Ako bude prihvaćen Prekoatlantski sporazum o trgovini i investicijama (TTIP), američke korporacije neće više trebati slati vojsku. Doći će same sa svojim vojskama. Više neće biti nikakve zaštite od GMO i slične kuge. Korporacije će vladati neposredno. Po Franzu Neumannu to je definicija fašizma. Ako bude prihvaćen TTIP, zavladaće fašizam. Ako bude zavladao fašizam, ješćemo i proizvodićemo GMO.
Tomaž Mastnak, Dnevnik.Si
Kako se vremena mijenjaju. Za vrijeme Vijetnamskog rata SAD su dvanaest godina natapale Vijetnam jakim herbicidima, među kojima je najpoznatiji agent orange. Njihov učinak je bio opadanje listova sa biljaka. Da bi spriječila skrivanje Vijetkongovaca, američka vojska je uništila više od tri milijuna hektara šuma, skoro petinu vijetnamskih šumskih površina. Da bi onemogućila opskrbu neprijateljske vojske hranom, korporacija RAND – sjemenište američkih neokonzervativaca i neoliberalaca – savjetovala je i uništenje polovice obrađenih poljoprivrednih površina.
Posljedice tog biološkog rata još nisu ni približno odstranjene. Pošumljavanje je otežano zbog erozije i dugotrajnog djelovanja otrova. Biološku raznovrsnost je još teže obnoviti. Učinci tih herbicida na zdravlje ljudi su također dugotrajni i prenose se sa generacije na generaciju. Oni američki vojnici, agenti te neizmjerne destrukcije, koji su postali njene kolateralne žrtve, nakon dugogodišnjeg tuženja su dobili odštetu. Niko od više od tri milijuna Vijetnamaca, koji su oboljeli zbog herbicida, nije dobio kompenzaciju. U skladu sa službenom podjelom ljudi na nadljude i niže ljudske vrste američki sudovi su odbacili sve tužbe koje su uložili Vijetnamci – što su naravno utemeljili legalistički, ne ‘američkom izuzetnošću’.
U to vrijeme je Monstanto pomagao američkoj vojsci. Monsanto i Dow Chemicals bili su glavni dobavitelji agenta orange. Monsanto je u međuvremenu svoj herbicidni program dopunio genetskim inženjeringom. Ali, nešto neplanirano genetskog inženjeringa je već bilo kod agenta orange. Pomislimo na svu djecu, koja su se zahvaljujući dosegnućima znanosti, materijaliziranim u herbicidima, rodila tjelesno ili mentalno osakaćena i invalidna. Za te poremećaje Monsantno nije zahtijevao autorska prava. Kod njegovog genetskog inženjeringa, koji ostvaruje genetski promijenjene organizme (GMO) autorska prava su ključna. Ni razvoj znanosti ni čovjekoljublje nisu besplatni. Ali promjena, na koju mislim, je ta, da sada američka vojska pomaže Monsantu (i sličnim).
Američka vojska otvara tržišta i ostvaruje poslovne mogućnosti. Najprije dođe vojska, onda za njima korporacije. Uzmimo Irak. Kad je američka vojska okupirala državu i nastavila okupatorsku administraciju, vrhovni kolonijalni upravitelj Paul Bremer počeo je izdavati direktive i uredbe kojima je imao namjeru ostvariti novo društvo. Njegova vladavina je po svim mjerilima bila orgija nekompetentnosti i spektakularan poraz, a nešto je i ostalo. Ideja vodilja okupacijske agrarne politike je uvođenje slobodnog tržišta. Neposredni učinak slobodnotržišnog diktata bio je da se poljoprivrednici više ne mogu izdržavati uzgojem tradicionalnih proizvoda. Jedini izlaz u slučaju nužde je bio prelazak na uzgoj maka. Ako za to postoje prirodni uvjeti, pod američkom čizmom procvjeta mak i rascvjeta se trgovina heroinom.
Drugi izlaz je bio izrazitiji proizvod socijalnog inženjeringa. Bremer je u uredbu br. 81, koja regulira patente, industrijsko oblikovanje i još ponešto, upakovao zakon o biljnim vrstama. Zakon sadrži i registar novih biljnih vrsta i njihovih ‘uzgojitelja’, to znači ljudi koji su ‘uzgojili, otkrili ili razvili novu vrstu’ ili njihove zakonite nasljednike. Bremer je, ukratko, uveo u Irak genetski promijenjene biljne vrste i kodificirao vlasnička prava njihovih uzgojitelja. Odredio je proceduru za pridobijanje dozvola za razmnožavanje tih vrsta i berbu proizvoda te odredio uvjete pod kojima je razmnožavanje dozvoljeno i pod kojim se proizvod smije ili ne smije ponuditi na prodaju, prodavati, izvoziti, uvoziti ili skladištiti. Odredio je također i kada se neka nova vrsta smije precrtati iz registra. Najznačajniji članovi određuju zaštitu intelektualnog vlasništva nad ‘novim biljnim vrstama’ i sankcioniranje kršenja prava ‘uzgojitelja’ (ne proizvodjača!) GMO. Sankcije uključuju pljenidbu dobara koja su predmet kršenja, uključujući i konfiskovanje ili uništavanje proizvoda, materijala i oruđa koji su bili upotrijebljeni.
SAD su unošenje GMO u Irak predstavile kao uvođenje veće raznovrsnosti proizvoda i naravno kao razvojnu pomoć. Uz put su, kao što su upozoravali kritičari, iračkim poljoprivrednicima zabranili upotrebu sjemena sa njihovih polja i trgovanje tim sjemenom i zahtijevale kupovinu genetski promijenjenog sjemena kod američkih poduzeća, među kojima je Monsanto najozloglašenije. Tu je bio kraj samostalnosti iračke poljoprivrede. Vojna agresija i okupacija su osigurale uspjeh imperijalizmu GMO. Slična priča je u Afganistanu i sada u Ukrajini. Čuo sam da su GMO počeli rasti oko gigantske američke vojne baze Bond Steel na Kosovu. Možda će poslije članstvo u NATO osigurati uvođenje uzgoja GMO?
Ali s tim nije i kraj povjesnim promjenama. Najveća – i najsudbinskija – tek je na redu. Ako bude prihvaćen Prekoatlantski sporazum o trgovini i investicijama (TTIP), američke korporacije neće više trebati slati vojsku. Doći će same sa svojim vojskama. Više neće biti nikakve zaštite od GMO i slične kuge. Korporacije će vladati neposredno. Po Franzu Neumannu to je definicija fašizma. Ako bude prihvaćen TTIP, zavladaće fašizam. Ako bude zavladao fašizam, ješćemo i proizvodićemo GMO.
Odabrala i sa slovenačkog prevela Nada Zdravič
tacno
Tomaž Mastnak, Dnevnik.Si
Kako se vremena mijenjaju. Za vrijeme Vijetnamskog rata SAD su dvanaest godina natapale Vijetnam jakim herbicidima, među kojima je najpoznatiji agent orange. Njihov učinak je bio opadanje listova sa biljaka. Da bi spriječila skrivanje Vijetkongovaca, američka vojska je uništila više od tri milijuna hektara šuma, skoro petinu vijetnamskih šumskih površina. Da bi onemogućila opskrbu neprijateljske vojske hranom, korporacija RAND – sjemenište američkih neokonzervativaca i neoliberalaca – savjetovala je i uništenje polovice obrađenih poljoprivrednih površina.
Posljedice tog biološkog rata još nisu ni približno odstranjene. Pošumljavanje je otežano zbog erozije i dugotrajnog djelovanja otrova. Biološku raznovrsnost je još teže obnoviti. Učinci tih herbicida na zdravlje ljudi su također dugotrajni i prenose se sa generacije na generaciju. Oni američki vojnici, agenti te neizmjerne destrukcije, koji su postali njene kolateralne žrtve, nakon dugogodišnjeg tuženja su dobili odštetu. Niko od više od tri milijuna Vijetnamaca, koji su oboljeli zbog herbicida, nije dobio kompenzaciju. U skladu sa službenom podjelom ljudi na nadljude i niže ljudske vrste američki sudovi su odbacili sve tužbe koje su uložili Vijetnamci – što su naravno utemeljili legalistički, ne ‘američkom izuzetnošću’.
U to vrijeme je Monstanto pomagao američkoj vojsci. Monsanto i Dow Chemicals bili su glavni dobavitelji agenta orange. Monsanto je u međuvremenu svoj herbicidni program dopunio genetskim inženjeringom. Ali, nešto neplanirano genetskog inženjeringa je već bilo kod agenta orange. Pomislimo na svu djecu, koja su se zahvaljujući dosegnućima znanosti, materijaliziranim u herbicidima, rodila tjelesno ili mentalno osakaćena i invalidna. Za te poremećaje Monsantno nije zahtijevao autorska prava. Kod njegovog genetskog inženjeringa, koji ostvaruje genetski promijenjene organizme (GMO) autorska prava su ključna. Ni razvoj znanosti ni čovjekoljublje nisu besplatni. Ali promjena, na koju mislim, je ta, da sada američka vojska pomaže Monsantu (i sličnim).
Američka vojska otvara tržišta i ostvaruje poslovne mogućnosti. Najprije dođe vojska, onda za njima korporacije. Uzmimo Irak. Kad je američka vojska okupirala državu i nastavila okupatorsku administraciju, vrhovni kolonijalni upravitelj Paul Bremer počeo je izdavati direktive i uredbe kojima je imao namjeru ostvariti novo društvo. Njegova vladavina je po svim mjerilima bila orgija nekompetentnosti i spektakularan poraz, a nešto je i ostalo. Ideja vodilja okupacijske agrarne politike je uvođenje slobodnog tržišta. Neposredni učinak slobodnotržišnog diktata bio je da se poljoprivrednici više ne mogu izdržavati uzgojem tradicionalnih proizvoda. Jedini izlaz u slučaju nužde je bio prelazak na uzgoj maka. Ako za to postoje prirodni uvjeti, pod američkom čizmom procvjeta mak i rascvjeta se trgovina heroinom.
Drugi izlaz je bio izrazitiji proizvod socijalnog inženjeringa. Bremer je u uredbu br. 81, koja regulira patente, industrijsko oblikovanje i još ponešto, upakovao zakon o biljnim vrstama. Zakon sadrži i registar novih biljnih vrsta i njihovih ‘uzgojitelja’, to znači ljudi koji su ‘uzgojili, otkrili ili razvili novu vrstu’ ili njihove zakonite nasljednike. Bremer je, ukratko, uveo u Irak genetski promijenjene biljne vrste i kodificirao vlasnička prava njihovih uzgojitelja. Odredio je proceduru za pridobijanje dozvola za razmnožavanje tih vrsta i berbu proizvoda te odredio uvjete pod kojima je razmnožavanje dozvoljeno i pod kojim se proizvod smije ili ne smije ponuditi na prodaju, prodavati, izvoziti, uvoziti ili skladištiti. Odredio je također i kada se neka nova vrsta smije precrtati iz registra. Najznačajniji članovi određuju zaštitu intelektualnog vlasništva nad ‘novim biljnim vrstama’ i sankcioniranje kršenja prava ‘uzgojitelja’ (ne proizvodjača!) GMO. Sankcije uključuju pljenidbu dobara koja su predmet kršenja, uključujući i konfiskovanje ili uništavanje proizvoda, materijala i oruđa koji su bili upotrijebljeni.
SAD su unošenje GMO u Irak predstavile kao uvođenje veće raznovrsnosti proizvoda i naravno kao razvojnu pomoć. Uz put su, kao što su upozoravali kritičari, iračkim poljoprivrednicima zabranili upotrebu sjemena sa njihovih polja i trgovanje tim sjemenom i zahtijevale kupovinu genetski promijenjenog sjemena kod američkih poduzeća, među kojima je Monsanto najozloglašenije. Tu je bio kraj samostalnosti iračke poljoprivrede. Vojna agresija i okupacija su osigurale uspjeh imperijalizmu GMO. Slična priča je u Afganistanu i sada u Ukrajini. Čuo sam da su GMO počeli rasti oko gigantske američke vojne baze Bond Steel na Kosovu. Možda će poslije članstvo u NATO osigurati uvođenje uzgoja GMO?
Ali s tim nije i kraj povjesnim promjenama. Najveća – i najsudbinskija – tek je na redu. Ako bude prihvaćen Prekoatlantski sporazum o trgovini i investicijama (TTIP), američke korporacije neće više trebati slati vojsku. Doći će same sa svojim vojskama. Više neće biti nikakve zaštite od GMO i slične kuge. Korporacije će vladati neposredno. Po Franzu Neumannu to je definicija fašizma. Ako bude prihvaćen TTIP, zavladaće fašizam. Ako bude zavladao fašizam, ješćemo i proizvodićemo GMO.
Odabrala i sa slovenačkog prevela Nada Zdravič
tacno
