Dostupni podaci pokazuju da države s većim postotkom cijepljenog stanovništva imaju i manje opterećen zdravstveni sustav te manju stopu smrtnih ishoda od posljedica zaraze korona virusom. Uspostavljanje uzročno-posljedične veze i objašnjenje različitog utjecaja cijepljenja na ishode bolesti i opterećenje zdravstvenog sustava je komplicirano zbog niza faktora koji posreduju ovu vezu. Neki od njih su starost stanovništva, dob zaraženih osoba, pridržavanje epidemioloških mjera, kao i tajming cijepljenja s obzirom na to da imunitet s vremenom blijedi. Iako intenzitet pada broja umrlih nije ujednačen u svim državama s visokim postotkom cijepljenih, korelacija je svakako neosporna: što je udio necijepljenih osoba veći, to je veći i broj umrlih i veće je opterećenje zdravstvenog sustava.
Budući da je na većinu ostalih faktora nemoguće utjecati, ekonomisti i sociolozi provode istraživanja u nastojanju da otkriju što stoji u pozadini odbijanja cijepljenja. Jedno od njih je istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji koje uspostavlja na prvi pogled malo nategnutu vezu između postotka glasača za Brexit i smrtnih ishoda od Covid-19 na razini pojedinih općina. Podaci podupiru pretpostavku da veza postoji (četiri općine s najvišom stopom smrtnih ishoda imaju i najvišu stopu glasača za Brexit, dok 20 općina s najnižom stopom smrtnih ishoda ima i najmanji postotak glasača za Brexit). Interpretacija ove veze oslanja se na nepovjerenje u političke i financijske elite te populističku retoriku koja stoji u srži argumenata kako za Brexit, tako i protiv cijepljenja i epidemioloških mjera.
Da je pandemija pokazala da postoji značajna skupina ljudi koja je skeptična spram savjeta stručnjaka i “mainstreama“ je neosporno, no mogu li se ti ljudi poistovjetiti s glasačima krajnje desnice? Istraživači s Oxforda i Sveučilišta u Glasgowu koji su proveli istraživanje tvrde da se te dvije grupe ne mogu poistovjetiti, ali da postotak glasača ekstremno desnih stranaka može poslužiti kao dovoljno dobar pokazatelj njihove brojnosti u pojedinoj općini.
Jonathan Berman, autor knjige “Anti-Vaxxers: How to Challenge a Misinformed Movement“, komentirao je da ova veza “donekle drži vodu“, i da su istraživanja u SAD-u ustanovila slično preklapanje između Trumpovih glasača i smrtnih ishoda od Covida: “Glasanje o Brexitu bilo je vrlo različito od glasanja za Trumpa, ali paralela koju bih povukao jest da su obje kampanje bile populističke, prikazane kao borba običnog naroda protiv elita“. Dodao je i da antivakserski pokret privlači one koji su podložni populističkim idejama i političarima poput Trumpa koji su uspjeli kapitalizirati na nepovjerenju spram mainstreama i “elita“. U antivakserskoj retorici su i epidemiolozi, zdravstvene institucije i virolozi prikazani kao elite, rekao je Berman.
Neki su ipak prigovorili istraživanju pretjerano pojednostavljivanje, upravo zbog drugih faktora koji utječu na broj smrtnih ishoda poput postotka cijepljenih i dobi stanovništva. No, spomenuto istraživanje koje je ustanovilo visoku korelaciju između broja Trumpovih glasača i smrtnih ishoda od Covida u pojedinim okruzima također je otkrilo i ključni faktor koji je posredovao tu vezu: što je veći udio Trumpovih glasača u pojedinom okrugu, to je i stopa cijepljenih niža. Slično istraživanje provedeno u Njemačkoj pokazalo je da se stanovnici najmanje pridržavaju epidemioloških mjera i da su brojevi zaraženih ekstremno visoki u onim regijama u kojima je posebno popularna stranka populističke krajnje desnice AfD (Alternative für Deutschland). Što je veći broj glasova AfD dobila u pojedinoj regiji na izborima 2017., to se brže korona virus širio u toj regiji 2020. godine. Ovom se istraživanju ne može prigovoriti da nisu uzeti ostali faktori u obzir: istraživači su u analizu ubacili čak 48 faktora, uključujući dobnu strukturu pojedine regije, blizinu granice, pa čak i socijalnu nejednakost. Rezultati su pokazali da su neki od tih faktora bili značajni za broj zaraženih, poput razine obrazovanja i gustoće naseljenosti. Međutim, rezultat je jasan: rast broja zaraženih najjače je povezan s brojem glasača AfD-a.
Iako nije svaka osoba koja se ne želi cijepiti glasač krajnje desnice, niti je svaki glasač krajnje desnice necijepljen, ova istraživanja svakako pokazuju da kampanje mnogih stranaka desnice koje šire dezinformacije i strah od “korona diktature” nisu pridonijele entuzijazmu za cijepljenjem.
