Po svemu sudeći, u ovom i ovakvom poluizvanrednom stanju živjet ćemo još barem sljedećih šest mjeseci

Korona jaše i dalje. Hrvatska je jučer oborila vlastiti rekord, čak 358 naših sugrađana negdje je zakačilo virus. A kada se gleda trend, ne bi bilo nimalo iznenađujuće da sljedećih dana budemo svjedoci još gorih rezultata. A kiše jesenje i boravak u zatvorenim prostorima tek su pred nama. Dobra je stvar to što se turistička sezona kako-tako privela kraju i ipak nije doživjela totalni debakl.

Kao i puno puta dosad, s negativnim brojkama prednjači Splitsko-dalmatinska županija. U zadnja 24 sata tamo je zabilježeno čak 138 novozaraženih. Usto su se pojavile informacije da je korona probila u dva tamošnja doma za stare i nemoćne – u Kaštelima i Podstrani, gdje je zaraženo ukupno 15 osoba, što štićenika, što zaposlenih. Najlakše bi sada bilo za sve okrivljavati kolerični dalmatinski temperament, što je čest manirizam koji rabe mediji kada analiziraju regionalnu raširenost koronavirusa. Moguće je da u tome postoji djelić istine, ali među faktore treba svakako ubrojiti i turizam, ma koliko on podbacio na južnom Jadranu, te otvorenost granice prema susjednoj državi.

Opasno jest i to što se brojke penju u nebo u manje od dva tjedna do početka nove školske godine. Zasad se čini da će djeca uz raznorazna ograničenja i mjere opreza ipak biti u svojim klupama. Ali ako se ovaj trend nastavi ili čak pojača, lako je moguće da će djeca opet morati provoditi pet-šest sati dnevno za kompjutorima prateći nastavu i pišući zadaće. I naravno, radeći neizbježne i u ovoj situaciji potpuno nepotrebne powerpoint prezentacije na kojima se nažalost i dalje inzistira. Svaki će se osnovnoškolac kada odraste s užasom sjećati proljeća 2020. godine. Četiri zida i računalo. Bez interakcije s prijateljima, osim preko raznih elektronskih naprava.



Po svemu sudeći, u ovom i ovakvom poluizvanrednom stanju živjet ćemo još barem sljedećih šest mjeseci. Toliko će, barem tako kažu ugledni hrvatski epidemiolozi, trebati da cjepivo bude dostupno najširim krugovima stanovništva. Svjetske farmaceutske tvrtke i znanstveni centri navodno su praktički zgotovili cijeli posao. Ostaju još samo završne faze testiranja kako bi bilo potpuno sigurno da se cjepivo može primijeniti na građane. Istina, neki znanstvenici spominju i najcrnji scenarij, da bi korona mogla biti nešto kao AIDS, bolest za koju nema ni cjepiva, a jedini je pravi lijek izbjegavanje rizičnog ponašanja. Ali to se ipak, ovako laički gledano, više čini kao izdvojeno mišljenje. Većina stručnjaka govori o tome da smo na korak do efikasnog cjepiva i da se trebamo još samo malo strpjeti. Tamo negdje sredinom proljeća sljedeće godine mogli bi ponovo početi slobodno ići na utakmice, koncerte i kazališne predstave. Voziti se javnim prijevozom bez straha da bi ti netko mogao zakašljati ravno u lice. I, tko baš to zaista voli, ići u narodnjačke i noćne klubove. I raditi tulume za puno ljudi. Da ne spominjemo svadbe. Kako stvari izgledaju i što govore oni kojima treba vjerovati, tamo negdje u svibnju i lipnju 2021 mogli bismo tako živjeti. A dotad, pamet u glavu. Nosite maske, držite socijalnu distancu i izbjegavajte klubove. Ostanite zdravi do tuluma koji bi trebao započeti u proljeće. A usput olakšajte dotad život sebi i ljudima oko vas. I pokušajte napraviti sve da se zaustavi rast novozaraženih, a djeci omogući da izbjegnu još jednu teror-sesiju koja se zove online škola.

Stanje u kojem ćemo dočekati cjepivo pokazat će kakvo smo društvo. I to će biti neka mjera naše civiliziranosti i sposobnosti da našim ponašanjem ne ugrožavamo druge. Mogu i Stožer Civilne zaštite i Hrvatski zavod za javno zdravstvo i njihovi čelni ljudi biti ovakvi i onakvi. Ali na kraju krajeva, krajnji se ishod cijele ove situacije ne odlučuje u Stožeru i HZJZ-u, bez obzira na njihovu stručnost i dobru volju. Odlučuje se na terenu. U trgovini, tramvaju, autobusu, kafiću, noćnom klubu. Korona epidemija jedan je veliki eksperiment. I to ne samo u zdravstvenom smislu, gdje se svijet nakon sto godina ponovo suočava s opasnom pandemijom. Ovo je i svojevrsni sociološki eksperiment. On će razotkriti i kvalitetu raznih društava. Njihovu razinu odgovornosti, međusobnog povjerenja i solidarnosti. I u krajnjem smislu njihove elementarne uljuđenosti.

novilist