Život u raju


Kako reče premijer jučer: "  Sve je super, sve je za pet!", pa je dobro da nam je to rekao, jer valjda nismo primijetili da živimo u raju. A raj je za neke, jer kada vozilom svako malo ubijete nekoga, a vi nikada niste krivi, za vas je raj. Kada dobijete mogućnost da vodite najvažniju firmu u hrvatskoj, pa kada poslovanje ugrozite, da li pohlepom ili nesposobnošću ( valjda će utvrditi), onda odete u London pa gledate kako ćete i što ćete. Zamislite kada vam nisu dosta Čedo i Jadranka već vam trebaju i Englezi, e to dovoljno i samo govori o situaciji. Zaboravili su valjda da se kod nas kažnjava samo ako vozite 15% brže od dozvoljenog, ako vas uhvate s alkoholom u krvi ( naravno da treba sve kažnjavati ) i ako Medo glasno laje. Za teže zločine ima dovoljno krumpira za gulit, ako uklopite u raspored  ili vas nagrade, naslovnicom, boljim školovanjem, promjenom radnog mjesta ( na bolje, naravno) i slično.

I sad mi nezadovoljni i nezahvalni! Očito smo si sami krivi. Po njima. Danas sam pročitala kao : " Tuđman je zamislio 200 bogatih obitelji, Sanader ih stvorio, Karamarko rekao 200 gluposti , a Plenković će se potruditi da tih 200 obitelji jedine ostanu u RH." Bilo bi smiješno, da nije tužno.
Zadnji puta sam rekla da neću o našoj crnoj svakodnevnici, već o lijepim putovanjima.

Pa mogli bi, na primjer, u Kopenhagen. Predivan glavni grad Danske, uredan i zanimljiv. Nigdje nisam vidjela tako organiziran promet biciklima i toliko biciklista. Bili smo u svibnju, bilo je lijepo vrijeme, ali oni svi u kratkim šorcevima, suknjicama, bosi i na biciklima. Najviše morate paziti na semafore za bicikliste, jer oni jure i imaju prednost ako im je naravno zeleno. Parkirališta za bicikle u U-banu su nepregledna, a i svuda su velika. Za nas je Danska, kao i ostale Skandinavske zemlje, preskupa, ali ponešto se može i kupiti. Jer kada je tamo sniženo, onda je sniženo. Grad je čist i pun živopisnih građevina, a kako ima i kanale, izgleda vrlo slikovito. Tamo smo jedino vidjeli košenje na Joysick( prije 7 god!), košenje kosih dijalova, dolje je slika. Meni osobno se sviđa arhitektura sjevera i boje kojih se ne boje, a kako je sve skladno i prožeto zelenilom, jako je ugodno. U srcu Kopenhagena se nalazi kulturni i zabavni park Tivoli, bili smo u vrijeme tulipana i rododendrona, pa sam se divila alejama istih, a naravno da smo probali i vožnju na vlaku smrti( mislim da kod nas tako kažu). Super uzbuđenje. Hrana sjevera je ukusna, ali imaju samo nekoliko izvornih namirnica koje smatraju svojim izvornim kulinarskim specijalitetima. Tu se ubrajaju krumpir na sto načina, svinjetina, povrće  većinom sirovo i pečeno korjenasto povrće, losos i haringe, bezbroj dresinga i umaka uz sve. Većinom na bazi vrhnja za kuhanje ili majoneze. Kopar je glavni začin. Kako sjevernije nema peršina, tamo je kopar taj koji caruje. Naravno, znate da su Danska peciva poznata u svijetu, dizana i lisnata, malo ih je slanih, slatka caruju. Maslac i sirevi su ti koji još dijele tron s pecivima. Mi smo bili kod prijatelja koji nam je i kuhao, jako fino, njihova jela. Restorane nismo obilazili jer je to za nas preskupo, jedino je opet prijatelj, kupio kinesko za večeru i bilo je odlično. Pili smo kavu u McDonaldsu, 35 kruna jedna. A kuna i kruna su tu negdje. Sad znate o čemu pričam. Naravno, njihove plaće su velike za naše pojmove. Uzmite da sa SSS imate oko 18-22000 kruna. Ili kuna. Onda kava od 35 i nije skupa.
Jako im je važno biti aktivan, vježbanje je način života i jako malo pretilih ljudi smo vidjeli. Brinu o obitelji i vole se družiti, tako su nam rekli. Ne idu u crkvu, eventualno za Božić zbog glazbe i nekada svatove, ako žele mladenci tu vrstu svečanosti. Natalitet im je najveći u zapadnoj Europi, a imaju i jaslice i vrtiće u firmama, puno godišnjeg, porodiljni mora koristiti i otac i sve je prilagođeno da žene budu zadovoljne i da zato imaju djecu. U školama se i uči tako da su tamo duže ali zato su kod kuće slobodni. Inače, kod njih je problem u parlamentu obrnut od našega, kod njih je podzastupljeni spol muški. Nemaju ih ni 40% i muku muče da ih nagovore da se bave politikom! Očito, kada se sve uredi, kada se samo radi, onda se sve prepusti ženama. Eto, po tome ćemo znati kada ćemo krenuti ka boljemu.
Inače, Danci slabo jedu juhe i "žlicom", a kako je netko baš to tražio, imamo jedan "ne Danski" recept. Drugi može proći i kao Danski jer je dizano tijesto u pitanju.

Varivo s teletinom, lećom i porilukom


Prvi puta sam kupila leću da je tako mlada da se raskuhala za 10 minuta. To mi je žao zbog slika, ali bilo je ukusno. Bolje i tako nego ona što zvecka satima.

SASTOJCI:

500 g teletine, najbolje močinga, može i od plećke ili s rebara

2 crvena luka nasjeckanog na sitne kockice

2 režnja češnjaka

2-3 mrkve narezane na kockice

1 peršin narezane na kockice

malo celera narezane na kockice

1 poriluk

150 g leće

3 krumpira na kockice

1-2 žlice začina, kao Vegeta

papar

sol

1,5 l vode

1 žlica  crvene paprike

pola žlice koncentrata rajčice

1 žlica ulja

PRIPREMA:

Na masnoći pirjajte luk, posolite ga malo i kada se počne lijepiti, podlijte s 2 dl vode. Neka se pirja polako dok voda ne ispari a on postane mekan. Dodajte mrkvu i korjenasto povrće pa nastavite pirjati miješajući, protisnite češnjak i promiješajte. Sada dodajte kockice mesa. Miješajte dok se ne zatvore pore, pa prelijte s vodom. Dodajte začine i kuhajte uz povremeno miješanje. Nakon nekih 35-45 min dodajte leću i kockice krumpira ( s lećom je problem ako ne znate kakva je. Obično sebi donesem iz Dalmacije, tamo je više jedu pa je mada, ali ovaj put premlada. Inače znam koliko joj treba, sad znam i za ovu), kada je pri kraju, ubacite i poriluk narezan na kolutiće. Ostavim ga da samo dobro uvene, ali da se ne raspadne. Moji tako bolje jedu. Kuham maksimalno još 10 min, probam, začinim i dodam papar na kraju. Ako volite rjeđe, dodajte još malo vode. Možete praviti i s junetinom ili miješano sa svinjetinom, ali samo u kombinaciji s junetinom da ipak ima arome. Dobar tek

Pletenica s jabukom i kruškom


Efektno a nije komplicirano.

SASTOJCI:

1/2 kocke kvasca

260 + 40 g kg brašna za dizana tijesta ili glatko

1 žutanjak

1 žumanjak

40 g maslaca, mekanog

125 ml mlijeka

20 + 50 g šećera

50 g smeđeg šećera

malo cimeta

na vrh noža soli

1 vanil šećer

1 limun

1 crvena ( ajdared) jabuka

1 kruška

100 g sirnog namaza, neslanog

80 g šećera u prahu

30 ml vrhnja za šlag

PRIPREMA:

Brašno 260 g stavite u dublju posudu, posolite i promiješajte. U sredini  napravite udubljenje. Izmrvite kvasac, pospite s 20 g šećera i prelijte s toplim mlijekom. Ostavite da naraste. Kada je narastao kvas, po rubu dodajte šećer, vaniliju, maslac. Žumanjak viljuškom lupajte u manjoj zdjelici pa dodajte. Mijesite sa žicama za tijesto. Neka bude malo mekše, ali se mora napraviti lijepa kugla. Nju još mijesite na radnoj površini, pa kada je glatka i svilenkasta, vratite u pobrašnjenu posudu i pokrijte najlonom. Ostavite da udvostruči volumen. U međuvremenu pomiješajte preostalo brašno 40 g, šećer 50 g i smeđi šećer i cimet. Operite jabuku i krušku i narežite na kockice. Pospite sokom od limuna i izmiješajte. Zatim pospite smjesom sa šećerom. Sada premijesite pa razvaljajte  na brašnu 25 x 30 cm veličine kvadrat. Premažite sirnim namazom do 1 cm do ruba. Istresite voće i ravnomjerno rasporedite po namazu. Zamotajte s duže strane kao rolat ili štrudlu. Prebacite na papirom obloženi lim ili u malo širi četvrtasti kalup. Prerežite popola i sad teški dio. Od sredine prema krajevima probajte prebaciti jedan ispod drugog dijela. Nije lako jer kockice bježe. Ako ne ide ili se bojite a imate neki uži kalup, zasijecite kroz sredinu cik-cak, duboko i otvorit će se opet zanimljivo. Ostavite pod najlonom ili papirom za pečenje i krpom da udvostruči volumen. Pecite oko 35 min na 180°c u već zagrijanoj pećnici. U pećnicu stavite zdjelicu s vodom da para diže i vlaži tijesto. Malo ohladite cca 15 mi pa prelijte žlicom cik-cak preljevom. Za njega samo promiješajte vrhnje za šlag i šećer u prahu u jako gustu kremu. Malo ohladite pa servirajte.