Kadar iz serije Emily in Paris

Rijetki su oni koji danas nemaju profil na barem jednoj društvenoj mreži – Facebooku, Instagramu, LinkedInu, TikToku ili Twitteru, odnosno X-u. Gledajući evoluciju društvenih mreža iz perspektive socioloških teorija, vidimo da od početka služe kao medij za širenje informacija, vijesti, ali i propagande, kao i da imaju određeni manipulativni karakter te promiču normu samopredstavljanja.

Društvene mreže zapravo možemo nazvati pozornicom na kojoj stvaramo i prikazujemo idealnu verziju sebe. U razumijevanju toga pomaže nam sociolog Erving Goffman (The Presentation of Self in Everyday Life, 1971.) koji je utemeljio teoriju o samopredstavljanju, razlikujući prednji i stražnji plan pozornice. Feed i profili na društvenim mrežama bili bi prednji plan, u koji stavljamo fotografije iz situacijskih aktivnosti (kava, ćaskanja, ručkova, putovanja, odlazaka na izložbe, društvenih događanja), a stražnji bi bio sve ono nesavršeno što je potrebno da se dobije ta fotografija –  ono poznato behind the scences, što sada postaje trend na društvenim mrežama s ciljem skidanja iluzije savršenosti.

Bilo da se radi o dijeljenju nekog profesionalnog uspjeha na LinkedInu, storyju sa savršenog odmora na Instagramu ili brojnim pažljivo uređenim selfijima s besprijekornim kadrovima i filtrima, svi neprestano oblikujemo svoj online identitet kako bi odgovarao uglađenoj priči. Ali kakav utjecaj ovo odabrano savršenstvo ima na naše mentalno zdravlje, samopouzdanje i percepciju društvene stvarnosti?

Kazalište profesionalnog uspjeha

LinkedIn je oduvijek poznat kao društvena mreža namijenjena za poslovni svijet i profesionalno umrežavanje. Moglo bi je se definirati kao platformu na kojoj ljudi prikazuju svoja postignuća, unaprjeđenja i poslovne prekretnice. No, kada dođete na LinkedIn, čini se kao da su svi uspješni – svi dobivaju nove certifikate, pronalaze poslove iz snova ili pokreću vlastiti biznis.

Postoji čak i “propisani” rječnik izraza na LinkedInu, poput “I am thrilled” ili “Happy to announce”, što stvara iluziju pozitivnih emocija, sreće, uzbuđenja i postignuća. Iako ovo može biti inspirativno, može dovesti i do sumnje u sebe za one koji se bore u svojoj karijeri. Dok pregledavamo LinkedIn, možemo steći dojam da zaostajemo u svojoj karijeri, čak i ako nam objektivno ide relativno dobro. Time ulazimo u vrtlog društvenih očekivanja, normi i imperative sreće, odnosno uspješnog profesionalnog života.

Iluzija savršenog života i imperativ sreće

S druge strane imamo Instagram, koji je ispunjen fotografijama s putovanja koje oduzimaju dah, super hranom, lijepom odjećom i ljudima za koje se čini da se uvijek dobro zabavljaju. Društveni mediji funkcioniraju poput neprekidne trake na kojoj ljudi selektivno prikazuju najbolje dijelove svojih života, stvarajući iluziju besprijekornog postojanja.

Stalna izloženost idealiziranim verzijama života može nas navesti da se osjećamo nedostatno te neprestano tragamo za nečime što što smo vidjeli na Instagramu. Počinjemo uspoređivati ​​našu svakodnevnu stvarnost – neuredne sobe, stres na poslu i osobne probleme – s tuđim odabranim savršenstvom. Ukratko, to dovodi do nerealnih očekivanja i nezadovoljstva vlastitim životom.

Foto: Gabrielle Henderson, Unsplash

Ono što ne vidimo na društvenim mrežama su nemontirani trenuci – ranojutarnji letovi, stres planiranja ili trud iza snimanja te savršene snimke, ali i svijet svakodnevnog života koji prosječni ljudi žive. Uz svakodnevicu i obaveze, stvarnost je takva da ljudi snimaju desetke fotografija kako bi dobili jednu besprijekornu, često koristeći filtre i alate za uređivanje kako bi je dodatno poboljšali.

Time dolazimo do nerealnih usporedbi koje nesvjesno utječu na nas u smislu da želimo i mi isprobati sve to što se prikazuje na Instagramu, da “držimo korak” s trendovima, da budemo kao drugi, da putujemo, da izlazimo, da vježbamo, da imamo društveni život, što nam stvara nepotreban pritisak i nezadovoljstvo vlastitim životom.

Sigurno svi znate za jedan primjer – nedavni trend u Hrvatskoj iz doba Adventa, kada smo svi htjeli probati Dubai fritule, iako ih si možda nismo mogli priuštiti. I ako smo ih probali, morali smo fotku fritula (i nas na Adventu) staviti na društvene mreže!

Kultura selfija: savršeni kutovi, savršena lica

Jedan od najštetnijih učinaka društvenih medija je promicanje nerealnih standarda ljepote. Uz pomoć filtera, aplikacija za uljepšavanje i profesionalne rasvjete svatko može izgledati besprijekorno. Platforme kao što su TikTok, Snapchat i Instagram normalizirale su upotrebu filtera koji zaglađuju kožu, mršave lice i uklanjaju određene nedostatke. Iako ovi alati mogu biti zabavni, oni također doprinose iskrivljenoj samopercepciji. Ljudi počinju povezivati ​​svoj stvarni izgled s nesavršenošću jer njihova pojava na društvenim mrežama izgleda ‘bolje’.

Istraživanja1 pokazuju da se mlade osobe, posebno žene, koje više vremena provode na društvenim mrežama, često bore s negativnom slikom o sebi, vjerujući da ne odgovaraju ‘idealnoj’ ljepoti prikazanoj na internetu. Iako neizbježan kod odraslih ljudi, ovaj trend posebno zahvaća mlađe generacije – utječe na njihovu percepciju vlastitog tijela, prirodnog izgleda i njihovo samopouzdanje.

Uz to, recentna istraživanja2 potvrđuju negativan utjecaj na percepciju prirodnog izgleda u usporedbi s besprijekornom, simetričnom verzijom koju osobe vide na društvenim mrežama, što može dovesti do nezadovoljstva tijelom, pa čak i stanja poput tjelesne dismorfije, porasta bulimije i anoreksije. Osim toga, relevantna istraživanja pokazuju da pretjerano korištenje društvenih medija negativno utječe na mentalno zdravlje jer pogoduje razvoju anksioznosti, depresije i nižeg samopouzdanja.

Kada se ljudi upuste u opsesivno predstavljanje svog lika online, oslanjaju se na lajkove i komentare kao potvrdu svoje vrijednosti, što utječe na mentalno zdravlje na razne načine:

  • povećava anksioznost i depresiju – uspoređivanje stvarnog života s idealiziranim svijetom društvenih medija može dovesti do osjećaja neadekvatnosti,
  • negativno utječe na samopouzdanje – gledanje ‘savršenih’ ljudi i života na internetu može nas navesti da se osjećamo kao da nismo dorasli,
  • širi strah od propuštanja (eng. fear of missing out – FOMO) – pritisak da se drži korak s trendovima i iskustvima može uzrokovati stres i nezadovoljstvo vlastitim životom,
  • tvara ovisnost o društvenim mrežama – ciklus potvrđivanja kroz lajkove i komentare može učiniti ljude pretjerano ovisnim o internetskom odobravanju i priznanju.

Jedan od primjera iz popularne kulture koji ilustrira trend savršenog predstavljanja na društvenim mrežama je Netflixova serija Emily in Paris s Lily Collins u glavnoj ulozi. Emily prikazuje ultimativni život “savršen za Instagram”, dijeleći estetski dopadljive trenutke iz Pariza i drugih gradova. Serija suptilno nagovještava nerealnu prirodu utjecajnih osoba na društvenim mrežama za koje se čini da imaju besprijekoran život, zanemarujući stvarne borbe poput usamljenosti, kulturnih barijera i poteškoća na radnom mjestu.

Foto: Jenty, Goodfon

Obrat u predstavljanju stvarnosti

Pretjerana konzumacija i predstavljanje savršenog života i tijela bili su izraženi od početaka društvenim mreža pa sve do nedavno. Ipak, u posljednje vrijeme pojavljuje se osvježavajući protupokret, odnosno obrat: umjesto da jure za nedostižnim savršenstvom, influenceri_ce, ali i ostali korisnici_e prihvaćaju nesavršenost. Od pokazivanja kože bez šminke do dijeljenja stvarnih životnih problema, ovaj novi trend redefinira ljepotu, autentičnost i samoprihvaćanje.

Sada, influenceri_ce odbacuju filtere i pokazuju svoje pravo, neuljepšano lice. Objave s heštegovima #NoFilter i #SkinPositivity pokazuju akne, ožiljke i teksturu kože bez uobičajenog „fotošopiranja“. Sve više utjecajnih osoba i kreator(ic)a na društvenim mrežama “razmiče zastore” kako bi otkrili što se nalazi u pozadini navodnog savršenstva društvenih medija. Takva transparentnost pomaže publici da se poveže s influencerima_cama na dubljoj razini, razotkrivajući da društveni mediji često nude konstruiranu stvarnost.

Međutim, ovi trendovi još uvijek su nedovoljno rašireni i još uvijek se suočavamo s nizom prijetnji i negativnog utjecaja. Na društvenim mrežama postoji neizgovoreno pravilo da uvijek moramo izgledati sretno. Svaki znak borbe, tuge ili nesavršenosti često je prikriven ili izostavljen. Razvijamo različite persone za svaku platformu: na LinkedInu smo uspješne, ambiciozne profesionalke s beskrajnim postignućima; na Instagramu smo otmjene avanturistkinje koje putuju svijetom (najčešće s nejasnim izvorima prihoda – radimo na daljinu?), i tako dalje.

Prekomjerna uporaba društvenih medija i njezine posljedice

Jedna od prijetnji svakako je ovisnost o društvenim mrežama, odnosno njihova pretjerana konzumacija. Jeste li se ikada zatekle kako satima besmisleno listate po mobitelu? Ako da, niste same. Društvene mreže osmišljene su kako bi zadržale pažnju korisnika_ca, što često dovodi do prekomjernog vremena provedenog ispred ekrana, što može poremetiti san, smanjiti produktivnost i povećati razinu stresa.

Umjesto da žive u trenutku, ljudi postaju zaokupljeni bilježenjem i dijeljenjem iskustava, ponekad propuštajući istinsku radost. Pretpostavljam da ste sve barem jednom bile u situaciji da na putovanju čekate u redu da pozirate ispred neke must see atrakcije, ili da u restoranu ne počnete jesti dok niste fotografirali naručenu hranu, ili da na koncertu, umjesto da plešete i uživate u glazbi, većinu vremena provodite snimajući videozapise koje ćete objaviti na internetu. Iako dijeljenje iskustava nije samo po sebi loše, davanje prednosti “virtualnom odobrenju” kroz lajkove, komentare i broj pregleda nad uživanjem u stvarnom životu može dovesti do površnog osjećaja ispunjenja.

Kako održati zdrav odnos prema društvenim mrežama?

Era društvenih mreža donijela je niz promjena te pozitivnih i negativnih učinaka na svakodnevicu i živote ljudi. Evo nekoliko savjeta za održavanje zdrave ravnoteže:

  1. Ograničite vrijeme korištenja ekrana – postavite dnevna vremenska ograničenja za korištenje društvenih medija kako biste spriječili pretjeranu angažiranost.
  2. Slijedite stvarnost, a ne iluzije – prestanite pratiti profile zbog kojih se osjećate nesigurno i slijedite one koji promoviraju autentičnost i pozitivnost.
  3. Odmorite se, napravite detoks – digitalna detoksikacija s vremena na vrijeme može pozitivno utjecati na vaš um i smanjenje stresa.
  4. Održavajte odnose u stvarnom životu – provedite više vremena s obitelji i prijateljima osobno umjesto da se oslanjate isključivo na online interakcije.
  5. Radite na prihvaćanju sebe i osvijestite da savršenstvo ne postoji – podsjetite se da društveni mediji ne predstavljaju stvarnost. Vašu vrijednost ne određuju lajkovi ili broj pratitelja_ica.
Tekst je nastao u sklopu projekta Come Together koji sufinancira Europska unija iz programa Kreativna Europa. Stavovi izraženi u tekstu ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu.
  1. Vidi: “Reducing social media use significantly improves body image in teens and young adults” American Psychological Association (2023.) https://www.apa.org/news/press/releases/2023/02/social-media-body-image & Alfonso-Fuertes, I., Alvarez-Mon, M. A., Sanchez del Hoyo, R., Ortega, M. A., Alvarez-Mon, M., & Molina-Ruiz, R. M. (2023.) “Time spent on Instagram and body image, self-esteem, and physical comparison among young adults in Spain: Observational study.” https://doi.org/10.2196/42207 ↩︎
  2. Thai, H., Davis, C. G., Mahboob, W., Perry, S., Adams, A., & Goldfield, G. S. (2023). “Reducing social media use improves appearance and weight esteem in youth with emotional distress.” Psychology of Popular Media, 42(1) https://doi.org/10.1037/ppm0000442 ↩︎

voxfeminae