Bijes stanovnika Indije navukao je na sebe tamošnji ministar zdravstva objašnjenjem da je karcinom direktna posljedica »božanske pravde« zbog grijeha iz prošlosti, što vlastitih, a što roditeljskih.
Ovakav biser iz usta jednog čelnika zdravstvenog resora je doista bez presedana, no i naš aktualni ministar zdravstva Milan Kujundžić drži korak s indijskim kolegom, redovito nam plasirajući nevjerojatne izjave kojima izaziva reakcije bijesa i nevjerice. Tako se, nakon što »izvali« ono što zapravo »nije mislio«, mora pravdati da je njegova poruka bila druga i da su ga krivo interpretirali. Tako će izjavom da »nitko nije dovoljno bogat da liječi sve«, izrečenom u kontekstu nedostupnosti lijeka za djecu sa spinalnom mišićnom atrofijom, Kujundžić ući u anale najbahatijih zdravstvenih dužnosnika, odmah uz bok bivšeg voditelja službe za lijekove HZZO-a koji je prije desetak godina, govoreći o financijskim limitima za skupe lijekove, ustvrdio da »neki pacijenti moraju umrijeti«, piše Novi list.
Šumom u ministrovoj komunikaciji s javnošću tu, nažalost, nije kraj. Popis verbalnih gafova aktualnog ministra podugačak je, a na njemu se može naći svega, od svećenika pa do liječnika-neradnika. Problema Kujundžić ima i u komunikaciji s premijerom i kolegama u Vladi, pa je tako nedavno u javnost pustio vijest o uvođenju poreza na duhan, alkohol i mobitele, a da nitko u Vladi o tome nije ništa znao.
Aktualni ministar zdravstva najčešće se zamjera liječnicima i pacijentima. Tako je, i prije nego je ušao u Vladu, zaradio proces pred Časnim sudom Hrvatske liječničke komore zbog izjave da »pedeset posto hrvatskih doktora ne zaradi plaću, niti znaju, niti hoće raditi«. Nakon podužeg natezanja s liječničkom komorom, koja ga je optužila za grubo degradiranje struke, iz neugodne se situacije izvukao javnom isprikom svim liječnicima.
Nije prošlo dugo, na jednom je skupu konstatirao da »jedan svećenik u bolnici nekad vrijedi više od 20 doktora«. Tom je izjavom na zadnje noge podigao bolničke liječnike udružene u HUBOL, koji su ga, ljutiti zbog toga što ništa nije učinio na popravljanju njihovog statusa i uvjeta rada, upitali namjerava li možda angažirati 215 svećenika da bi nadoknadio manjak od 4.300 liječnika u Hrvatskoj?!Što se prava pacijenata tiče, ministru Kujundžiću omiljena je mantra da zdravstveni sustav nema novca pa treba namaknuti dodatne izvore prihoda koji se, na ovaj ili onaj način, svedu na dodatni teret preko leđa građana.
Zdravstveni dug od osam milijardi kuna Kujundžić uporno koristi kao glavni adut uskraćivanja prava, jer u takvim okolnostima ne može biti novca za nove skupe terapije koje stižu u Europsku uniju. Sve su europske države u sličnoj situaciji, ali se puno bolje nose s tim problemom, pokazalo je izvješće Europske komisije o stanju zdravlja u EU-u.
Osim što je krajnje nespretan u komunikaciji s javnošću i vrijedio bi mu jedan dobar PR-stručnjak, aktualni ministar zdravstva nije uspješan ni u upravljanju resorom. Potezi koje povlači, od privatizacije primarne zdravstvene zaštite, nagrađivanja liječnika, prioritetnih lista čekanja, pa do fijaska s kandidaturom za Europsku agenciju za lijekove, nisu mu donijeli pozitivne bodove. Neće mu ih donijeti niti ideja da u bolnički sustav, umjesto temeljite reforme, uvede zdravstveni turizam i dodatno plaćanje nadstandardnih usluga da bi »imućnima naplatio više«.
- Ako Hrvati to ne žele, neka idu na referendum i vrate se u komunizam, poručuje Kujundžić onima koji žele kvalitetniju zdravstvenu zaštitu za sve pacijente, a ne samo one dubljeg džepa.
Njegovo upravljanje zdravstvenim resorom, barem u prvoj godini mandata, najbolje odgovara onome što je najavio na njegovom početku – da je zdravstveni sustav odličan i ne trebaju mu veliki zahvati. A donekle i odgovoru na novinarsko pitanje o mogućoj smjeni: »Došao sam raditi, a neću biti tužan ako i ne budem radio. Zdravstvo je uistinu težak resor«.
seebiz
