Stribor Uzelac Schwendemann, ŽIDOVSKI BROD Kulturno-povijesne krhotine,
Posavska Hrvatska, Slavonski Brod 2011. godine
Sada idi, napiši ovo pred njima na daščicu, napiši u knjigu da ostane za vremena koja će doći,dovijeka. Ova misao proroka Izaije koju je autor Stribor Uzelac Schwendemann stavio na početak svoje knjige Židovski Brod, Kulturno povijesne krhotine, nagovještava njen osnovni cilj i svrhu – prikupiti građu za povijest ili povijesti, feljtonistički ju povezati događajima iosobama u prostoru u kojem su živjele i djelovale i tako sačuvati od zaborava, u Holokaustu uništenu, brodsku židovsku zajednicu i njihovu kulturno-povijesnu ostavštinu. (Jao meni koji ne mogu zaboraviti, jao tebi koji si to mogao.) Knjiga Židovski Brod u tom je smislu svojevrsni dug nekadašnjim židovskim stanovnicima Broda koji su davali doprinos njegovoj izgradnji, napretku i identitetu, a koji nestadoše „temeljito istrijebljeni“. U Proslovu knjizi autor piše: O Židovima Slavonskog Broda danas svjedoči nedopustivo zapušteno groblje, spomen ploča škrtog teksta na mjestu srušene sinagoge i Židovska općina koja nema općinstva. Povremeno se prigodno komemorira hrvatskim žrtvama komunističkog terora, žrtvama fašističkog terora, žrtvama srpskog terora... Židovskim žrtvama u Drugom svjetskom ratu – nikada. Ni na dan Holokausta. I to je još jedan od brodskih kulturno civilizacijskih, društveno povijesnih i političkih dosega. S kojim on i tu tavori na hrvatskom dnu. Jer brodski su Židovi bili prvorazredna poduzetnička klasa koja je podigla Brod do europske razine industrijalnog, privrednog, društvenog, kulturnog i sportskog dosega. Nekoć najpopularnije brodske sportove, posebice nogomet, utemeljili su Židovi, želeći na taj način dokazati privrženost sredini... Brodski Židovi su prihvaćali hrvatski jezik, željeli dijeliti vrijednosti okruženja i nastojali biti Staatsvolk. Njihov izbor bio je uglavnom asimilacijski. Privlačio ih je hrvatski nacionalizam do 1918. godine jer su ga se bojali, ali i zbog toga što je jedno vrijeme na čelu Hrvatske stranke prava bio Židov Josip Frank.
Stribor Uzelac Schwendemann, autor ove velike knjige koja je dočekana s ogromnim interesom za povijesnu istinu i s intelektualnom znatiželjom, istaknuti je brodski i hrvatski publicist, član PEN-a, feljtonist pedantnog izričaja, temeljiti poznavatelj prošlosti Broda, posebice njegove građanske prošlosti, pisac brojnih knjiga, monografija, feljtonističkih zapisa, polemičar koji vješto demonstrira spremnost angažiranog intelektualca za beskompromisnu novinsku kavgu s devijantnim političko-kulturnim pojavama i njihovim nositeljima, novinski pisac smionih, kompetentnih, istraživanja politike i političkog i kao vještine i kao usuda. Njegove polemičke tekstove karakterizira britki humor i cinične doskočice. U svojoj najnovijoj svojoj knjizi Židovski Brod, šesnaestoj po redu, Stribor je prikupio preko 360 ilustracija – fotografija, plakata, karikatura, razglednica koji impresivno i više od riječi govore o jednom svijetu što ostavio je tragove na Grad Brod za koji njegovi sadašnji stanovnici ne znaju čiji su. U knjizi se umješnom spisateljskom taktikom otkrivaju sedimentirani tragovi židovske kulture, ostavština njihovog poduzetnog duha i materijalizirana potreba da se afirmiraju kao pojedinci i kao pripadnici svog naroda; knjiga imenuje i opisuje najistaknutije predstavnike onih su ih ostavili, podsjeća da Slavonski Brod nije čardaka ni na nebu ni na zemlji nego povijesno drvo koje ima korijenje iz kojeg je crpio svoju vitalnost. Knjiga je historijska panorama s galerijom likova, zbirkom dokumenata, učvršćena namjerom vodiljom – da se pokaže kako je sva ta silna energija i nastojanja da se uklope, presječena bezumnim odlukama i postupcima nacista i ustaša, njihovih lokalnih poklonika .
U Proslovu autor kaže: ova knjiga će ispuniti svoju misiju ako potakne znatiželju slušanja plača iz grobova i traganja za emocijom koja se krije iza činjenica, jer povijesno zrcaljenje prikazuje se na nizu individualnih sudbina koje sinegdohički (pars pro toto, totum pro parte) igraju ulogu i predstavljaju smjer kretanja unutar vlastite epohe. Luda nepravda, nerazumno zlo i misterija nezaslužene patnje dio su zagonetke svijeta. Job je biblijska inkarnacija te misterije. Njeno brodsko oličenje su brodski Židovi stradali za vrijeme tzv. Nezavisne Države Hrvatske. Prošlost vrši aktivan utjecaj na sadašnje stanje kulture I društvenog identiteta. Posebno djelovi prošlosti koji «nisu prestali boljeti». Razumijevanje katastrofa koje smo sami prouzročili kao neobjašnjivih patoloških iznimki, u okviru civilizacijskog napretka,je teška pogreška. Uzrok je i u psihosocijalnom temelju društvenih struktura i u društvenoj povijesti kolektiva...
Spomenimo da je knjiga Židovski Brod nastala po uzoru na poticajni projekt Židovski Zagreb: Kulturno povijesni vodič, Snješke Knežević i Aleksandera Lasla. Ujednačenim, majstorskim stilom, sa sklonošću i darom da istakne bitno i važno, s osjećajem za pripovjedački ritam i nijanse, jednostavno i neostrašćeno, impregnirano erudicijom, besprijekornog faktografskog uvida, s opredjeljenošću za smaknutu naciju, protiv ksenofobije i palanaštva, s upotrebom adekvatne povijene metode, bez nacionalno- romantične predodžbe o povijesti, bez relativiziranja povijesnih događaja – Stribor Uzelac Schwendemann napisao je visokokvalitetnu i respektabilnu knjigu s karakteristikama izvornog istraživanja koja će kao takva predstavljati uzor i mjerilo svih budućih sličnih istraživanja. Na tragu povjesničarskih metoda Svetonija i Paula Ricoeura (...ne zadovoljava se samo već uobičajenom tvrdnjom da historiografija koristi narativne modele i idejom zapleta intervenira u «događajnu prošlost», već inzistira da je razumijevanje povijesti u osnovi vezano za naše razumijevanje sadašnje stvarnosti. ..) dokumentarist Uzelac je intelektualni aktivist protiv kolektivne amnezije, a za nastojanja da se potisnuta sjećanja objelodane i potaknu na raspravu. Koliko god bio razgovijetan i objektivan, pokatkad i hladan, on ipak brutalno propituje i provocira čitatelje na preispitivanje političke, kulturne, povijesne, duhovne i mentalne zbilje.Knjiga je po svemu doprinos hrvatskoj historiografiji.
Objavljeno u Slavonskom narodnom kalendaru 2012. g.
Posavska Hrvatska, Slavonski Brod 2011. godine
Sada idi, napiši ovo pred njima na daščicu, napiši u knjigu da ostane za vremena koja će doći,dovijeka. Ova misao proroka Izaije koju je autor Stribor Uzelac Schwendemann stavio na početak svoje knjige Židovski Brod, Kulturno povijesne krhotine, nagovještava njen osnovni cilj i svrhu – prikupiti građu za povijest ili povijesti, feljtonistički ju povezati događajima iosobama u prostoru u kojem su živjele i djelovale i tako sačuvati od zaborava, u Holokaustu uništenu, brodsku židovsku zajednicu i njihovu kulturno-povijesnu ostavštinu. (Jao meni koji ne mogu zaboraviti, jao tebi koji si to mogao.) Knjiga Židovski Brod u tom je smislu svojevrsni dug nekadašnjim židovskim stanovnicima Broda koji su davali doprinos njegovoj izgradnji, napretku i identitetu, a koji nestadoše „temeljito istrijebljeni“. U Proslovu knjizi autor piše: O Židovima Slavonskog Broda danas svjedoči nedopustivo zapušteno groblje, spomen ploča škrtog teksta na mjestu srušene sinagoge i Židovska općina koja nema općinstva. Povremeno se prigodno komemorira hrvatskim žrtvama komunističkog terora, žrtvama fašističkog terora, žrtvama srpskog terora... Židovskim žrtvama u Drugom svjetskom ratu – nikada. Ni na dan Holokausta. I to je još jedan od brodskih kulturno civilizacijskih, društveno povijesnih i političkih dosega. S kojim on i tu tavori na hrvatskom dnu. Jer brodski su Židovi bili prvorazredna poduzetnička klasa koja je podigla Brod do europske razine industrijalnog, privrednog, društvenog, kulturnog i sportskog dosega. Nekoć najpopularnije brodske sportove, posebice nogomet, utemeljili su Židovi, želeći na taj način dokazati privrženost sredini... Brodski Židovi su prihvaćali hrvatski jezik, željeli dijeliti vrijednosti okruženja i nastojali biti Staatsvolk. Njihov izbor bio je uglavnom asimilacijski. Privlačio ih je hrvatski nacionalizam do 1918. godine jer su ga se bojali, ali i zbog toga što je jedno vrijeme na čelu Hrvatske stranke prava bio Židov Josip Frank.
Stribor Uzelac Schwendemann, autor ove velike knjige koja je dočekana s ogromnim interesom za povijesnu istinu i s intelektualnom znatiželjom, istaknuti je brodski i hrvatski publicist, član PEN-a, feljtonist pedantnog izričaja, temeljiti poznavatelj prošlosti Broda, posebice njegove građanske prošlosti, pisac brojnih knjiga, monografija, feljtonističkih zapisa, polemičar koji vješto demonstrira spremnost angažiranog intelektualca za beskompromisnu novinsku kavgu s devijantnim političko-kulturnim pojavama i njihovim nositeljima, novinski pisac smionih, kompetentnih, istraživanja politike i političkog i kao vještine i kao usuda. Njegove polemičke tekstove karakterizira britki humor i cinične doskočice. U svojoj najnovijoj svojoj knjizi Židovski Brod, šesnaestoj po redu, Stribor je prikupio preko 360 ilustracija – fotografija, plakata, karikatura, razglednica koji impresivno i više od riječi govore o jednom svijetu što ostavio je tragove na Grad Brod za koji njegovi sadašnji stanovnici ne znaju čiji su. U knjizi se umješnom spisateljskom taktikom otkrivaju sedimentirani tragovi židovske kulture, ostavština njihovog poduzetnog duha i materijalizirana potreba da se afirmiraju kao pojedinci i kao pripadnici svog naroda; knjiga imenuje i opisuje najistaknutije predstavnike onih su ih ostavili, podsjeća da Slavonski Brod nije čardaka ni na nebu ni na zemlji nego povijesno drvo koje ima korijenje iz kojeg je crpio svoju vitalnost. Knjiga je historijska panorama s galerijom likova, zbirkom dokumenata, učvršćena namjerom vodiljom – da se pokaže kako je sva ta silna energija i nastojanja da se uklope, presječena bezumnim odlukama i postupcima nacista i ustaša, njihovih lokalnih poklonika .
U Proslovu autor kaže: ova knjiga će ispuniti svoju misiju ako potakne znatiželju slušanja plača iz grobova i traganja za emocijom koja se krije iza činjenica, jer povijesno zrcaljenje prikazuje se na nizu individualnih sudbina koje sinegdohički (pars pro toto, totum pro parte) igraju ulogu i predstavljaju smjer kretanja unutar vlastite epohe. Luda nepravda, nerazumno zlo i misterija nezaslužene patnje dio su zagonetke svijeta. Job je biblijska inkarnacija te misterije. Njeno brodsko oličenje su brodski Židovi stradali za vrijeme tzv. Nezavisne Države Hrvatske. Prošlost vrši aktivan utjecaj na sadašnje stanje kulture I društvenog identiteta. Posebno djelovi prošlosti koji «nisu prestali boljeti». Razumijevanje katastrofa koje smo sami prouzročili kao neobjašnjivih patoloških iznimki, u okviru civilizacijskog napretka,je teška pogreška. Uzrok je i u psihosocijalnom temelju društvenih struktura i u društvenoj povijesti kolektiva...
Spomenimo da je knjiga Židovski Brod nastala po uzoru na poticajni projekt Židovski Zagreb: Kulturno povijesni vodič, Snješke Knežević i Aleksandera Lasla. Ujednačenim, majstorskim stilom, sa sklonošću i darom da istakne bitno i važno, s osjećajem za pripovjedački ritam i nijanse, jednostavno i neostrašćeno, impregnirano erudicijom, besprijekornog faktografskog uvida, s opredjeljenošću za smaknutu naciju, protiv ksenofobije i palanaštva, s upotrebom adekvatne povijene metode, bez nacionalno- romantične predodžbe o povijesti, bez relativiziranja povijesnih događaja – Stribor Uzelac Schwendemann napisao je visokokvalitetnu i respektabilnu knjigu s karakteristikama izvornog istraživanja koja će kao takva predstavljati uzor i mjerilo svih budućih sličnih istraživanja. Na tragu povjesničarskih metoda Svetonija i Paula Ricoeura (...ne zadovoljava se samo već uobičajenom tvrdnjom da historiografija koristi narativne modele i idejom zapleta intervenira u «događajnu prošlost», već inzistira da je razumijevanje povijesti u osnovi vezano za naše razumijevanje sadašnje stvarnosti. ..) dokumentarist Uzelac je intelektualni aktivist protiv kolektivne amnezije, a za nastojanja da se potisnuta sjećanja objelodane i potaknu na raspravu. Koliko god bio razgovijetan i objektivan, pokatkad i hladan, on ipak brutalno propituje i provocira čitatelje na preispitivanje političke, kulturne, povijesne, duhovne i mentalne zbilje.Knjiga je po svemu doprinos hrvatskoj historiografiji.
Objavljeno u Slavonskom narodnom kalendaru 2012. g.
