[caption id="attachment_87232" align="alignleft" width="460"] Zagreb, 21.6.2016 - Tomislav Karamarko dolazi u središnjicu HDZ-a.
Foto Hina/ Dario GRZELJ/ dag[/caption]
Iako je odstupio s pozicije predsjednika HDZ-a, Tomislav Karamarko i dalje odbija prihvatiti odgovornost za aferu koja je srušila zajedničku vladu HDZ-a i MOST-a. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u njegovom je slučaju, tvrdi Karamarko, donijelo pogrešnu odluku. A evo i kako je argumentirao tu svoju tvrdnju:
“Znate da Povjerenstvo izriče i novčane kazne. A znate li koliko sam ja kažnjen? Nula kuna”.
Dokaz je to da Karamarko ili manipulira, ili nije dovoljno dobro upoznat s odredbama Zakona o sprječavanju sukoba interesa (ZSSI). A on propisuje da Povjerenstvo dužnosnicima koje obrađuje može izreći tri vrste sankcija – opomenu, obustavu isplate dijela neto plaće (u iznosima od 2000 do 40.000 kuna) i javno objavljivanje odluke.
Međutim, za povredu zbog koje je Karamarku utvrđen sukob interesa, a o čemu je Faktograf već pisao, izricanje novčane kazne uopće nije moguće. Novčane kazne Povjerenstvo može izreći samo dužnosnicima koji nisu pravovremeno i adekvatno ispunili imovinske kartice ili se nisu o tome očitovali na zahtjev Povjerenstva, a što je regulirano člancima 10. i 27. ZSSI-ja, zatim zbog upuštanja u zabranjeno djelovanje, što je regulirano člankom 7. ZSSI-ja, zbog primanja darova i naknada, obavljanja drugih poslova, nedozvoljenog članstva u upravnim tijelima i nadzornim odborima, kao i nereguliranog posjedovanja udjela u trgovačkim društvima, odnosno iskorištavanja položaja da bi se istim društvima omogućili poslovni odnosi s tijelima javne vlasti (a što je regulirano člancima 7., 11., 12., 13., 14., 16., 17. i 18. ZSSI-ja).
Treba pritom uzeti u obzir i činjenicu da je Karamarko u odluci Povjerenstva još dobro i prošao – i to zato što ovo tijelo prema odredbama članka 39., stavka 5. ZSSI-ja činjenice i dokaze o slučajevima koje obrađuje prikuplja isključivo od drugih tijela javne vlasti. Zbog toga se nisu bavili indikacijama koje su Karamarka mogle još dublje pokopati, odnosno zbog kojih mu ne bi bio utvrđen potencijalni, već stvarni sukob interesa.
Tako se Povjerenstvo nije moglo baviti informacijama koje je sredinom svibnja Jutarnjem listu otkrio izvor iz HDZ-a, a koji tvrdi da je MOL-ov lobist i Karamarkov prijatelj Josip Petrović sudjelovao u pregovorima o formiranju vlasti između Domoljubne koalicije i MOST-a.
“Kad su se vodili pregovori s Mostom, još u vrijeme kad se nije znalo hoće li se oni odlučiti za suradnju s nama ili sa Zoranom Milanovićem, na jednom od tih prvih sastanaka sjedio je i Jozo Petrović. Onako, sa strane, sve je pažljivo pratio. Zbog čega je on uopće dolazio na te sastanke?”, ispričao je za Jutarnji list izvor iz HDZ-a.
Nadalje, Povjerenstvo se pri donošenju svoje odluke nije bavilo ni uhićenjem i pravomoćno potvrđenom optužnicom protiv Petrovića, koji je obuhvaćen istragom zbog podmićivanja policajaca odnosno trgovanjem informacijama iz najosjetljivijih policijskih istraga. Detalje optužnice objavio je (tada još tjednik) Telegram u tiskanom izdanju od 2. travnja ove godine.
Petrović je tako, prema optužnici, bio redoviti korisnik informacija kojima ga je opskrbljivala mreža korumpiranih policijskih istražitelja. Kontakte između policajaca koji su trgovali tajnim informacijama i kontroverznih poduzetnika koji su plaćali za njihove dojave je, opet prema detaljima optužnice koje je objavio Telegram, organizirao Vlado Rajić, kum prošle godine likvidiranog Vinka Žuljevića Klice. Ubijenog Klicu smatralo se jednim od šefova zagrebačkog podzemlja, a Rajića njegovom desnom rukom (Telegram).
Radi se o izrazito bitnim informacijama, posebno kada ih se gleda u svjetlu činjenice da je Karamarko na sastanku Vijeća za suradnju između Domoljubne koalicije i MOST-a tražio – kako je Povjerenstvo utvrdilo – ne samo odustajanje od arbitražnih postupaka s MOL-om, već i kontrolu nad upravo onim dijelom represivnog aparata (Ravnateljstvo policije i PNUSKOK) koji je progonio njegovog prijatelja Petrovića. Da se Povjerenstvo bavilo prikupljanjem činjenica vezanih za istragu protiv Petrovića, gotovo sigurno bi Karamarka upozorilo i da je – prije nego se upustio u pokušaje kadroviranja po MUP-u – morao javnost upozoriti na svoje veze s lobistom MOL-a optuženim za trgovanje tajnim policijskim informacijama.
faktograf
Foto Hina/ Dario GRZELJ/ dag[/caption]
Iako je odstupio s pozicije predsjednika HDZ-a, Tomislav Karamarko i dalje odbija prihvatiti odgovornost za aferu koja je srušila zajedničku vladu HDZ-a i MOST-a. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u njegovom je slučaju, tvrdi Karamarko, donijelo pogrešnu odluku. A evo i kako je argumentirao tu svoju tvrdnju:
“Znate da Povjerenstvo izriče i novčane kazne. A znate li koliko sam ja kažnjen? Nula kuna”.
Dokaz je to da Karamarko ili manipulira, ili nije dovoljno dobro upoznat s odredbama Zakona o sprječavanju sukoba interesa (ZSSI). A on propisuje da Povjerenstvo dužnosnicima koje obrađuje može izreći tri vrste sankcija – opomenu, obustavu isplate dijela neto plaće (u iznosima od 2000 do 40.000 kuna) i javno objavljivanje odluke.
Međutim, za povredu zbog koje je Karamarku utvrđen sukob interesa, a o čemu je Faktograf već pisao, izricanje novčane kazne uopće nije moguće. Novčane kazne Povjerenstvo može izreći samo dužnosnicima koji nisu pravovremeno i adekvatno ispunili imovinske kartice ili se nisu o tome očitovali na zahtjev Povjerenstva, a što je regulirano člancima 10. i 27. ZSSI-ja, zatim zbog upuštanja u zabranjeno djelovanje, što je regulirano člankom 7. ZSSI-ja, zbog primanja darova i naknada, obavljanja drugih poslova, nedozvoljenog članstva u upravnim tijelima i nadzornim odborima, kao i nereguliranog posjedovanja udjela u trgovačkim društvima, odnosno iskorištavanja položaja da bi se istim društvima omogućili poslovni odnosi s tijelima javne vlasti (a što je regulirano člancima 7., 11., 12., 13., 14., 16., 17. i 18. ZSSI-ja).
Dobro je i prošao
Treba pritom uzeti u obzir i činjenicu da je Karamarko u odluci Povjerenstva još dobro i prošao – i to zato što ovo tijelo prema odredbama članka 39., stavka 5. ZSSI-ja činjenice i dokaze o slučajevima koje obrađuje prikuplja isključivo od drugih tijela javne vlasti. Zbog toga se nisu bavili indikacijama koje su Karamarka mogle još dublje pokopati, odnosno zbog kojih mu ne bi bio utvrđen potencijalni, već stvarni sukob interesa.
Tako se Povjerenstvo nije moglo baviti informacijama koje je sredinom svibnja Jutarnjem listu otkrio izvor iz HDZ-a, a koji tvrdi da je MOL-ov lobist i Karamarkov prijatelj Josip Petrović sudjelovao u pregovorima o formiranju vlasti između Domoljubne koalicije i MOST-a.
“Kad su se vodili pregovori s Mostom, još u vrijeme kad se nije znalo hoće li se oni odlučiti za suradnju s nama ili sa Zoranom Milanovićem, na jednom od tih prvih sastanaka sjedio je i Jozo Petrović. Onako, sa strane, sve je pažljivo pratio. Zbog čega je on uopće dolazio na te sastanke?”, ispričao je za Jutarnji list izvor iz HDZ-a.
Policija i podzemlje
Nadalje, Povjerenstvo se pri donošenju svoje odluke nije bavilo ni uhićenjem i pravomoćno potvrđenom optužnicom protiv Petrovića, koji je obuhvaćen istragom zbog podmićivanja policajaca odnosno trgovanjem informacijama iz najosjetljivijih policijskih istraga. Detalje optužnice objavio je (tada još tjednik) Telegram u tiskanom izdanju od 2. travnja ove godine.
Petrović je tako, prema optužnici, bio redoviti korisnik informacija kojima ga je opskrbljivala mreža korumpiranih policijskih istražitelja. Kontakte između policajaca koji su trgovali tajnim informacijama i kontroverznih poduzetnika koji su plaćali za njihove dojave je, opet prema detaljima optužnice koje je objavio Telegram, organizirao Vlado Rajić, kum prošle godine likvidiranog Vinka Žuljevića Klice. Ubijenog Klicu smatralo se jednim od šefova zagrebačkog podzemlja, a Rajića njegovom desnom rukom (Telegram).
Radi se o izrazito bitnim informacijama, posebno kada ih se gleda u svjetlu činjenice da je Karamarko na sastanku Vijeća za suradnju između Domoljubne koalicije i MOST-a tražio – kako je Povjerenstvo utvrdilo – ne samo odustajanje od arbitražnih postupaka s MOL-om, već i kontrolu nad upravo onim dijelom represivnog aparata (Ravnateljstvo policije i PNUSKOK) koji je progonio njegovog prijatelja Petrovića. Da se Povjerenstvo bavilo prikupljanjem činjenica vezanih za istragu protiv Petrovića, gotovo sigurno bi Karamarka upozorilo i da je – prije nego se upustio u pokušaje kadroviranja po MUP-u – morao javnost upozoriti na svoje veze s lobistom MOL-a optuženim za trgovanje tajnim policijskim informacijama.
faktograf
