NAPOMENA: Prva kolumna novog SBPeriskopovog kolumniste SB Countercurrenta, objavljena pod naslovom Identitet protiv globalne uniformnosti, izazvala je „jake“ komentare. Stoga smo, po svom starom i dobrom običaju, odlučili ponovo ih objaviti kao zaseban članak. I kako to uobičavamo reči, isplati se ponovo pročitati ove prskalice duha.

kruno

S druge strane, vrlo je teško sačuvati individualni identitet pod pritiskom i prisilama identiteta “partikularne zajednice”. Mislim da je u toj priči upravo odnos lokalne zajednice prema pravima pojedinca na očuvanje individualnog identiteta dokaz zrelosti i vrijednosti identiteta lokalne zajednice. U svakom slučaju, slažem se s autorom, štitimo svoj identitet.

Jagma

Čestitke anonimnom SBCountercurrentu za pridruživanje portalu.

Vitrina

Tekst se završava slijedećom rečenicom: “…zbog toga aktualizirajmo vlastitu baštinu, oduprimo se globalnoj uniformnosti i zalažimo za svijet naroda slobodnih u odabiru vlastite sudbine.”

Gdje su granice aktualizacije? U jednom narodu, jednoj vjeri, jednom vođi?
Unutar većinske zajednice egzistiraju i manjinske. Jesu li one onda remetilački faktor? I, može li se, uopće, oduprijeti rastakanju nacionalnog identiteta, ako se nacija podređuje organizacijama (NATO, EU) koje rastaljuju nacionalno jedinstvo i spajaju ga s globalističkim nastojanjima da se svijet obuče u jedan (američki?) dres?

Alain

Poštovani, čuvanje vlastitog identiteta ne znači nužno sukobljavanje s drugim identitetom, pogotovo ne odlazak u totalitarizam koji ste gore opisali. Aktualizacija se ogleda u etnopluralizmu, čuvanju različitosti ne u etničkom istrijebljenju drugih.
Glede vaše drugog argumenta u pravu ste, praksa pokazuje da to nije moguće, ali mislim kako sam u tekstu na to već odgovorio.

Dur i Mol

Pomalo nemušto. Tko bi trebao brinuti o nacionalnom jedinstvu i nacionalnoj baštini? Tko bi trebao arbitrirati oko ograđivanja nacionalg od anacionalnog tj. onog što je kao globalno postalo dijelom nacionalne baštine.

Podsjeća me to na mandićevske policajce duha, u suvrenosti oličene u Sandi Ham i Matici Hrvatskoj.

SveMirko

Pozdravljam novog mladog autora (je li doista mlad ili sam si to samo umislio?).

Hrvatska tu nema nikakve brige jer uglavnom živi još uvijek duboko u 19. stoljeću. Identitet nam je toliko jak da se osjeti na kilometre. Koliko god vam to bilo začuđujuće, dan danas će vas trgovkinje ili konobarice na zapadu prepoznati kao balkanca koliko god vi sofisticirano izgledali. Nešto nas odaje. Doduše, nismo baš htjeli biti prepoznati kao balkanci, ali to nije problem stranaca već naš problem.

Upravo ponovo iščitavam Komunistički manifest – vjerojatno ću pripremiti i jedan tekst za portal, ako tada bude dostupan i slobodan naš kolektivni anonimni identitet pa sam ugodno iznenađen da i nove, mlade snage čitaju Marxa i crpe snagu iz njega. Neke rečenice kao da je naš mladi autor prepisao iz spomenutog Manifesta. Ideja mi je bila provjeriti koliko je KM još uvijek aktualan. Rezultati su zadivljujući – Marx je doista bio velikan filozofske misli. Prije više od 100 godina je detaljno opisao razvoj zvijeri zvane kapitalizam i popratne pojave. Čujemo se!

PS. Zanimljivo je i to koliko neki priznati moderni filozofi nisu mnogo dodali valjanog Marxovoj dijagnozi.

Alain

Zahvaljujem na komplimentu. Ništa nije prepisano iz manifesta, osim ako spletom okolnosti imam isti mentalni sklop kao KM. Treba ipak upozoriti kako on nije jedini počeo s kritikom kapitalizma, on se okomio na njega ali mnogi drugi autori su ga smatrali tek jednom od devijacija modernosti pa su počeli sa znatno širom kritikom. Treba spomenuti Wilhelma von Humbolta koji je uočio probleme u početnoj fazi industrijalizacije, također i Renea Guenona, te Juliusa Evolu sa kritikom iz tradicionalne perspektive.

wrong

Iskreno? Malo mi je naporan tekst :)

Siga

Izvrstan članak s autorskim stavom, napisan stručno, bez podilaženja površnosti. Potiče na razmišljanje i učenje.

PBasic

Pohvala na trudu, a i spremnosti iznošenja stava (makar, načelno, anonimno iznošenje kolumnističkog stava uopće nije stav).

Međutim, upravo su preostali miomirisi isključivo nacionalnog bića ono što koči svijet, a ne globalizacija. Od pokretnosti ljudi do pristupačnosti civilizacijskih dostignuća, ništa od toga ne bi bilo moguće bez globalizacije.

Naravno, moguće je kukati nad pojedinačnim posljedicama, nad povećanjem bogatstva onog jednog postotka, ali činejnica je da danas, nakon stihijske(!) globalizacije u posljednjih 30 godina, puno veći postotak ljudi živi bolje. Čak i kod nas (gdje smo skloni kukanju za “zlatnim godinama”) činjenice govore da se prosječno bolje živi. I to kažem uprkos osobnom iskustvu, jer sudbina pojedinca ne slijedi kolektiv, ni u usponu ni u padu.

Ako nešto treba zatrti onda su to nacionalne (ne nužno etničke!) isključivosti jer one zapravo dovode čak i do negativnih posljedica globalizacije.
Na primjer, ad absurdum, da nema Rusa i Ukrajinaca (bez obzira za koga mislili da je u pravu) da nema Amerikanaca i iračkog režima (ovoga ili onoga) bilo bi puno bržeg razvoja.

Američkom (ili ruskom, svejedno) oligarhu, da nije primarno određen nacionalnim ruskim ili američkim, nije cilj da svi budu siromašni, već da svi što više troše (a to mogu samo ako zarađuju) njegovih proizvoda kako bi ovaj bio još bogatiji.

Tek usko zatvaranje u nacionalne okvire razmišljanja dovodi do toga (da u svijetu ograničenih resursa) “elite” vode ratove i time dekadentiraju razvojne mogućnosti ljudi kao jedne rase.

Alain

Legitimirati nešto s budućnošću koja bi zamijenila postojeće otvara mogućnost za razne oblike iskorjenjivanja pripadnosti. Takva utopijska budućnost je samo pokretač varke, varke koja najavljuje bolju budućnost ali se njezin dolazak stalno odgađa za neko drugo vrijeme. Poteškoće koje osjećamo danas pokazuju svu ispraznost takvog vjerovanja. Mi smo vjerovatno prva generacija koja će živjeti lošije od svojih roditelja a trend će se i nastaviti.
Pogubna zabluda liberalnog poimanja povijesti kao linearnog progresa gdje čovječanstvo ide prema “naprijed”.

DrazenBludisa

Ovakva globalizacija prvenstveno je ekonomska i kulturna okupacija. Puste oni tebi da u Americi propagiraš hrvatsku kulturu, ali do toga ameri drže koliko i do hrvatskih automobila. Ni ne znaju niti ih zanima gdje je Hrvatska, no mi jako dobro znamo gdje je Hollywood i znamo sve njihove debilne i plitke, nadrogirane filmske zvijezde.

Ti si Bašiću navalio s “Boljim životom” i propagiraš nam taj budući novi bolji život kao da globalizacija propovijeda Zeitgeist ciljeve, a ne debilno, plitko zaglupljivanje masa. Nije to TZM globalizacija, već nešto potpuno suprotno tome, ali ti to očito ne razumiješ, dapače, kao da su te vrbovali za promidžbu svojih gluposti.

nepoznati junak

Neki dan jedem krompir. Piše da je iz Egipta. Tako ti ja sjedim i grickam, i pitam se, koliko je goriva potrošeno, i koliko zraka zagađeno da dođe do-ovdje…i kako…KAKO može biti jeftiniji nego onaj koji se i posadi ovdje ? Mora da sam glup. Nema drugog objašnjenja.

PBasic

Ne, nego nisi poduzetnik.
Ja sam kupio u Lidlu 30 jaja za 19 kn (66 lipa komad) a kod nas su 1.30 minimum.
Nije na meni kao potrošaču da računam poduzetničku računicu već da prođem što jeftinije za (sličan) isti kvalitet.

DrazenBludisa

Ima ovdje jedan pasus za tebe – pogledaj komentar:

http://www.sbperiskop.net/drustvo/croatia/bauk-interneta-kruzi-hrvatskom
Istovremeno, Lidl koji jaja prodaje po 2-3kn u Njemačkoj, u Hrvatskoj ista ta jaja prodaje za 66lipa. Petre, Petre, ne moraš biti pametan, ali nemoj biti slijep!

Znači, istovremeno, u zapadnim zemljama Europe, samo malo sjevernije, za Euro dobiješ dva ili tri jajeta, no naši poljoprivrednici ne mogu nikako doći do te love iako bi im se jako isplatilo. Meso je uglavnom preko 10EUR kg ili malo manje i opet nikako naši poljoprivrednici da nađu računicu, a mi članovi EU. Moraš se pomači malo iz svog okruženja odi u Njemačku, zemlje Beneluxa, Skandinaviju pa pogledaj kolike su cijene poljoprivrednih proizvoda. Naši bi poljoprivrednici bili bogati kao krezovi kad bi uletili samo s 10% nižim cijenama, ali ne mogu.

Zašto ne mogu? Očito se vodi specijalni rat protiv pojedinih regija i država, očito EU nije ono za što se izdaje, nešto je trulo i užasno smrdi u državi Danskoj…

Kad već govorimo o stranim trgovačkim lancima. Uz neke damping cijene, gdje zasigurno nema i nemože biti zarade, strane kuće će isplatiti izgradnju svojih trgovačkih centara za jedno 1500 godina. Dakle, na djelu je nešto drugo, a nikako ne ekonomska logika. Ja bih rekao da je na djelu čista okupacija ekonomskim sredstvima. Kada se domicilni proizvođači ovakvom politikom iscrpe i eliminiraju, s proizvođačima će se jako lako obračunati. Bit će jaje i 2 eura.

PBasic

Od moje “naivnosti i propagiranja idealističkog svijeta bez prevažnih nacionalnih tradicija” gore je samo jedno: totalno imbecilno prihvaćanje teorija zavjere po kojoj “strane mračne sile žele mentalno, ekonomski i politički okupirati našu jadnu domovinu”.

Mislio sam da je samo Domazet Lošo takav psihijatrijski slučaj, ali, @Bludišo, vidim da je to zapravo zarazna bolest koja se u nesanitarnim uvjetima (čitaj: što kriza dublja to pomama ludosti veća) masovno širi… Kao i svaka histerija.

Cijena jajeta od 3 jaja za euro (2.50 kn komad) je zapravo niža po kupovnoj moći Nijemaca od naše cijene od 0.66 kn jaje.

Tržište je uvijek najviši regulator. Što našim poljoprivrednicima priječi nastup na njemačkom tržištu ili idemo u ekstrem Islandu i Norveškoj?

Odgovor je ništa osim njihove indolencije! Nikakve zavjere nikakvi pritisci, politički i ini, nikakve carine i barijere… Baš nitko ne sprječava proizvođača mljevene paprike da plasira na tržište Osla, papriku po cijeni od 500 kn kilogram.
Ali, lakše je zasijati pšenicu dobiti od države 2000 kn bespovratno po hektaru i da ti još država jamči otkup kojim ćeš pokriti troškove, recimo 1.10 po kilogramu, koliko god uroda dobio i koliko god ti troškovi rasli ili padali.

Naravno, lakše je kukati kako “ne smijemo na skupa tržišta jer su nam zabranili oni koji nas ekonomski iskorištavaju”.

Što se kulture tiče, prvi sam koji jauče da je na banalnom primjeru novinstva, petparački 24 sata sa slikom i jednom rečenicom vijesti istisnuo novine koje su imale koliki toliki intelektualni naboj, od npr Vjesnika tijekom 1965-1990. Oni koji žele opstati prilagode se, pa je danas Večernjak, nekada ugledan list, postao veća i deblja kopija 24 sata. Nije nam to nametnuto od strane austrijskih izdavača, već je takav ulagač (umjesto vođenja socijalne politike), tržišno spoznao da je narod takav da će kupiti 20 tisuća Vjesnika ali 240 tisuća 24sata!
Oni su samo prepoznali ono što je već postojalo a ne da su nam nametnuli nešto “strano hrvatskoj kulturi”! Ista je stvar s američkim tržištem i našom kulturom. Nisu oni krivi “što ne prepoznaju našu kulturu” gušeći nas svojim holividskim smećem, već jednostavno naša “kultura” vrijedi toliko koliko… Ma, eto, dao si dobru usporedbu; naša je kultura otprilike toliko kvalitetna poput ondašnjih jugoslavenskih automobila na američkom tržištu. I zbog toga isto i prolazi, a ne zbog “mračnih imperijalnih sila”.

PBasic

A ako jaje i bude 2 eura, ništa lakše; otvorit ćeš kokošinjac i prodavati parstokomada jaja po 1.90 eura i živjeti super (sve dok naravno i ostali na tržištu ne shvate u kom grmu leži zec, pa ne smanje cijene, na realnih(!) 0.66 kn za jaje.

Maki

Jaje i pol dinar i pol. Pošto jedno jaje?

DrazenBludisa

Dakle, kao i obično, objasnio si nam – ništa. Samo isprazne floskule. Ja i baj Joza ćemo otvoriti kokošinjac pa prodavati jaja??? Halo. Pa ne radi se o indolentnim mužekima i uspavanim šokcima. Zar Todorić istu robu ne bi prodavao za 2,3 ili 4 puta višu cijenu? Na žalost, umjesto da daš neko razumno objašnjenje koje drži vodu, ti druge optužuješ za teoriju zavjere. Naša kultura možda i nije na nekoj razini, ali zato valjda postoji neka europska kultura, koja je na nešto višem nivou, no, ne prolazi niti ta u americi, a sve teže prolazi i u europi izvan elitnih kulturnih krugova. Ne zato jer je elitistička, već zato što je kod slabije obrazovanih amerikanizacija uzela maha.

I na kraju realna cijena od 0,66kn za jedno jaje. Ma neću više, nemam volje ni snage…..

nepoznati junak

Na hrani, seksu i grobarima je uvijek bio dobar biznis. Iz tih krugova i dolaze najveće obmane i prevare….
Profit iznad svega.
Evo paštete i salame za ‘zemlje-čistače’ u kojima treba kupit soc.mir steriliziranim metiljem i salmonelom
http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=JLAZJ7-RECM
-u eu, kila industrijskog mesa 2e, kila normalnog mesa 10…15e
-hr izvozi i prodaje meso za bud-pošto van, ali zato uvozi tuđi biološki otpad, meso smrzavano 10 puta, staro po 5 g. i prodaje po trg.centrima ???
Neki dan sam pljunio 25 čuna za kilo ‘ rebara ‘. E. Smrdi ko da je stajalo u spetičkoj 5 dana. Bacio. Puj, majku im j…..m masonsko-iluminatsko-kršćansko-globalističko-židovsko-švercersko-kapitalističku

:-)

nepoznati junak

TRUJU NAS !!! Nije zajebancija. Otvorite oči.

Hugo

Kad im reklamiraš smrdljivu salamu i meso, odmah vraćaju novac, bez puno pitanja. Jednom, kad je izbila ona afera s mesom, su me čak zvali na kućni telefon iz centrale u Zagrebu i ispričavali se i nešto njuškali. Ima tu nešto sumnjivo.

DrazenBludisa

Sve što nije provjereno domaće, danas je sumnjivo.

DrazenBludisa

Ništa novo što ne znamo. Doduše, sada su crveni radmanovi mediji malo smanjili priče o zaleđenoj govredini i po pet godina staroj, svinjetini iz tko zna kojih izvora i prerađevina koje se uz hrpu začina čine jestivima.

Kada čovjek malo analizira cijene pojedinih poljoprivrednih artikala, na primjer jaja, fino vidi koliko se neki ljudi u nas mogu preseravati:

https://circabc.europa.eu/sd/a/df3a3e00-8417-45cb-813f-88e4b1ccae5d/Eggs%20price_Europa.pdf

Zaključci za Hrvatsku koja ima daleko najveće poreze, trošarine i namete, a po našem prijatelju daleko najjeftinije poljoprivredne proizvode i to zahvaljujući EU, mogu biti iznenađujuči. Kakava mi to jaja jedemo?

nepoznati junak

Izvinjavam se za moj pret-prethodni komentar, malo je bio prežestok. Gotovo da je odvratan, kao neki prehramb. jeftini artikli. Naime, danas sam imao susret s ‘fašističkim mentalitetom’ pa mi rade male metalne vjetrenjače u stomaku. Doista, ne znaš šta je gore, praviti od sebe budalu pa reagirati, ili kao što g.Veljko kaže, biti kontejner za ‘reciklažu’ tuđih nezadovoljstava, ili ne znati reciklirati zlo i mržnju.

Što se tiče kapitalizma, meni je samo jasno, kad kapitalizam prodre u zadnji najmanji kutak planete, i kad se u potpunosti raširi, i prestane njegova ekspanzija, a prestat mora kad tad, jer kažu kako iovako ionako ima previše ljudi na svijetu, tada dolazi do njegovog konačnog sloma.
Ili će kapitalizam promijeniti kvalitetu i suštinu, pa se transformirat i iskristalizirat u nekakvo alternativno nacionalno kapital. uređenje, ili ćemo globalno nestat skupa s njim. U oba slučaja, ne piše nam se dobro.

kruno

Kapitalizam je nevjerojatno uvjerenje da će najgori ljudi uraditi najgore moguće stvari za najveću dobrobit svih ostalih. ~ John Maynard Keynes