egipćani, zatim Grci i Rimljani, dali su mu posebno mjesto. Mediteran je prvotno podneblje od kuda dolazi, ali zemlje Skandinavije su ga prisvojile i tamo je nezaobilazan dio kuhinje. Listovi, sjemenke, eterično ulje kopra se koriste za zdravlje od davnina. Kopar je prirodni antibiotik protiv gljivica, bakterija i plijesni.Uspješno djeluje protiv zlatnog stafilokoka kao i enterobakterija poput E.coli i salmonele.
Odličan je za probavne tegobe, smanjuje nadutost i dobar je kod bolova kod djece, ali i menstrualnih bolova. Ima masne kiseline pa je odličan izvor energije. Riješava loš zadah što je bilo znano i u staroj Grčkoj. Zbog nekih spojeva pripisuju mu se i antikancerogena svojstva. Pun je kalcija i zato dobar za ljude koji imaju naznake artritisa ili osteoporoze. Uz to ima jedan spoj koji ima umirujući učinak, pa ako patite od nesanice može biti prirodna pomoć.
Zar nije čudesno koliko dobrobiti ima ta mala biljka?! Da ne govorimo da kod nekih žitarica je najbolji saveznik protiv nametnika i sl.
Kopra još ima u izobilju, ako znate nekoga da ga ima u dvorištu, uzmite sebi sadnicu. Širi se, doduše, kao korov, no više ima blagodati od te male štete. Nasjeckajte list i zamrznite, pa ga imate i preko zime.
Tzatziki umak
Ovaj umak ili dodatak jelima pravite često, već od sada. Može stajati u hladnjaku par dana, pa ga, osim uz roštilj, jedite uz svako jelo, jer vidite blagodati kopra.
SASTOJCI:
3 žlice maslinovog ulja
1 žlica limunovog soka
2 režnja češnjaka
1/2 žličice soli
300 ml grčkog jogurta
1 veći krastavac
1 mala žličica kopra
PRIPREMA:
Pomiješaj ulje, limunov sok, sol, protisnuti češnjak i papar. Dodaj jogurt i dobro pomiješaj. Krastavce oguli, izvadi sjemenke, sitno ga naribaj. Posoli pa pusti da krastavci puste vodu. Ocijedi ih i ubaci u jogurt. Kopar nasjeckaj pa sve umiješaj u umak. Može i začin za tzaziki.
Madeleines
Prekrasni kolačići koji uvijek donose radost.
SASTOJCI:
2 velika jaja
75 g šećera
100 g brašna
85 g maslaca i malo za modle, ovisno koje koristite
na vrh noža soli
Još žlica brašna za kalupe
pola žličice arome vanilije, tekuće ili vrećica
ribana korica pola limuna
par kapi limuna
4 g pzp
2 velika lima za madlene
PRIPREMA:
Svi sastojci trebaju biti sobne temperature. Maslac se otopi. Miješajte jaja i šećer pa u bijelu kremu dodajte brašno. Ostavite sa strane desetak min dok topite maslac. Maslac kuhajte da postane smećkast. Odvojite žlicu i pol maslaca i pomiješajte sa žlicom brašna. Ostavite sa strane. Neka se ostali maslac ohladi ali ostane tečan. Maslac umiješajte u smjesu jaja, dodajte arome i par kapi limuna. Bergamont idealno, ali kod nas ga baš i nema. Pokrijte i spremite u hladnjak min 2 h, može 4-5 ili preko noći.
U međuvremenu premažite kalupe maslacem s brašnom. Stavite i njih u hladnjak.
Žlicom punite kalupe 2/3. Pecite na 190°c oko 10-12 min. Okrenite ih na pladanj i pospite šećerom u prahu.
Tips: Odmah napravite duplu mjeru
