PROŠLO je pet mjeseci od donošenja Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, a za to vrijeme 8490 tzv. branitelja zatražilo je priznavanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida.
>> U pet mjeseci 8490 tzv. branitelja zatražilo status ratnog invalida
Iz Ministarstva branitelja napominju kako je tek 4239 predmeta kompletirano, a dodaju i kako je sve ovo očekivano, s obzirom na činjenicu da ratni veterani u proteklih 12 godina nisu mogli podnositi zahtjeve temeljem bolesti. Također, nakon 1. siječnja 2006. godine, izvan zakonskog roka podneseno je oko 7000 zahtjeva za utvrđivanje statusa HRVI-ja, a koji su u upravnom postupku odbijeni, odnosno odbačeni upravo zato što su podneseni izvan roka.
Međutim, Domovinski rat završio je 1995. godine. Danas je 2018. godina. Prošle su dvadeset tri (23) godine od kraja rata. Zanimalo nas je kako je uopće moguće nakon toliko vremena predati zahtjev za statusom ratnog invalida i očekivati da će se takav zahtjev ispuniti. Gdje su ti ljudi bili do sada i kako su funkcionirali bez tog statusa? Osim toga, zanimalo nas je kako je moguće da odjednom, u roku od par mjeseci, više od dva desetljeća od kraja rata, iznikne gotovo 8 i pol tisuća građana koji tvrde kako zaslužuju status invalida.
>> Vlada očajnički skriva koliko milijardi ćemo platiti zahtjeve šatoraša
>> NOVI ZAKON O BRANITELJIMA Svaki dan prosvjeda šatoraši naplatili 10 milijuna kuna
Besmislen i opasan zakon
Obratili smo se Hermanu Vukušiću koji je radio kao vještak na Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te kao vještak u Ministarstvu branitelja. Obnašao je dužnost doministra branitelja te je bio zaposlen kao savjetnik trojice ministara. Vukušić je trenutno voditelj postupka stručne procjene na Rebru, u KBC-u Zagreb.
Otkrio nam je koliko je zapravo Medvedov zakon, osim što je promašen i besmislen, zapravo opasan i u socioekonomskom smislu. Također, Herman Vukušić je u razgovoru za Index ispričao kako je Hrvatska jedina zemlja na svijetu koja ima neograničen otvoreni rok za bolesti nastale kao posljedice rata.
"Prema sadašnjem zakonu, prije nego što se uopće može podnijeti zahtjev za statusom HRVI-ja, veteran koji ga podnosi, temeljem bolesti, mora proći postupak stručne procjene. To znači da se mora dokazati da je njegova bolest, zbog koje podnosi zahtjev, uzročno-posljedično vezana s ratom", rekao je Vukušić.
Kako netko može postati ratni invalid 23 godine nakon rata?
"Prvo, više puta sam u javnosti ovo rekao i ponovit ću to sada. Po pitanju dizanja roka na bolest kao osnove statusa HRVI-ja u novom zakonu, Hrvatska je u nepoznatim vodama. Nijedna zemlja u povijesti, na svijetu, u svom pravu ovo nije napravila. Sve zemlje imaju ograničen rok na bolest nakon rata. Bivša Jugoslavija je za borce NOB-a imala rok od 18 godina. U pravilu, u zemljama ovog civilizacijskog kruga i euroatlantskih smjernica kojima idemo, postoje jasne definicije koliko se i kako se bolest može pojaviti nakon razvojačenja, odnosno rata. Za PTSP konkretno, taj rok jest neograničen, ali u zadnjih nekoliko godina veliki broj stručnjaka, psihologa i psihijatara smatra da bi taj rok, u odnosu na primarnu ratnu traumatizaciju, ipak trebalo ograničiti", smatra Vukušić.
"Što se tiče drugih bolesti, u pravilu je taj rok godinu do dvije godine nakon razvojačenja, osim za bolesti kao što je multipla skleroza i jedna znanstveno nedefinirana bolest, a radi se o tzv. sindromu Zaljevskog rata. Radi se o bolesti iz devedesetih, kad su američki vojnici bili izlagani toksičnim agensima u okolini, dok su gorjela naftna polja, pa je američki Kongres pet puta produljivao rok za tu bolest", dodaje.
"Hrvatska je jedina zemlja na svijetu koja je 22 godine nakon rata otvorila rok za svoje bolesti. Jedina. Fascinantno je da je Hrvatska također jedina zemlja na svijetu koja je godinama imala rok od 30 dana na bolesti. Od 1994. do 2001., odnosno 2005., imali ste 30 dana, a kasnije godinu dana za prijaviti svoju bolest kao posljedicu rata. Pa ste imali gomilu paradoksa. Imali ste, recimo, jednu eklatantnu sudsku presudu. Bolničar se u Oluji zarazio virusom hepatitisa C jer je sanirao ranjenika koji je imao hepatitis. Inkubacija od kontakta pa do prvih simptoma virusa je šest mjeseci. U međuvremenu je rat završio, čovjek je dobio hepatitis koji mu se tada nije priznao kao posljedica rata jer je bio izvan roka od 30 dana. Puno nas stručnjaka je upozoravalo na nelogičnosti ovog roka, dok se nakon više godina to napokon riješilo. Taj rok je bio neprimjeren i medicinski, pravno i etično. Tek kasnije smo saznali da je taj rok prepisan iz zakona bivše Jugoslavije o zaštiti zdravlja civilnih i vojnih osoba koji su radili u JNA. To znači da, ako bi se netko posjekao na kovinotokarski stroj, prehladio se ili pao sa skele, on bi imao 30 dana da prijavi svoju ozljedu na radu", kaže on.
Dvije krajnosti
"Imate dvije krajnosti. S jedne strane imate krajnost od 30 dana koja je godinama bila na snazi i bila je totalno neprimjerena, i sad imate ovu drugu krajnost, u kojoj se kompletno otvara rok na sve bolesti. Znate u čemu je kvaka? Kad je bio rok od 30 dana, ti ljudi su imali prosjek od oko 30 godina. Danas ti ljudi imaju preko 50 godina. Jako je teško razlučiti u dobi od 50 ili 60 godina kad se javljaju razne bolesti, što jest, a što nije posljedica rata. Posebno u hrvatskim okolnostima. Zato jer statistike Eurostata u zadnjih godinu dana pokazuju da su Hrvati među najbolesnijim nacijama u svijetu. To je strašno teško razlučiti. Kad uzmete veterana od 50 godina i kad uzmete njegovog pandana iz civilne skupine istih godina, koji recimo isto ima dijabetes ili hiperlipidemiju, teško je razlučiti faktore rizika jer se u tim godinama velika većina bolesti i pojavljuje u velike većine Hrvata. A velika je razlika kad se te bolesti pojave u mladih ljudi u tridesetim godinama, kad se to nije istraživalo", smatra Vukušić.
Od donošenja Zakona o braniteljima javilo se gotovo 9 tisuća ljudi. Je li to realan broj?
"Teško je reći što je realan broj. Apsolutno me zabrinjavaju paušalne, nestručne i površne ocjene onih koji su trebali napraviti prognoze i projekcije. Prošle godine bio sam na sastanku u Ministarstvu rada gdje se čulo kako je pet tisuća zahtjeva realna brojka u sljedećih nekoliko godina. Pa se u ožujku ove godine pojavila vijest kako su četiri tisuće u prva tri mjeseca kao realna brojka, da bi danas pročitali kako ih ima preko osam tisuća. Kad se za dva mjeseca pojavi vijest da ih ima 15 tisuća, reći će kako su i to očekivali.
Prava istina je kako nisu ništa očekivali jer projekcije nisu napravljene. Primjerice, evo iz izvješća pučkog pravobranitelja za ovu godinu. 'Poglavlje o braniteljima: Teško je ocijeniti učinak novog zakona na prava branitelja jer se neki dijelovi zakona primjenjuju tek od sljedeće godine'", kaže nam Vukušić.
Dakle, kad su donosili zakon, nisu znali što rade?
"To je nož u leđa populaciji branitelja oboljelih od PTSP-a. Ono što mi vidimo na klinici, kad radimo postupak stručne procjene, u predmetima koje smo dosad obradili, mogu posvjedočiti kako se velika većina predmeta sastoji od ljudi koji su se zadnjih 12 ili 13 godina, od 2005. nadalje, redovno liječili. Govorim o PTSP-u. Još su morali proći naš klinički pregled i pored toga i konzilijarni pregled. Velika većina tih ljudi zadovoljava sve kriterije povezanosti bolesti s ratom. To ne znači da će oni biti HRVI jer je konačna ocjena na Zavodu za vještačenje. Ali, ono što je nož u leđa braniteljima, je to što je na snazi još uvijek pravilnik po kojem su rješenja koja će ti ljudi dobiti nakon više od 20 godina - privremena", rekao je Vukušić.
"Dakle, netko tko se liječio sve ove godine od PTSP-a dođe na pregled u najveći klinički centar u Hrvatskoj, KBC Zagreb, prođe detaljnu i suvremenu dijagnostičku proceduru, dobije potvrdu da mu je bolest posljedica rata, ode na Zavod za vještačenje, dobije stupanj tjelesnog oštećenja od minimalno 20 posto i onda mu je ta ocjena privremena sljedeće tri godine", pojašnjava.
"Znači, mora još pet puta izlaziti na komisije da bi mu ta ocjena bila stalna. To je besmisleno. Ovo što ću sad reći potvrdio je cijeli niz stručnih tijela. To je medicinski nonsense, ako smo već rekli da ćemo priznati nakon toliko godina pravo na bolest i ako radimo postupak stručne procjene i onda ta ocjena bude privremena. To je zato jer su prepisali pravilnik iz 2005. Tada je bilo još razloga za privremenu ocjenu, iako je bilo 10 godina nakon rata. Ali to je bilo prije 13 godina", kaže Vukušić.
"Manipulacija nad braniteljima"
Zanimalo nas je čemu onda ovakav zakon.
"Rekao bih da je to manipulacija nad braniteljskom populacijom. Ljudi ne očekuju da će imati privremeno rješenje. Recimo, 5 tisuća branitelja dobije pozitivnu ocjenu temeljem PTSP-a. To je 5 tisuća pregleda dvaput godišnje u tri godine. Za prvi stupanj i za drugi. Dakle, šest puta pred komisijama. To je 30 tisuća pregleda samo za njih. Bez ikakve potrebe. Ne kažem to samo ja, sa mnom se slaže i Hrvatska psihološka komora, Katedra za psihijatriju Medicinskog fakulteta ili Nacionalni centar za psihotraumu Ministarstva branitelja", odgovara nam Vukušić.
"To je manipulacija i posve nepotrebno silovanje ljudi. Otvorili su rok, ali nitko nije rekao da će biti privremeni. Što se tiče struke, sve meritorne grane su se oglasile i rekle kako to ne može. Ono što me frapira je šutnja braniteljskih udruga. Vlada je proces stručne provjere prihvatila na prijedlog samih branitelja. Oni su vladi predložili da se u kliničkim uvjetima provjeri postojanje uzročno-posljedične veze i vlada je to prihvatila. Tim postupkom bi oni koji trebaju zbilja dobili stručnu procjenu. I onda dobiju da im na kraju rješenja budu privremena", kaže nam.
Posljedice Medvedovog zakona
Zanimalo nas je kakve posljedice možemo očekivati.
"Posljedice ovog postupka, osim negativnog djelovanja na zdravlje ljudi, su i socioekonomske. 60 tisuća nepotrebnih pregleda, možete misliti što je to, možete misliti kakav je to udar na mirovinski sustav. Također, postoje i političke posljedice, ovim ljudima to nije obećano.
Također, podsjećam da je Europska komisija dvaput upozorila Hrvatsku po pitanju veteranskih prava u zadnjih sedam mjeseci", ispričao je Herman Vukušić, specijalist psihijatar koji se četvrt stoljeća bavi veteranskom populacijom.
index
