UKRATKO, za ispis iz Katoličke crkve potrebno je to pismeno zatražiti od župnog ureda u kojem je obavljeno krštenje te isti zahtjev proslijediti i Biskupskom ordinarijatu. Takozvanoj ispisnici, podučavaju aktivisti Udruge David koji u Hrvatskoj imaju najviše iskustva s takvim postupcima, nije naodmet priložiti i Papinu odredbu o istupu iz Crkve (iako bi je trebali imati svi biskupi) te odredbe Ustava, odnosno članke 40. i 41. kojima se jamči sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja te po kojem su sve vjerske zajednice jednake pred zakonom i odvojene od države.
A kako bi svima zainteresiranima olakšali pripremu tih formalnosti, u Udruzi David na svojim su stranicama objavili predloške svih tih dokumenata. Također, predlažu i za – zlu ne trebalo – kod javnog bilježnika ovjeriti potpis kako bi se izbjegla bilo kakva sumnja u autentičnost dopisa. No, nitko vam ne brani i ispisnicu s pripadajućim dodacima u Župni ured odnijeti i uručiti osobno. Informacije o trendu i proceduri ispisivanja iz crkve pokusali smo dobiti i od Zagrebačke nadbiskupije, međutim, oni su nam umjesto konretnih odgovora poslali dvjestotinjak stranica dugačak članak Josip Šalković "Otpadnik od vjere".
Pedesetak ljudi se ispisalo iz crkve
Iako je prijašnjih godina ispis iz crkve bio svojevrsna tabu tema, u zemlji u kojoj se većina građana deklarira kršćanima, posljednjih godina je interes za ispisom, kao i sama realizacija, bitno veći. Posljednjih godina, prema informacijama spomenute udruge, s crkvom kao institucijom je raskrstilo pedesetak ljudi. Najteže ide u malim sredinama, u Zagrebu se, pak, ti postupci rješavaju brže. Iako je veći dio članova radije anoniman, predsjednik Udruge David Boris Stanojević s time nema problem. I sam se ispisao iz crkve prije šest, sedam godina.
"Otišao sam u svoj župni ured u Sisku i tražio da me ispišu i ispisali su me. Iako nije išlo glatko, to sam riješio. Nije prošlo ni bez otpora okoline, moja danas pokojna majka s time nije bila sretna, svi su mislili da sam čudak", prisjeća se Stanojević. Motivi s kojima se ljudi odlučuju na takav korak prilično su različiti i variraju od osobnog osjećaja nepripadnosti crkvi, do bijesa na samu tu instituciju zbog uplitanja u politiku, krvavih tragova koji se protežu kroz njezinu povijest i zataškavanja skandala sa zlostavljanjem djece.
On, kaže, poštuje vjernike, ali se naprosto ne smatra jednim od njih. Ne spada ni u onu kategoriju navodnih agnostika ili ateista koji prigodno odlaze u crkvu, niti svetkuje blagdane. Međutim, napominje kako je poštovanje svačijeg prava na izbor izuzetno važno; jednako vjernika kao nevjernika. Ekstremi su ti, kaže Stanojević, kojih se treba kloniti.
Rekordan ispis: za samo tjedan dana
Na stranici udruge, svoje je iskustvo podijelila još jedna žena: "Prije nekih petnaestak godina, odlučila sam se na jedan veliki korak, ispis iz Katoličke crkve… …ušla sam u župni ured i rekla gospođama koje su tamo radile da tražim župnika ili nekog drugog za jedan razgovor. Nakon nekog vremena došao je kapelan sa onim ljigavim dušebrižničkim stavom, osmjehom svisoka, tipa: "Reci sirotica, što te muči, pa nisi valjda, sirota, ostala trudna?" i lagano me primio za nadlakticu, mi smo si, kao, prisni…Naravno da je uslijedio šok kada sam rekla da sam sasvim u redu i da sam se došla ispisati iz crkve", prepričala je na stranici svoje iskustvo žena koju su, nakon uvjeravanja da se iz crkve nije moguće ispisati ipak ispisali i to u rekordnih tjedan dana.
Doduše, prvo su joj, sama je posvjedočila, ponudili potvrdu da se ispisala koju ona prvo nije željela, no kad se predomislila i došla po tu potvrdu, uslijedile su prepiske i natezanja. Svejedno, ostvarila je svoj naum. Napisala je, crkva joj je u naslijeđe ostavila brojna pitanja i strahove, no ona se sama osjećala puno lakše i bolje što je realizirala tu svoju odluku. "Shvatila sam da sam kao katolkinja otišla u strašni minus i da trebam prvo uopće doći na pozitivnu nulu sa svojim osjećajima, mislima i sa svojim cjelokupnim životom. Odgovornost je ključna riječ, ja sam konačno postala odgovorna za svoje riječi, postupke, djela i osjećaje. Nema više crkve i izverglane ispovijedi iza koje se možeš skrivati. Koliko divno, toliko i zastrašujuće, ogoljela sam svoje biće, stajala na vjetrometini i konačno imala svoj život. Od nekuda moraš početi. Mogla sam samo zamoliti: Nebeski Oče, vodi me pa što bude!"
Inače, postupak ispisa iz crkve morao bi biti gotov u dva tjedna od predaje dokumenata, no može se protegnuti i na nekoliko mjeseci, ovisno o samoj volji i upornosti podnositelja zahtjeva do upornosti i volji nadležnog mu župnika.
"Kad sam prije šest, sedam godina došao u svoju crkvu u Sisku, prvo su bili sretni što me vide. A kad sam im rekao da sam se došao ispisati, više im nije bilo smiješno", kaže Stanojević.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj je broj deklariranih katolika blago pao s 87,97 posto, koliko ih je bilo 2001., na 86,28, međutim, prilično je porastao broj ateista i agnostika. Kao agnostici, 2001. godine izjasnilo se 1547 građana, a 2011. godine čak 32.518. Do koje mjere Vatikan uvažava agnostike, možda najbolje govori podatak da Papinska akademija znanosti okuplja znanstvenike bez obzira jesu li vjernici ili agnostici; nedavno je u domaćim medijima objavljen izuzetno zanimljiv intervju poznatog znanstvenika Hansa Joachima Schellnhubera koji je, kao jedan od vodećih klimatologa, postao Papin 'ambasador za klimatologiju', iako je agnostik.
index
A kako bi svima zainteresiranima olakšali pripremu tih formalnosti, u Udruzi David na svojim su stranicama objavili predloške svih tih dokumenata. Također, predlažu i za – zlu ne trebalo – kod javnog bilježnika ovjeriti potpis kako bi se izbjegla bilo kakva sumnja u autentičnost dopisa. No, nitko vam ne brani i ispisnicu s pripadajućim dodacima u Župni ured odnijeti i uručiti osobno. Informacije o trendu i proceduri ispisivanja iz crkve pokusali smo dobiti i od Zagrebačke nadbiskupije, međutim, oni su nam umjesto konretnih odgovora poslali dvjestotinjak stranica dugačak članak Josip Šalković "Otpadnik od vjere".
Pedesetak ljudi se ispisalo iz crkve
Iako je prijašnjih godina ispis iz crkve bio svojevrsna tabu tema, u zemlji u kojoj se većina građana deklarira kršćanima, posljednjih godina je interes za ispisom, kao i sama realizacija, bitno veći. Posljednjih godina, prema informacijama spomenute udruge, s crkvom kao institucijom je raskrstilo pedesetak ljudi. Najteže ide u malim sredinama, u Zagrebu se, pak, ti postupci rješavaju brže. Iako je veći dio članova radije anoniman, predsjednik Udruge David Boris Stanojević s time nema problem. I sam se ispisao iz crkve prije šest, sedam godina.
"Otišao sam u svoj župni ured u Sisku i tražio da me ispišu i ispisali su me. Iako nije išlo glatko, to sam riješio. Nije prošlo ni bez otpora okoline, moja danas pokojna majka s time nije bila sretna, svi su mislili da sam čudak", prisjeća se Stanojević. Motivi s kojima se ljudi odlučuju na takav korak prilično su različiti i variraju od osobnog osjećaja nepripadnosti crkvi, do bijesa na samu tu instituciju zbog uplitanja u politiku, krvavih tragova koji se protežu kroz njezinu povijest i zataškavanja skandala sa zlostavljanjem djece.
On, kaže, poštuje vjernike, ali se naprosto ne smatra jednim od njih. Ne spada ni u onu kategoriju navodnih agnostika ili ateista koji prigodno odlaze u crkvu, niti svetkuje blagdane. Međutim, napominje kako je poštovanje svačijeg prava na izbor izuzetno važno; jednako vjernika kao nevjernika. Ekstremi su ti, kaže Stanojević, kojih se treba kloniti.
Rekordan ispis: za samo tjedan dana
Na stranici udruge, svoje je iskustvo podijelila još jedna žena: "Prije nekih petnaestak godina, odlučila sam se na jedan veliki korak, ispis iz Katoličke crkve… …ušla sam u župni ured i rekla gospođama koje su tamo radile da tražim župnika ili nekog drugog za jedan razgovor. Nakon nekog vremena došao je kapelan sa onim ljigavim dušebrižničkim stavom, osmjehom svisoka, tipa: "Reci sirotica, što te muči, pa nisi valjda, sirota, ostala trudna?" i lagano me primio za nadlakticu, mi smo si, kao, prisni…Naravno da je uslijedio šok kada sam rekla da sam sasvim u redu i da sam se došla ispisati iz crkve", prepričala je na stranici svoje iskustvo žena koju su, nakon uvjeravanja da se iz crkve nije moguće ispisati ipak ispisali i to u rekordnih tjedan dana.
Doduše, prvo su joj, sama je posvjedočila, ponudili potvrdu da se ispisala koju ona prvo nije željela, no kad se predomislila i došla po tu potvrdu, uslijedile su prepiske i natezanja. Svejedno, ostvarila je svoj naum. Napisala je, crkva joj je u naslijeđe ostavila brojna pitanja i strahove, no ona se sama osjećala puno lakše i bolje što je realizirala tu svoju odluku. "Shvatila sam da sam kao katolkinja otišla u strašni minus i da trebam prvo uopće doći na pozitivnu nulu sa svojim osjećajima, mislima i sa svojim cjelokupnim životom. Odgovornost je ključna riječ, ja sam konačno postala odgovorna za svoje riječi, postupke, djela i osjećaje. Nema više crkve i izverglane ispovijedi iza koje se možeš skrivati. Koliko divno, toliko i zastrašujuće, ogoljela sam svoje biće, stajala na vjetrometini i konačno imala svoj život. Od nekuda moraš početi. Mogla sam samo zamoliti: Nebeski Oče, vodi me pa što bude!"
Inače, postupak ispisa iz crkve morao bi biti gotov u dva tjedna od predaje dokumenata, no može se protegnuti i na nekoliko mjeseci, ovisno o samoj volji i upornosti podnositelja zahtjeva do upornosti i volji nadležnog mu župnika.
"Kad sam prije šest, sedam godina došao u svoju crkvu u Sisku, prvo su bili sretni što me vide. A kad sam im rekao da sam se došao ispisati, više im nije bilo smiješno", kaže Stanojević.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj je broj deklariranih katolika blago pao s 87,97 posto, koliko ih je bilo 2001., na 86,28, međutim, prilično je porastao broj ateista i agnostika. Kao agnostici, 2001. godine izjasnilo se 1547 građana, a 2011. godine čak 32.518. Do koje mjere Vatikan uvažava agnostike, možda najbolje govori podatak da Papinska akademija znanosti okuplja znanstvenike bez obzira jesu li vjernici ili agnostici; nedavno je u domaćim medijima objavljen izuzetno zanimljiv intervju poznatog znanstvenika Hansa Joachima Schellnhubera koji je, kao jedan od vodećih klimatologa, postao Papin 'ambasador za klimatologiju', iako je agnostik.
index
