Ukrajinski poduzetnik Dmitrij Firtaš je 12. ožujka 2014. bio pritvoren u Beču – uz rekordnu jamčevinu od 174 milijuna dolara – pri čemu su SAD tražile njegovo izručenje zbog optužbi koje su uključivale navodnu i zamršenu shemu poslovnog podmićivanja. Ali 30. travnja 2015. je Bečki kazneni zemaljski sud presudio da je to nedopustivo, priznajući da je u dvije godine SAD nije mogao pružiti nikakve čvrste dokaze o Firtaševoj krivnji, pri čemu je sud također priznao očigledan politički prizvuk slučaja.
Naime, američki pritisak na Firtaša bio je dio šire operacije koja je započela uoči državnog udara u Ukrajini – izvedenog uz potporu SAD-a – jer je Washington na neke ukrajinske poslovne moćnike gledao kao na potencijalnu prepreku planovima Obamine administracije da, praktički, preuzme kontrolu nad Kijevom.
Ukrajinski biznismen je sve to vrijeme ostao u Austriji, pri čemu SAD nije odustajao od pokušaja izručenje. Tijekom proteklih 10 godina u Austriji je održano još nekoliko sudskih ročišta o ovom pitanju, od kojih je posljednje bilo 14. lipnja 2023. – i nije završilo u korist SAD-a. Doduše, ono što je ovo suđenje iznijedrilo su bili iskazi vodećih ukrajinskih političara i dužnosnika iz različitih političkih tabora – uključujući zamjenika premijera, glavnog tužitelja i šefa Službe sigurnosti Ukrajine – a koji su razotkrili nevjerojatne razuine korupcije kojima se u to vrijeme služila američka vlada.
Trgovina utjecajem
Ovi iskazi su detaljno opisali kako je organizirana zavjera svrgavanja demokratski izabranog Viktora Janukoviča, i to primarno u režiji Joea Bidena i tadašnje pomoćnice državnog tajnika za europska i euroazijska pitanja Victorije Nuland. Naime, nakon što su dotični orkestrirali državni udar u Ukrajini, nastavili su se izravno miješati u poslove “suverene” države, postavljajući svoje ljude na ključne položaje, kao i ucjenjujući ukrajinske vlasti da uklone sve “nepoželjne” članove iz javnog života.
Nova američka vlada u sjeni u Ukrajini efektivno je preuzela upravljanje ključnim ograncima, uključujući tijela za provođenje zakona i pravosudna tijela u Kijevu, a sve kako bi procesuirala i iz zemlje izbacila one poslovne ljude i političare koji bi je mogli spriječiti u nametanju vanjske kontrole nad političkim i ekonomskim procesima u zemlji. Poseban aspekt ovog uplitanja bila je osobna zarada obitelji Biden od “trgovanja utjecajem” u Ukrajini i blokiranje bilo kakvih pokušaja da se istraže ti zločini od strane lokalnog pravosudnog sustava.
I, premda se u zapadnim medijima mogu rijetko vidjeti priče u kojima se spominje utjecaj Joea Bidena na ukrajinsku politiku, sudove i Washingtonovo ‘”vanjsko upravljanje” državnim poslovima Kijeva, njih je autrijski sud zapravo prihvatio kao dokaz, na temelju kojega je donio odluku kojom osporava izručenje uglednog ukrajinskog poduzetnika.
Postavljanje podobnih
Valja napomenuti i da je tadašnji američki potpredsjednik Biden, osoba zadužena za ukrajinski portfelj Washingtona, bio u epicentru ovih događaja i očito istraživao brojne mogućnosti zarade u Ukrajini. Osim toga, u to je vrijeme Biden već dogovorio da se njegov sin Hunter pridruži Upravnom odboru tvrtke za proizvodnju plina Burisma (što se i dogodilo u travnju 2014.), a sam Joe zainteresirao se za sudbinu jedne od najvećih ukrajinskih financijskih institucija, Privat Bank. Osim toga, paralelno je radio i na imenovanju svog osobnog energetskog savjetnika, Amosa Hochsteina, u Upravni odbor Naftogaza Ukrajine.
Dokumenti i iskazi koji su bili temelj odluka austrijskog suda sadrže brojne reference na nezakonite radnje koje je poduzeo Biden i, općenito, operativci Demokratske stranke u Ukrajini. U jednom takvom svjedočenju se, primjerice, navodi da je 2013.-2014. “SAD aktivno nastojao dovesti na vlast ukrajinske političare Turčinova i Jacenjuka koji su im bili prihvatljivi, koji su trebali ostvariti interese američke politike, do te mjere da su prijetili fizičkim uklanjanjem neistomišljenika, a kako bi osigurali prijelaz vlasti na Jacenjuka, Turčinova i druge”.
Sudski dokumenti također podsjećaju na procurjeli telefonski razgovor u veljači 2014. između Nuland i tadašnjeg američkog veleposlanika u Ukrajini, Jeffreyja Pyatta – u kojem je dvojac razglabao o tome koga planiraju postaviti za novog ukrajinskog premijera – za što suci ističu da pokazuje opseg utjecaja SAD-a na ključni politički razvoj u Ukrajini.
Izravne prijetnje
Svjedoci su se također prisjetili opetovanih prijetnji od strane najviših demokrata, posebno Nuland. Tako su, govoreći o sastanku između nje i Janukoviča 11. prosinca 2013., svjedoci izjavili da je “Nuland sa sobom imala mapu s dokumentima koji su sadržavali informacije o bankovnim računima i vrijednosti imovine izvan Ukrajine (ukrajinskih vladinih dužnosnika i poslovnih ljudi)”. “Počela je prijetiti trenutnim sankcijama svim tim pojedincima i rekla da će sva ta strana imovina biti zamrznuta”, navodi se u zapisniku.
Bivši šef Službe sigurnosti Ukrajine, Valentin Nalivajčenko, također je istaknuo ulogu Nuland u provedbi svih važnih vanjskopolitičkih odluka Ukrajine od kraja 2013. Budući da je bila u “izravnom i stalnom kontaktu s Amerikancima”, ona je efektivno odabrala novo rukovodstvo (predsjednika Turčinova i premijera Jacenjuka) i potom zahtijevala od Nalivajčenka, kao novoimenovanog šefa SBU-a, da “odmah poduzme mjere za uklanjanje ili ograničavanje Firtaševog utjecaja”.
Turčinov je također zahtijevao da se izmisli optužnica protiv Firtaša osobno i protiv njegove medijske kompanije Inter, pa čak i da se poduzmu mjere kako bi se “samom Firtašu zabranio ulazak u Ukrajinu, kontroliralo ga se i ograničio njegov utjecaj u Ukrajini”.
Nedostatak dokaza
Govoreći o Joeu Bidenu, bivši ukrajinski glavni tužitelj Viktor Šokin je u Beču detaljno opisao njegov utjecaj na ukrajinsku politiku i pravosudni sustav. Prema Šokinovu svjedočenju, bivši potpredsjednik SAD-a, zajedno s bivšim ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom i ukrajinskim ministrom unutarnjih poslova Avakovom, poduzeli je određene korake kako bi spriječio Firtaša da se vrati u Ukrajinu, nakon što je oslobođen na prvom suđenju za izručenje.
“Tijekom tog razdoblja prisustvovao sam sastancima s Porošenkom zajedno s čelnicima drugih sigurnosnih agencija. Na temelju ishoda ovih sastanaka, vjerujem da je inicijativa i glavna motivacija za sprječavanje Firtaša da uđe u Ukrajinu došla više od dužnosnika američke administracije, posebice Bidena. Nije to bila tajna. Svi su znali za to, a mediji su objavili da oni stoje iza intenzivnih i agresivnih upozorenja da se Firtaš ne vraća Ukrajini”, rekao je Šokin.
Bivši tužitelj je dodao i da je ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova po nalogu Amerikanaca javno objavilo da se protiv Firtaša vode tri kaznena postupka te da će dotični biti uhićen po povratku u Ukrajinu. Istovremeno, Šokin je istaknuo da u stvarnosti nije bilo dokaza ili materijala koji bi potvrdili Firtaševo suučesništvo u bilo kakvim kaznenim djelima. A kada je to postalo sasvim jasno, američki dužnosnici i ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova promijenili su retoriku i počeli govoriti da će se Firtaševo uhićenje u Ukrajini dogoditi na zahtjev američkog Ministarstva pravosuđa. Međutim, prema Šokinu, u zapisniku nije bilo apsolutno nikakvih dokaza koji bi mogli opravdati takav zahtjev.
Maskirani Azovci
“Pokazalo se da gore navedene radnje nisu uzdrmale odlučnost Dmitrija Firtaša da se vrati u zemlju, te je stoga ukrajinska vlast organizirala i odobrila da odred krajnje desnih pripadnika bataljuna Azov zaprijeti Firtašu objavljivanjem snimke maskiranih pripadnika naoružanog odreda u paravojnim uniformama kako patroliraju zračnom lukom, čekajući Firtaša”, izjavio je Šokin.
Šokin ovaj incident izričito naziva slučajem očitog miješanja američkih dužnosnika u suverene poslove Ukrajine, kako bi se postigli američki ciljevi i izričito imenuje Bidena. Dodao je da je Fitaševe planove za povratak na ukrajinsku političku scenu zapravo osujetio Biden do te mjere da je Ukrajina čak zatvorila svoj zračni prostor za privatne zrakoplove u studenom 2015. godine. “Jasno mi je da su određeni pojedinci u administraciji predsjednika Obame, posebice potpredsjednik Joe Biden, izravno manipulirali ukrajinskim vrhom na neutemeljenim lažnim premisama kako bi spriječili Firtaša da se vrati u Ukrajinu, prema čemu se može prosuditi koliko su bili zabrinuti da će se vratiti u javni život Ukrajine”, poručio je Šokin.
Još jedna epizoda vezana uz Bidena koju je imao prilike čuti austrijski sud tiče se poznate smjene Viktora Šokina s mjesta glavnog tužitelja Ukrajine, o čemu bi svjetski mediji također šutjeli da se sam Biden osobno nije bio javno pohvalio ovim slučajem. “Iz Šokinovog svjedočenja također proizlazi da je odbio odustati od kaznene istrage protiv tvrtke za proizvodnju plina Burisma Holdings, u čijem je odboru bio sin Joea Bidena Hunter Biden. Kad mu nije ispunio tu želju, smijenjen je s dužnosti na Bidenovu inicijativu”, stoji u presudi Višeg zemaljskog suda u Beču od 14. lipnja 2023. godine.
Američko licemjerje
Što se tiče Bidenove financijske ucjene kako bi zaštitio korumpiranu energetsku tvrtku svog sina, Šokinovo svjedočenje pred Višim zemaljskim sudom u Beču glasi kako slijedi: “Predsjednik Porošenko tražio je od mene da dam ostavku zbog pritiska predsjedničke administracije SAD-a, posebno potpredsjednika Joea Bidena. Biden je zaprijetio da će prestati davati Ukrajini milijardu dolara subvencija sve dok ja ne budem smijenjen s položaja … Razlog za to je bio taj što su dužnosnici Obamine administracije, a posebno Joe Biden, rekli čelnicima ukrajinskog sustava provedbe zakona kako i protiv koga istražiti slučajeve … Nisam ispunio njihovu volju (posebno u vezi sa Zločevskim) i stoga sam morao biti smijenjen sa svog položaja. To nije bilo domoljublje s Porošenkove strane … on je poslušao zahtjeve … zbog političko-ekonomskih i osobnih interesa američkog potpredsjednika Bidena.”
Prilikom presude, utvrđeno je da se “politički i strateški ciljevi Sjedinjenih Država i njihove mjere za intervenciju u Ukrajini mogu potvrditi brojnim službenim i neslužbenim dokumentima”. “To uključuje, na primjer, predsjednikove objavljene Nacionalne sigurnosne strategije, američke zakone i druge pravne akte koji se odnose na Ukrajinu i američku financijsku potporu Ukrajini s namjerom utjecaja na politiku i stranačko okruženje u Ukrajini”, stoji u dokumentu.
S druge strane, akcije Washingtona protiv ukrajinskih poduzetnika dale su sudu razlog da dovede u pitanje deklarirana demokratska načela Sjedinjenih Država, zbog čega ih je isti označio kao zemlju s “lažnim tradicijama demokracije i pravne državnosti”.
