Od početka mandata zagovarala sam slobodu medija. Podsjećam da sam se zauzela za opoziv otkaza Elizabeti Gojan. Želim da novinari rade slobodno, bez pritisaka koji ne dolikuju demokratskom društvu. Isto tako očekujem da djeluju odgovorno, na dobrobit društva i u skladu s kodeksom svoje struke”, napisala je Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica RH na Twitteru.
Točno je da je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović na početku svojega mandata pozvala na opoziv otkaza novinarki HRT –a Elizabeti Gojan, u istom paketu s opozivanjem otkaza Hloverki Novak Srzić. Učinila je to neposredno nakon inauguracije, u vrijeme kada je glavni ravnatelj HRT-a bio Goran Radman.
S druge strane, predsjednica Grabar Kitarović od početka svojega mandata pokazuje potpuno nerazumijevanje uloge slobodnih i neovisnih medija. Iznosimo kratku kronologiju odnosa predsjednice prema medijima.
Koliko cijeni „kodeks struke“ predsjednica Kolinda Grabar Kitarović pokazala je još kao predsjednička kandidatkinja HDZ-a koja je prvi intervju odlučila imati u emisiji „Bujica“ notornog Velimira Bujanca. Podsjetimo, emisiju Velimira Bujanca, inače pravomoćno osuđenog zbog prodaje i navođenja na konzumaciju kokaina prošle godine sankcionirala je Agencija za elektroničke medije, odnosno njezino Vijeće i to zbog eklatantnog govora mržnje. Svoj stav o Agenciji za elektroničke medije Bujanec je iskazao još u siječnju 2016. godine kada je pred zgradu Agencije, predvodio crnokošuljašku gomilu koja je izvikivala ustaški pozdrav „Za dom spremni“, da bi, potom, tadašnjoj predsjednici Vijeća Mirjani Rakić sam Bujanec uručio šajkaču uz riječi: „Ovu šajkaču mi je dala jedna žena iz Vukovara, pala je s četnika koji ju je silovao, ta me žena zamolila da vam to poklonim“. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović nakon toga pozvala ga je na božićni domjenak na Pantovčaku.
Iste, 2016. godine u odgovoru na pismo koje joj je uputio Milorad Pupovac, saborski zastupnik i predsjednik SDSS-a i Srpskog narodnog vijeća, a u kojem je predsjednicu Grabar Kitarović upozorio na rast „atmosfere netolerancije“, predsjednica je de facto odgovorila kako je ta atmosfera samo odgovor na provokacije. Na tvrdnje Pupovca kako je “više javnih osoba, novinara, glumaca, režisera, vjerskih vođa, političara, aktivista za ljudska prava doživjelo prijetnje i izljeve govora mržnje”, predsjednica odgovora: “U svome pismu spomenuli ste kao žrtve ‘prijetnje i izljeva govora mržnje’ više javnih osoba i organizacija. Osuđujem zajedno s Vama takve postupke. Dužna sam, međutim, ustvrditi da među osobama koje ste naveli ima i onih koji svojim javnim djelovanjem godinama provociraju, iritiraju, pa i vrijeđaju najveći dio hrvatske javnosti, neistinito prikazuju i čak izruguju Domovinski rat i, u osnovi, niječu stvarnost, a implicitno i samu ideju hrvatske države, stvarajući tako ozračje napetosti, isključivosti i netolerancije. To nikako ne navodim kao opravdanje vrijeđanja ili prijetnji tim osobama, što držim nedopustivim. Smatram međutim kako u prosudbi neželjenih pojava, uzimajući posebice u obzir i činjenicu da proteklih godina tijela državne vlasti nijednom nisu reagirale na takva izrugivanja i provokacije, treba biti objektivan”. Shodnim je smatrala i iznijeti prijedloge o tome kako bi se trebao uređivati tjednik Novosti: „Isto tako gledam i na uvredljiv tekst u ‘Novostima’, tjedniku koji izdaje Srpsko narodno vijeće, a financiraju ga hrvatski porezni obveznici, u kojemu se izruguje hrvatska himna. Zar je to, kako njegovo izlaženje opravdava glavni urednik lista, doista ‘satira’? Podsjetit ću još samo na istovrsnu ‘satiričku’ zluradost u spomenutom tjedniku zbog pada dvaju Migova HRZ-a, a sve bez reakcije izdavača i nadležnih državnih tijela unatoč evidentnom vrijeđanju osjećaja hrvatskoga naroda. Nisu li i to događaji koji itekako stvaraju kontekst ‘atmosfere netolerancije’, na koju opravdano upozoravate?“, napisala je Grabar Kitarović. Zbgo sadržaja njenog pisma reagirala je i strukovna organizacija HND.
U nedavnijem primjeru, iz ureda Grabar Kitarović u pisanom odgovoru Bujici, krajem studenog prošle godine poručila je Bujancu i njegovim gledateljima: „budite sigurni da neću potpisati Marakeški sporazum“ i tako otpočela višetjedno kampanju demoniziranja tog sporazuma. Iako ga ona uopće nema pravo potpisivati i iako je u UN-u izjavljivala kako podupire taj sporazum.
Kada ju je Hrvoje Krešić, novinar N1 televizije, pitao o razlozima njenog odustajanja od putovanja u Marakeš i inzistirao na odgovoru zbog čega više ne podržava taj sporazum, predsjednica mu je iz ruku otela mikrofon.
Nakon što se krajem prošle godine predsjednica Grabar Kitarović odlučila za svojevrsno odmicanje od „desničarskih ikona“, Tihomir Dujmović je nedavnim istupom na društvenim mrežama pojasnio kako predsjednica shvaća slobodu uređivačke politike nekog medija. Predsjednica je, naime, inzinstirala da intervju na HRT-u da isključivo njemu. “Kada se bojala da će joj HTV podmetnuti nekog Plenkovićevog novinara koji će se na njoj iživljavati zamolila me da nakon suspektnog puta u Ameriku baš ja napravim s njom intervju. Dakako, pristao sam, štoviše, bila mi je čast!”, napisao je Dujmović.
Podsjetimo, tijekom tog gostovanja u Dujmovićevoj emisiji kratkog vijeka na HRT-u predsjednica Grabar Kitarović medije je optužila za mobbing. “Da se vratimo na medije. Sve ovo što se događalo, ja sam počela doživljavati, iskreno, kao mobbing”, izjavila je tada predsjednica u emisiji „Iza zavjese“. Medije je za „mobbing“ predsjednica optužila nakon brojnih upita o tome što je radila i s kim je razgovarala na navodno službenom putu u Sjedinjene Američke Države. Zbog pitanja o istom službenom putu u veljači 2017. godine Ured predsjednice optužio je redakciju Index.hr-a, odnosno novinara Ilka Ćimića, da ih onemogućava u radu. „Ured predsjednice tvrdi da portal Index često traži informacije te da su zbog nas morali utrošili ‘puno vremena’ i ‘uključiti veći broj službenika’ te da je to sve ‘onemogućilo normalan rad Ureda predsjednice’“, pisao je tada Index.hr, uz napomenu da su optuženi i za „zloupotrebu Zakona o pravu na pristup informacijama“.
U istoj veljači 2017. godine, predsjednica Grabar Kitarović održala je prvu konferenciju za novinare u tadašnjem dvogodišnjem mandatu, ali je na nju pozvala samo odabrane novinare. Na to je reagiralo i Hrvatsko novinarsko društvom priopćenjem u kojem je „skandaloznom“ proglasio činjenicu „na koju se HND-u požalilo više redakcija, da su na tiskovnu konferenciju izravno pozivani novinari koje su odabrali predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i njezin Ured“, ali i to da“ nije pozvan niti jedan strani dopisnik u Hrvatskoj“.
Drugu konferenciju za medije, Grabar Kitarović održala je ponovno tek u veljači ove godine. Dnevnik.hr, primijetio je da predsjednica RH, dakle, održava jednu konferenciju za medije svake dvije godine, ali i da predsjednica „rijetko daje tek kratke izjave“, dok su „sve ostale komentare i reakcije šefice države novinari dobivali (ako bi i dobili) na raznim terenima zaskačući Grabar Kitarović mikrofonima i kamerama. Nerijetko, dodali su, stav predsjednice izražavan je samo u formi priopćenja.
No, kako je primijetila RTL-ova reporterka Damira Gregoret, čak i u rijetkim trenucima kada novinari imaju priliku postavljati pitanja na Pantovčaku, ona se pokušavaju regulirati. Gregoret je tako, tijekom prošlogodišnjeg javljanja s Pantovčaka – a povodom posjeta srpskog predsjednika Aleksandra Vučića – javnost izvijestila „kako su novinarima s Pantovčaka slali poruke da predsjednika Srbije ne ispituju o isprici Hrvatskoj kako se ne bi dodatno stvarale tenzije“, pisao je RTL.
Na nedavna upozorenja relevantnih međunarodnih novinarskih udruženja i federacija, ali i brojnih istraživanja koja ukazuju na pad slobode medija u Republici Hrvatskoj, predsjednica nijednom nije reagirala. Kolinda Grabar Kitarović nijednom nije smatrala shodnim komentirati razloge nedavnog novinarskog prosvjeda koji je u Zagrebu okupio oko 1500 osoba, ali ni osam zahtjeva protiv cenzure koje je iznijelo Hrvatsko novinarsko društvo. Predsjednica se, također, nijednom nije izjasnila o nezapamćenom pravosudnom pritisku kojem su izloženi novinari i novinarke koje kritički pišu o HRT-u. Predsjednica manipulira sa svojim davnim deklarativnim pozivom da se ne daje otkaz Elizabeti Gojan, ali ne primjećuje posljednji slučaj zastrašivanja jedne novinarke: upad policije u redakciju Net.hr –a kako bi utvrdili identitet Đurđice Klancir, a temeljem zahtjeva odvjetnika HDZ-ovog sisačko-moslovačkog župana Ive Žinića koji Klancir navodno namjerava privatno tužiti zbog klevete. „Zbog sumnje u zloupotrebu policijskog sustava i kršenje Ustava u slučaju novinarke Đurđice Klancir” danas je i Gong pozvao predsjednicu da hitno sazove sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost i zatraži polaganje računa i podnošenje političke odgovornosti za djelovanje represivnog sustava“.
faktograf
Točno je da je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović na početku svojega mandata pozvala na opoziv otkaza novinarki HRT –a Elizabeti Gojan, u istom paketu s opozivanjem otkaza Hloverki Novak Srzić. Učinila je to neposredno nakon inauguracije, u vrijeme kada je glavni ravnatelj HRT-a bio Goran Radman.
S druge strane, predsjednica Grabar Kitarović od početka svojega mandata pokazuje potpuno nerazumijevanje uloge slobodnih i neovisnih medija. Iznosimo kratku kronologiju odnosa predsjednice prema medijima.
Suradnja s Bujancem nije neki dokaz da predsjednica cijeni “kodeks struke”
Koliko cijeni „kodeks struke“ predsjednica Kolinda Grabar Kitarović pokazala je još kao predsjednička kandidatkinja HDZ-a koja je prvi intervju odlučila imati u emisiji „Bujica“ notornog Velimira Bujanca. Podsjetimo, emisiju Velimira Bujanca, inače pravomoćno osuđenog zbog prodaje i navođenja na konzumaciju kokaina prošle godine sankcionirala je Agencija za elektroničke medije, odnosno njezino Vijeće i to zbog eklatantnog govora mržnje. Svoj stav o Agenciji za elektroničke medije Bujanec je iskazao još u siječnju 2016. godine kada je pred zgradu Agencije, predvodio crnokošuljašku gomilu koja je izvikivala ustaški pozdrav „Za dom spremni“, da bi, potom, tadašnjoj predsjednici Vijeća Mirjani Rakić sam Bujanec uručio šajkaču uz riječi: „Ovu šajkaču mi je dala jedna žena iz Vukovara, pala je s četnika koji ju je silovao, ta me žena zamolila da vam to poklonim“. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović nakon toga pozvala ga je na božićni domjenak na Pantovčaku.
Iste, 2016. godine u odgovoru na pismo koje joj je uputio Milorad Pupovac, saborski zastupnik i predsjednik SDSS-a i Srpskog narodnog vijeća, a u kojem je predsjednicu Grabar Kitarović upozorio na rast „atmosfere netolerancije“, predsjednica je de facto odgovorila kako je ta atmosfera samo odgovor na provokacije. Na tvrdnje Pupovca kako je “više javnih osoba, novinara, glumaca, režisera, vjerskih vođa, političara, aktivista za ljudska prava doživjelo prijetnje i izljeve govora mržnje”, predsjednica odgovora: “U svome pismu spomenuli ste kao žrtve ‘prijetnje i izljeva govora mržnje’ više javnih osoba i organizacija. Osuđujem zajedno s Vama takve postupke. Dužna sam, međutim, ustvrditi da među osobama koje ste naveli ima i onih koji svojim javnim djelovanjem godinama provociraju, iritiraju, pa i vrijeđaju najveći dio hrvatske javnosti, neistinito prikazuju i čak izruguju Domovinski rat i, u osnovi, niječu stvarnost, a implicitno i samu ideju hrvatske države, stvarajući tako ozračje napetosti, isključivosti i netolerancije. To nikako ne navodim kao opravdanje vrijeđanja ili prijetnji tim osobama, što držim nedopustivim. Smatram međutim kako u prosudbi neželjenih pojava, uzimajući posebice u obzir i činjenicu da proteklih godina tijela državne vlasti nijednom nisu reagirale na takva izrugivanja i provokacije, treba biti objektivan”. Shodnim je smatrala i iznijeti prijedloge o tome kako bi se trebao uređivati tjednik Novosti: „Isto tako gledam i na uvredljiv tekst u ‘Novostima’, tjedniku koji izdaje Srpsko narodno vijeće, a financiraju ga hrvatski porezni obveznici, u kojemu se izruguje hrvatska himna. Zar je to, kako njegovo izlaženje opravdava glavni urednik lista, doista ‘satira’? Podsjetit ću još samo na istovrsnu ‘satiričku’ zluradost u spomenutom tjedniku zbog pada dvaju Migova HRZ-a, a sve bez reakcije izdavača i nadležnih državnih tijela unatoč evidentnom vrijeđanju osjećaja hrvatskoga naroda. Nisu li i to događaji koji itekako stvaraju kontekst ‘atmosfere netolerancije’, na koju opravdano upozoravate?“, napisala je Grabar Kitarović. Zbgo sadržaja njenog pisma reagirala je i strukovna organizacija HND.
U nedavnijem primjeru, iz ureda Grabar Kitarović u pisanom odgovoru Bujici, krajem studenog prošle godine poručila je Bujancu i njegovim gledateljima: „budite sigurni da neću potpisati Marakeški sporazum“ i tako otpočela višetjedno kampanju demoniziranja tog sporazuma. Iako ga ona uopće nema pravo potpisivati i iako je u UN-u izjavljivala kako podupire taj sporazum.
Otimanje mikrofona
Kada ju je Hrvoje Krešić, novinar N1 televizije, pitao o razlozima njenog odustajanja od putovanja u Marakeš i inzistirao na odgovoru zbog čega više ne podržava taj sporazum, predsjednica mu je iz ruku otela mikrofon.
Nakon što se krajem prošle godine predsjednica Grabar Kitarović odlučila za svojevrsno odmicanje od „desničarskih ikona“, Tihomir Dujmović je nedavnim istupom na društvenim mrežama pojasnio kako predsjednica shvaća slobodu uređivačke politike nekog medija. Predsjednica je, naime, inzinstirala da intervju na HRT-u da isključivo njemu. “Kada se bojala da će joj HTV podmetnuti nekog Plenkovićevog novinara koji će se na njoj iživljavati zamolila me da nakon suspektnog puta u Ameriku baš ja napravim s njom intervju. Dakako, pristao sam, štoviše, bila mi je čast!”, napisao je Dujmović.
Podsjetimo, tijekom tog gostovanja u Dujmovićevoj emisiji kratkog vijeka na HRT-u predsjednica Grabar Kitarović medije je optužila za mobbing. “Da se vratimo na medije. Sve ovo što se događalo, ja sam počela doživljavati, iskreno, kao mobbing”, izjavila je tada predsjednica u emisiji „Iza zavjese“. Medije je za „mobbing“ predsjednica optužila nakon brojnih upita o tome što je radila i s kim je razgovarala na navodno službenom putu u Sjedinjene Američke Države. Zbog pitanja o istom službenom putu u veljači 2017. godine Ured predsjednice optužio je redakciju Index.hr-a, odnosno novinara Ilka Ćimića, da ih onemogućava u radu. „Ured predsjednice tvrdi da portal Index često traži informacije te da su zbog nas morali utrošili ‘puno vremena’ i ‘uključiti veći broj službenika’ te da je to sve ‘onemogućilo normalan rad Ureda predsjednice’“, pisao je tada Index.hr, uz napomenu da su optuženi i za „zloupotrebu Zakona o pravu na pristup informacijama“.
Ne drži redovite konferencije za novinare
U istoj veljači 2017. godine, predsjednica Grabar Kitarović održala je prvu konferenciju za novinare u tadašnjem dvogodišnjem mandatu, ali je na nju pozvala samo odabrane novinare. Na to je reagiralo i Hrvatsko novinarsko društvom priopćenjem u kojem je „skandaloznom“ proglasio činjenicu „na koju se HND-u požalilo više redakcija, da su na tiskovnu konferenciju izravno pozivani novinari koje su odabrali predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i njezin Ured“, ali i to da“ nije pozvan niti jedan strani dopisnik u Hrvatskoj“.
Drugu konferenciju za medije, Grabar Kitarović održala je ponovno tek u veljači ove godine. Dnevnik.hr, primijetio je da predsjednica RH, dakle, održava jednu konferenciju za medije svake dvije godine, ali i da predsjednica „rijetko daje tek kratke izjave“, dok su „sve ostale komentare i reakcije šefice države novinari dobivali (ako bi i dobili) na raznim terenima zaskačući Grabar Kitarović mikrofonima i kamerama. Nerijetko, dodali su, stav predsjednice izražavan je samo u formi priopćenja.
No, kako je primijetila RTL-ova reporterka Damira Gregoret, čak i u rijetkim trenucima kada novinari imaju priliku postavljati pitanja na Pantovčaku, ona se pokušavaju regulirati. Gregoret je tako, tijekom prošlogodišnjeg javljanja s Pantovčaka – a povodom posjeta srpskog predsjednika Aleksandra Vučića – javnost izvijestila „kako su novinarima s Pantovčaka slali poruke da predsjednika Srbije ne ispituju o isprici Hrvatskoj kako se ne bi dodatno stvarale tenzije“, pisao je RTL.
Nije se ni osvrnula na slučaj Klancir
Na nedavna upozorenja relevantnih međunarodnih novinarskih udruženja i federacija, ali i brojnih istraživanja koja ukazuju na pad slobode medija u Republici Hrvatskoj, predsjednica nijednom nije reagirala. Kolinda Grabar Kitarović nijednom nije smatrala shodnim komentirati razloge nedavnog novinarskog prosvjeda koji je u Zagrebu okupio oko 1500 osoba, ali ni osam zahtjeva protiv cenzure koje je iznijelo Hrvatsko novinarsko društvo. Predsjednica se, također, nijednom nije izjasnila o nezapamćenom pravosudnom pritisku kojem su izloženi novinari i novinarke koje kritički pišu o HRT-u. Predsjednica manipulira sa svojim davnim deklarativnim pozivom da se ne daje otkaz Elizabeti Gojan, ali ne primjećuje posljednji slučaj zastrašivanja jedne novinarke: upad policije u redakciju Net.hr –a kako bi utvrdili identitet Đurđice Klancir, a temeljem zahtjeva odvjetnika HDZ-ovog sisačko-moslovačkog župana Ive Žinića koji Klancir navodno namjerava privatno tužiti zbog klevete. „Zbog sumnje u zloupotrebu policijskog sustava i kršenje Ustava u slučaju novinarke Đurđice Klancir” danas je i Gong pozvao predsjednicu da hitno sazove sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost i zatraži polaganje računa i podnošenje političke odgovornosti za djelovanje represivnog sustava“.
faktograf
