Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista i bivši ministar gospodarstva, Ljubo Jurčić, izjavio je kako sadašnja Vlada ne poduzima prave mjere kako bi zaustavila gospodarski pad i pokrenula rast, piše tportal.
Navodi kako Hrvatska nije izgradila sustav stručnih i znanstvenih institucija koje će stajati između Vlade i građana te koristiti različita znanja kako bi se kreirala zdrava politika. Usprkos negativnom nasljeđu i dugovima, naglašava kako je nova Vlada došla 'bez ikakve vizije kako izvući zemlju iz krize'.
Slaže se s odlukama ministra financija, Slavka Linića, koji reže troškove i racionalno naplaćuje poreze, ali upozorava kako će to ‘bez aktivne politike, prouzročiti više štete nego koristi'.
"Energetika i energija u hrvatskom proizvodu sudjeluje s četiri posto. Što je s onih 90 posto? Ako ne stvorimo nove proizvode, ulaganja u energetiku plaćat će postojeća industrija i radna mjesta kojih je sve manje. A energetski se projekt otplaćuje 50 godina! Mi ne možemo toliko čekati jer nismo uložili u proizvodnju iz koje će se to plaćati", tumači Jurčić, koji je protiv ulaganja u novu infrastrukturu što je velik trošak.
"Danas politika mora biti koncentrirana na finalni proizvod. Hrvatska uvozi robe za 15 milijardi eura, a za energetiku daje 200-300 milijuna eura. Dobro je uštedjeti svaki euro gradeći vlastite kapacitete, ali i dalje moramo uvoziti naftu, plin, ugljen pa te investicije predstavljaju neznatnu uštedu. Zato bih ciljao na tih 15 milijardi, da počnemo proizvoditi barem deset posto roba koje uvozimo. A to je milijarda i pol iz proizvodnje i zaposlenosti", pojašnjava.
Prokomentirao je politiku, poteze i odnose u Vladi.
"Ako i nemate strategiju morate upravljati situacijom, a kako to Zoran Milanović očito ne čini dovoljno aktivno, u prvi plan dolazi Čačić. Da ne bi on i HNS vodili Vladu, agresivnije nastupa Linić. Branko Grčić postao je potpredsjednik Vlade ne svojom voljom, nego kao ravnoteža Čačiću", smatra Jurčić i dodaje kako je ‘nekorektno to što je Čačić prvi potpredsjednik'.
"Branko nema toliki politički utjecaj i nije takvog adrenalina kao Čačić, koji ima višak energije koju mora ispucati. Ratko je uistinu za posao, ali mora se programirati, voditi organizirati. Teško je biti u njegovoj koži, prvenstveno zbog mađarskog slučaja koji ga sputava, a onda i zbog anemičnosti Vlade, odnosno njezina predsjednika. Čačić ne trpi sporost, neorganiziranost i neaktivnost, a ova Vlada je improvizacija. Neven Mimica je visokobrazovan, iskusan u administraciji i ima dobar osjećaj za taj posao, no zbog velikih očekivanja koalicija postaje sve veći teret. Vlada nije kriva za sadašnju situaciju, ali mjere koje poduzima nisu obećavajuće i ne vidi se koordinacija i vodstvo. Neučinkovitost joj se može tolerirati do 1. listopada, a onda doći na udar analitičara", mišljenja je.
Odmah se osvrnuo na prošle poteze vlasti u Hrvatskoj.
"Prvo smo od pretvorbe i privatizacije očekivali kako ćemo bolje skrbiti o imovini nego dotad, onda smo bili oduševljeni PIF-ovima koji su ratnim stradalnicima nudili sigurnost u suvlasništvu nad poduzećima, a ona su potom jeftino završila u rukama nekolicine tajkuna. Bili smo euforični i nakon potpisivanja ugovora sa Svjetskom trgovinskom organizacijom o slobodi uvoza i izvoza. Očekivali smo strane investitore i povećanje izvoza, a dogodilo se obrnuto. U burzovnoj euforiji nadali smo se da ćemo jeftino kupovati i skupo prodavati, a sada smo u euforiji investicija", smatra Jurčić.
Ističe nužnosti investicija, dotaknuo se kulture i ekologije.
"Ovdje nam je prepreka kultura, ondje ekologija, dakle, maknimo ekologiju, maknimo kulturu! Ministrica kaže kako ćemo tražiti minimalnu zaštitu kulture. A odgovor bi morao biti kako ćemo tražiti maksimalnu zaštitu kulture! Jer zašto netko hoće investirati upravo tamo gdje je vrijedan kulturni objekt, što ne ide u ravnicu, šumu, krš? Zaštita okoliša dugoročno čuva održivost neke zemlje i njezina gospodarstva i sada mi kažemo kako nas neće zaštita okoliša spriječiti u investiranju', protivi se predsjednik društva ekonomista.
Govorio je i o otpuštanju višku zaposlenih u javnom sektoru,
"Ako ih otpustite i ostavite bez plaće, ostavili ste tržište bez potražnje, trgovce bez kupaca, a proizvođače bez narudžbi", upozorava i ističe kako će se kriza dodatno produbiti otpusti li se višak zaposlenih, a pritom se ne zaposli ljude na stvaranju novih vrijednosti.
Objašnjava kako ‘pametno vođene zemlje' usprkos krizi i padu potražnje čuvaju svoja brodogradilišta, ulažu u učenje i izgradnju brodova.
"Mi u Kraljevici imamo 200-godišnje iskustvo i umjesto da nova vlast promijeni pogrešnu politiku koja je dovela do gubitaka te sačuva to znanje, iskustvo, infrastrukturu, tržištu poziciju čega u drugim djelatnostima nema, daje radnicima otpremnine", rekao je Jurčić.
Osvrnuo se na situaciju u Europi i eurokrizu.
"Politička kriza Europe najviše se vidi na financijskom i ekonomskom planu i, ako se bude rješavala na tim planovima, sanirat će samo posljedice. Uzrok svemu je što izgradnja Europe posljednjih dvadeset godina ide pogrešnim putem. Do 1990. godine Europa se ujedinjavala politički i socijalno i na taj se način osnaživala pred istočnim blokom. Kada je taj blok nestao, ujedinjenje Europe preuzeo je kapital. U Hrvatsku, Bugarsku, Rumunjsku, Grčku išli su krediti i uzimale su se kamate, a nije bilo proizvodnje, pa je na taj način uništio supstancu. Umjesto da se sada taj temelj ponovno izgradi, spašava se isti taj financijski sektor koji je do toga doveo. Bruxelles se izdigao iz europskog društva i nema osjećaj prema zemljama koje su u teškoj poziciji. Europa nije samo ekonomska kategorija, to je povijest, kultura, različite religije i društva. Tu su se 500 godina svi borili za nacionalne države i takve težnje se ne mogu za 50 godina zaustaviti", tvrdi jedan od naših vodećih ekonomskih stručnjaka.
"Zemlje koje imaju sposobne vlade, nemaju krizu. Njemačka, Poljska, Nizozemska ili skandinavske zemlje, gdje država troši više od 50 posto BDP-a, gotovo nisu osjetile krizu. Zato, usprkos savjetima zapadnjaka da smanjimo proračun i državnu potrošnju, kada sve razgolitimo, vidimo da krizu imaju zemlje koje nemaju sposobne vlade", ocjenjuje Jurčić.
Opširno je prokomentirao europski i hrvatski bankarski sektor.
Jurčić upozorava kako banke i poduzeća u stranom vlasništvu iz Hrvatske iznose dvije milijarde eura godišnje po osnovi dobiti, kamata i slično te još toliko na razlici cijena transfera novca.
"Proizlazi da 300 ili 400 milijuna eura, što ćemo ih iz europskih fondova dobivati kroz projekte, predstavlja desetak posto iznosa koji izvuku iz Hrvatske i koji im dođe kao premija osiguranja one četiri milijarde", poručio je.
"Ako kažemo da nešto ne znamo, pa drugima damo da to rade, što će nam onda škole i fakulteti u kojima učimo bankarstvo, trgovinu, kemiju, elektrotehniku. Ove će godine doktorirati pedeset ljudi na računarstvu, elektrotehnici i elektronici. I umjesto da radna mjesta gradimo oko njih jer oni mogu okupljati ljude i najveća su vrijednost, za njih u Hrvatskoj nema posla! Državni sustav ne podupire izvoz i stvaranje novih vrijednosti, pa po glavi stanovnika izvozimo upola manje od Slovenije, a ona je upola manja od nas", rekao je.
Budućem guverneru HNB-a, Borisu Vujčiću, predložio pokretanje postupka ukidanja devizne klauzule. Smatra kako bi HNB trebala oduzeti dozvolu za rad svakoj komercijalnoj banci koja ugovara deviznu klauzulu. U Hrvatskoj je kuna novac, a euro je roba koju ‘treba kupiti', a ne njime obračunavati kredite dane u kunama.
"Ako prokliže euro, imat ćete veći obrok kredita, ali ćete ga moći plaćati jer ćete imati posao i plaću. Ili ćete imati fiksnu ratu, a ostat ćete bez posla. Nisam za takvo rješenje. Mi moramo vidjeti što ćemo, kako i gdje raditi. Prvo je stvar industrijske politike, drugo tehnološke, a treće regionalne politike. Fiskalna politika davat će poticaje i oporezivati, a monetarna dolazi posljednja i ne može pokrenuti razvoj zbog utega koje imamo. Ako bi naša roba strancu i bila jeftinija, mi je više nemamo jer smo zatvorili tvornice", pojašnjava Jurčić.
Izvor: www.nacional.hr
Navodi kako Hrvatska nije izgradila sustav stručnih i znanstvenih institucija koje će stajati između Vlade i građana te koristiti različita znanja kako bi se kreirala zdrava politika. Usprkos negativnom nasljeđu i dugovima, naglašava kako je nova Vlada došla 'bez ikakve vizije kako izvući zemlju iz krize'.
Slaže se s odlukama ministra financija, Slavka Linića, koji reže troškove i racionalno naplaćuje poreze, ali upozorava kako će to ‘bez aktivne politike, prouzročiti više štete nego koristi'.
"Energetika i energija u hrvatskom proizvodu sudjeluje s četiri posto. Što je s onih 90 posto? Ako ne stvorimo nove proizvode, ulaganja u energetiku plaćat će postojeća industrija i radna mjesta kojih je sve manje. A energetski se projekt otplaćuje 50 godina! Mi ne možemo toliko čekati jer nismo uložili u proizvodnju iz koje će se to plaćati", tumači Jurčić, koji je protiv ulaganja u novu infrastrukturu što je velik trošak.
"Danas politika mora biti koncentrirana na finalni proizvod. Hrvatska uvozi robe za 15 milijardi eura, a za energetiku daje 200-300 milijuna eura. Dobro je uštedjeti svaki euro gradeći vlastite kapacitete, ali i dalje moramo uvoziti naftu, plin, ugljen pa te investicije predstavljaju neznatnu uštedu. Zato bih ciljao na tih 15 milijardi, da počnemo proizvoditi barem deset posto roba koje uvozimo. A to je milijarda i pol iz proizvodnje i zaposlenosti", pojašnjava.
Prokomentirao je politiku, poteze i odnose u Vladi.
"Ako i nemate strategiju morate upravljati situacijom, a kako to Zoran Milanović očito ne čini dovoljno aktivno, u prvi plan dolazi Čačić. Da ne bi on i HNS vodili Vladu, agresivnije nastupa Linić. Branko Grčić postao je potpredsjednik Vlade ne svojom voljom, nego kao ravnoteža Čačiću", smatra Jurčić i dodaje kako je ‘nekorektno to što je Čačić prvi potpredsjednik'.
"Branko nema toliki politički utjecaj i nije takvog adrenalina kao Čačić, koji ima višak energije koju mora ispucati. Ratko je uistinu za posao, ali mora se programirati, voditi organizirati. Teško je biti u njegovoj koži, prvenstveno zbog mađarskog slučaja koji ga sputava, a onda i zbog anemičnosti Vlade, odnosno njezina predsjednika. Čačić ne trpi sporost, neorganiziranost i neaktivnost, a ova Vlada je improvizacija. Neven Mimica je visokobrazovan, iskusan u administraciji i ima dobar osjećaj za taj posao, no zbog velikih očekivanja koalicija postaje sve veći teret. Vlada nije kriva za sadašnju situaciju, ali mjere koje poduzima nisu obećavajuće i ne vidi se koordinacija i vodstvo. Neučinkovitost joj se može tolerirati do 1. listopada, a onda doći na udar analitičara", mišljenja je.
Odmah se osvrnuo na prošle poteze vlasti u Hrvatskoj.
"Prvo smo od pretvorbe i privatizacije očekivali kako ćemo bolje skrbiti o imovini nego dotad, onda smo bili oduševljeni PIF-ovima koji su ratnim stradalnicima nudili sigurnost u suvlasništvu nad poduzećima, a ona su potom jeftino završila u rukama nekolicine tajkuna. Bili smo euforični i nakon potpisivanja ugovora sa Svjetskom trgovinskom organizacijom o slobodi uvoza i izvoza. Očekivali smo strane investitore i povećanje izvoza, a dogodilo se obrnuto. U burzovnoj euforiji nadali smo se da ćemo jeftino kupovati i skupo prodavati, a sada smo u euforiji investicija", smatra Jurčić.
Ističe nužnosti investicija, dotaknuo se kulture i ekologije.
"Ovdje nam je prepreka kultura, ondje ekologija, dakle, maknimo ekologiju, maknimo kulturu! Ministrica kaže kako ćemo tražiti minimalnu zaštitu kulture. A odgovor bi morao biti kako ćemo tražiti maksimalnu zaštitu kulture! Jer zašto netko hoće investirati upravo tamo gdje je vrijedan kulturni objekt, što ne ide u ravnicu, šumu, krš? Zaštita okoliša dugoročno čuva održivost neke zemlje i njezina gospodarstva i sada mi kažemo kako nas neće zaštita okoliša spriječiti u investiranju', protivi se predsjednik društva ekonomista.
Govorio je i o otpuštanju višku zaposlenih u javnom sektoru,
"Ako ih otpustite i ostavite bez plaće, ostavili ste tržište bez potražnje, trgovce bez kupaca, a proizvođače bez narudžbi", upozorava i ističe kako će se kriza dodatno produbiti otpusti li se višak zaposlenih, a pritom se ne zaposli ljude na stvaranju novih vrijednosti.
Objašnjava kako ‘pametno vođene zemlje' usprkos krizi i padu potražnje čuvaju svoja brodogradilišta, ulažu u učenje i izgradnju brodova.
"Mi u Kraljevici imamo 200-godišnje iskustvo i umjesto da nova vlast promijeni pogrešnu politiku koja je dovela do gubitaka te sačuva to znanje, iskustvo, infrastrukturu, tržištu poziciju čega u drugim djelatnostima nema, daje radnicima otpremnine", rekao je Jurčić.
Osvrnuo se na situaciju u Europi i eurokrizu.
"Politička kriza Europe najviše se vidi na financijskom i ekonomskom planu i, ako se bude rješavala na tim planovima, sanirat će samo posljedice. Uzrok svemu je što izgradnja Europe posljednjih dvadeset godina ide pogrešnim putem. Do 1990. godine Europa se ujedinjavala politički i socijalno i na taj se način osnaživala pred istočnim blokom. Kada je taj blok nestao, ujedinjenje Europe preuzeo je kapital. U Hrvatsku, Bugarsku, Rumunjsku, Grčku išli su krediti i uzimale su se kamate, a nije bilo proizvodnje, pa je na taj način uništio supstancu. Umjesto da se sada taj temelj ponovno izgradi, spašava se isti taj financijski sektor koji je do toga doveo. Bruxelles se izdigao iz europskog društva i nema osjećaj prema zemljama koje su u teškoj poziciji. Europa nije samo ekonomska kategorija, to je povijest, kultura, različite religije i društva. Tu su se 500 godina svi borili za nacionalne države i takve težnje se ne mogu za 50 godina zaustaviti", tvrdi jedan od naših vodećih ekonomskih stručnjaka.
"Zemlje koje imaju sposobne vlade, nemaju krizu. Njemačka, Poljska, Nizozemska ili skandinavske zemlje, gdje država troši više od 50 posto BDP-a, gotovo nisu osjetile krizu. Zato, usprkos savjetima zapadnjaka da smanjimo proračun i državnu potrošnju, kada sve razgolitimo, vidimo da krizu imaju zemlje koje nemaju sposobne vlade", ocjenjuje Jurčić.
Opširno je prokomentirao europski i hrvatski bankarski sektor.
Jurčić upozorava kako banke i poduzeća u stranom vlasništvu iz Hrvatske iznose dvije milijarde eura godišnje po osnovi dobiti, kamata i slično te još toliko na razlici cijena transfera novca.
"Proizlazi da 300 ili 400 milijuna eura, što ćemo ih iz europskih fondova dobivati kroz projekte, predstavlja desetak posto iznosa koji izvuku iz Hrvatske i koji im dođe kao premija osiguranja one četiri milijarde", poručio je.
"Ako kažemo da nešto ne znamo, pa drugima damo da to rade, što će nam onda škole i fakulteti u kojima učimo bankarstvo, trgovinu, kemiju, elektrotehniku. Ove će godine doktorirati pedeset ljudi na računarstvu, elektrotehnici i elektronici. I umjesto da radna mjesta gradimo oko njih jer oni mogu okupljati ljude i najveća su vrijednost, za njih u Hrvatskoj nema posla! Državni sustav ne podupire izvoz i stvaranje novih vrijednosti, pa po glavi stanovnika izvozimo upola manje od Slovenije, a ona je upola manja od nas", rekao je.
Budućem guverneru HNB-a, Borisu Vujčiću, predložio pokretanje postupka ukidanja devizne klauzule. Smatra kako bi HNB trebala oduzeti dozvolu za rad svakoj komercijalnoj banci koja ugovara deviznu klauzulu. U Hrvatskoj je kuna novac, a euro je roba koju ‘treba kupiti', a ne njime obračunavati kredite dane u kunama.
"Ako prokliže euro, imat ćete veći obrok kredita, ali ćete ga moći plaćati jer ćete imati posao i plaću. Ili ćete imati fiksnu ratu, a ostat ćete bez posla. Nisam za takvo rješenje. Mi moramo vidjeti što ćemo, kako i gdje raditi. Prvo je stvar industrijske politike, drugo tehnološke, a treće regionalne politike. Fiskalna politika davat će poticaje i oporezivati, a monetarna dolazi posljednja i ne može pokrenuti razvoj zbog utega koje imamo. Ako bi naša roba strancu i bila jeftinija, mi je više nemamo jer smo zatvorili tvornice", pojašnjava Jurčić.
Izvor: www.nacional.hr
