Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov imao je razloga za veselje pri susretu s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Politički kaos u Washingtonu koristi Moskvi, komentira Miodrag Šorić.
Zadnje što bi sada bilo potrebno predsjedniku Trumpu je uspjeh u pregovorima s Rusijom. Teško si je zamisliti što bi se dogodilo kada bi se Moskva i Washington suglasili oko primirja u Siriji ili našli rješenje za budućnost Ukrajine. Svaka suglasnost između Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina još više bi povećala ionako veliku sumnjičavost demokrata i mnogih republikanaca u Kongresu prema predsjedniku. Dakle, Trump mora Moskvu zamoliti za strpljenje prije nego što započne svojevrsno razdoblje smirivanja napetosti.
To nitko ne shvaća bolje od ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova. Ovaj 67-godišnjak već je dočekao i ispratio mnoge američke političare. No ovakav kaos u američkom glavnom gradu - to vjerojatno nikada ranije nije doživio. Američki političari su skoro isključivo zabavljeni sami sobom. Veliko pitanje glasi: je li, i ako je u kojoj mjeri, Kremlj imao utjecaja na ishod američkih predsjedničkih izbora? Istraga će se nakon otpuštanja direktora FBI-a Jamesa Comeya odužiti, možda će trajati i godinama.
Ako je namjera ruske Vlade 2016. godine bila ograničavanje sposobnosti djelovanja posljednje velesile: taj cilj je postignut. Demokrati imaju manje povjerenja u Trumpa nego ikad ranije. Zato nedostaje većina za važne zakone kao što je porezna reforma. A i republikanci u Washingtonu nisu jedinstveni. Oni, doduše, kontroliraju Kongres i Bijelu kuću. Ali njima nedostaje snage za politički novi početak nakon Obaminog mandata. Nad institucijama u Washingtonu poput magle se nadvilo nepovjerenje.
Miodrag Šorić, dopisnik DW-a iz SAD-a
Za Kremlj su to dobre vijesti. Oslabiti protivnika, paralizirati ga: što bi si Putin boljeg mogao poželjeti? Ruski ministar vanjskih poslova u Washingtonu je jedva skrivao svoje veselje. Za vrijeme novinske konferencije više se puta morao nasmijati kada je odgovarao na pitanja o ruskoj ulozi u američkoj predizbornoj kampanji. Lavrov je bio opušten, osjećao se sigurno. On je predstavljao Rusiju kao državu koja s SAD-om ravnopravno diskutira o međunarodnim problemima: stanje u Siriji, u Afganistanu, u Ukrajini.
Lavrov je ministar vanjskih poslova od 2004. godine, prije toga je svoju zemlju predstavljao u Ujedinjenim narodima. Sada ovaj iskusni diplomat u Bijeloj kući susreće političke novake. Kad se vrati u Moskvu moći će izvijestiti da Trump u skoroj budućnosti neće ukinuti sankcije koje je izrekao Zapad - iz unutarnjopolitičkih razloga. Ali daljnje, strože sankcije Trump će spriječiti.
Čini se da je politička dinamika na strani Kremlja. Rusija organizira mirovni proces za Bliski istok - i poziva na sudjelovanje SAD, a ne obratno. Rusija pregovara s talibanima u Afganistanu o budućnosti te zemlje. Koalicija u Kabulu, koju podržava SAD, je u defenzivi. Pa čak i ako se borbe na Bliskom istoku nastave: Rusija profitira i od toga. Oko 7.000 ruskih državljana, većinom s Kavkaza, podržavaju islamiste u Siriji i drugdje. U interesu Moskve nije da se vrate u domovinu i tamo izvrše terorističke napade. A to pogotovo važi uoči predsjedničkih izbora u Rusiji 2018. godine.
dw
Zadnje što bi sada bilo potrebno predsjedniku Trumpu je uspjeh u pregovorima s Rusijom. Teško si je zamisliti što bi se dogodilo kada bi se Moskva i Washington suglasili oko primirja u Siriji ili našli rješenje za budućnost Ukrajine. Svaka suglasnost između Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina još više bi povećala ionako veliku sumnjičavost demokrata i mnogih republikanaca u Kongresu prema predsjedniku. Dakle, Trump mora Moskvu zamoliti za strpljenje prije nego što započne svojevrsno razdoblje smirivanja napetosti.
To nitko ne shvaća bolje od ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova. Ovaj 67-godišnjak već je dočekao i ispratio mnoge američke političare. No ovakav kaos u američkom glavnom gradu - to vjerojatno nikada ranije nije doživio. Američki političari su skoro isključivo zabavljeni sami sobom. Veliko pitanje glasi: je li, i ako je u kojoj mjeri, Kremlj imao utjecaja na ishod američkih predsjedničkih izbora? Istraga će se nakon otpuštanja direktora FBI-a Jamesa Comeya odužiti, možda će trajati i godinama.
Ako je namjera ruske Vlade 2016. godine bila ograničavanje sposobnosti djelovanja posljednje velesile: taj cilj je postignut. Demokrati imaju manje povjerenja u Trumpa nego ikad ranije. Zato nedostaje većina za važne zakone kao što je porezna reforma. A i republikanci u Washingtonu nisu jedinstveni. Oni, doduše, kontroliraju Kongres i Bijelu kuću. Ali njima nedostaje snage za politički novi početak nakon Obaminog mandata. Nad institucijama u Washingtonu poput magle se nadvilo nepovjerenje.
Miodrag Šorić, dopisnik DW-a iz SAD-a
Za Kremlj su to dobre vijesti. Oslabiti protivnika, paralizirati ga: što bi si Putin boljeg mogao poželjeti? Ruski ministar vanjskih poslova u Washingtonu je jedva skrivao svoje veselje. Za vrijeme novinske konferencije više se puta morao nasmijati kada je odgovarao na pitanja o ruskoj ulozi u američkoj predizbornoj kampanji. Lavrov je bio opušten, osjećao se sigurno. On je predstavljao Rusiju kao državu koja s SAD-om ravnopravno diskutira o međunarodnim problemima: stanje u Siriji, u Afganistanu, u Ukrajini.
Lavrov je ministar vanjskih poslova od 2004. godine, prije toga je svoju zemlju predstavljao u Ujedinjenim narodima. Sada ovaj iskusni diplomat u Bijeloj kući susreće političke novake. Kad se vrati u Moskvu moći će izvijestiti da Trump u skoroj budućnosti neće ukinuti sankcije koje je izrekao Zapad - iz unutarnjopolitičkih razloga. Ali daljnje, strože sankcije Trump će spriječiti.
Čini se da je politička dinamika na strani Kremlja. Rusija organizira mirovni proces za Bliski istok - i poziva na sudjelovanje SAD, a ne obratno. Rusija pregovara s talibanima u Afganistanu o budućnosti te zemlje. Koalicija u Kabulu, koju podržava SAD, je u defenzivi. Pa čak i ako se borbe na Bliskom istoku nastave: Rusija profitira i od toga. Oko 7.000 ruskih državljana, većinom s Kavkaza, podržavaju islamiste u Siriji i drugdje. U interesu Moskve nije da se vrate u domovinu i tamo izvrše terorističke napade. A to pogotovo važi uoči predsjedničkih izbora u Rusiji 2018. godine.
dw
