U sjeni intenzivnih političkih događaja, gotovo neopaženo prošao je jedan izuzetno važan potez Ministarstva obrazovanja i tima ministrice Divjak koji može imati dugoročno katastrofalne posljedice za hrvatsko društvo, naše učenike, ali i naše nastavnike, a samim time i visokoškolski sustav.

Kaos u obrazovnom sustavu nastao je ove jeseni kroz uvođenje pilot projekta u trogodišnje programe strukovnih škola, gdje je riječ o tzv. dualnom strukovnom obrazovanju.

Taj program trebao bi ući u sva strukovna zanimanja, kako je predviđeno Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje.

Ono što je ovdje ekstremno šokantno i opasno je to što je Ministarstvo izbacilo nastavu Povijesti iz općeobrazovnih predmeta. Početkom školske godine nastavnicima povijesti šturo je objašnjen ovaj model, bez ključnih stavki koje objašnjavaju ovakav jednostrani potez. Ne postoji detaljno objašnjenje odgojno-obrazovnih ciljeva i ishoda koji stoje iza ove odluke, ne postoje procjene poslodavaca o ključnim kompetencijama stečenim kroz općeobrazovne predmete koje učenik mora steći kako bi se radni procesi mogli realizirati na odgovarajućoj poslovnoj razini, nije transparentan popis škola koje su ušle u eksperimentalni program dualnog obrazovanja te broj učenika koji pohađaju nastavu po pojedinom programu kako bismo imali uvid u relevantni uzorak na temelju kojeg će biti procijenjena uspješnost ovog eksperimentalnog programa, a ne postoji ni popis  gospodarskih subjekata koji su preuzeli obvezu obrazovanja učenika navedenih kao uvjet za upis učenika u dualno obrazovanje u dokumentu Model hrvatskog dualnog obrazovanja.

Iako smo svjesni pokušaja apsolutne robotizacije sustava, ovdje je danas riječ o robotizaciji obrazovnog sustava koje će biti lišeno humanističke dimenzije.

Ne samo da je nedopustiv ovakav način ukidanja rijetkog predmeta humanističkog predznaka u hrvatskom obrazovanju, tek nekoliko dana prije početka nastavne godine, ovakva odluka višestruko je štetna za odgojno-obrazovni sustav u Hrvatskoj. Posljedice koje iz ovog postupka proizlaze su gubitak radnih mjesta, smanjen interes budućih studenata za studije povijesti u Hrvatskoj te buduće hrvatske mlade radnike koji će ostati zakinuti za osnovna saznanja o svojem podrijetlu i svjetonazoru kojem pripadaju te načinu kako da ga njeguju i sačuvaju.

U globalizmu kojeg svjedočimo ovime se kidaju poveznice s društvom i narodom kojem djeca koja pohađaju ove škole pripadaju.

Shvaćajući važnost upravo ovih vrijednosti, europska praksa u svim strukovnim školama predviđa nastavu Povijesti kao nezaobilazan faktor u odgoju mladih.

Uz ugrozu egzistencije nastavnika direktno pogođenih ovim promjenama, nejasan je cilj planirane reforme školstva, a motiviranost jednih od subjekata koji je trebaju provesti, a to su upravo nastavnici, postaje upitna.

U Zagrebu, 25. rujna 2018.

Predsjednica Hrvatskog sveučilišnog sindikata,

doc.dr.sc. Vlatka Vukelić