U Hrvatskoj se najviše troši na hranu, a kupovna moć je ispod EU prosjeka. Tekući val poskupljenja znatno će utjecati na standard hrvatskih građana.
Stanovnici Hrvatske u prošloj, pandemijskoj godini, imali su standard za trećinu niži od prosjeka Europske unije (EU) unatoč za trećinu nižoj razini cijena, pokazuju podaci Eurostata – Europskog statističkog ureda (1, 2).
Eurostat mjeri standard stvarnom individualnom potrošnjom (Actual individual consumption, AIC) po stanovniku. Ona pokazuje koliko dobara i usluga konzumira pojedinac, bez obzira plaća li za njih sam ili trošak snosi država, odnosno nevladine organizacije.
Stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku iskazana je standardom kupovne moći, umjetnom valutom koja eliminira razlike u cijenama među zemljama. Lani je najviši standard, iskazan stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, zabilježen u Luksemburgu gdje je bio za 31 posto veći od prosjeka.
Iako je, u odnosu na 2019. godinu, Hrvatska smanjila zaostatak za jedan postotni bod, ona uz Bugarsku i dalje bilježi najnižu stvarnu individualnu potrošnju po stanovniku među zemljama EU-a, za 33 posto nižu od prosjeka. U Bugarskoj je SIP najniži u Uniji te za prosjekom zaostaje 39 posto.
Služeći se standardom kupovne moći, Eurostat je prikazao i razlike u razini cijena kako bi što bolje prikazao materijalnu poziciju stanovnika EU. I prema trom pokazatelju Luksemburg odskače s indeksom razine cijena za stvarnu individualnu potrošnju više nego upola višim od prosjeka EU. Slijede Danska, Švedska, Irska i Finska s razinom cijena većom od prosjeka više od 20 posto, dok su u Nizozemskoj, Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji cijene bile nešto iznad prosjeka.
Do 10 posto niže cijene bile su u Španjolskoj i Cipru, dok Litva i Češka imaju cijene oko 30 posto ispod prosjeka EU-a.
Hrvatska se s razinom cijena u 2020. godini za 35 posto nižom od prosjeka EU svrstala uz Latviju, dok su Mađarskoj, Poljskoj i Bugarskoj cijene bile između 40 i 50 posto niže od europskog prosjeka.
Unatoč nižim cijenama od prosjeka EU, Hrvatska je po kupovnoj moći na samom dnu zemalja članica Unije. No kupovna moć stanovništva Hrvatske nije manja od kupovne moći stanovnika Bosne i Hercegovine i Srbije.
U tim su zemljama cijene 51 posto niže od prosjeka EU-a. Istodobno, stvarna individualna potrošnja po stanovniku u BiH je 57 posto niža od prosjeka EU, dok je u Srbiji bila 48 posto manja. Drugim riječima, unatoč nižim cijenama u BiH i Srbiji, stvarna individualna potrošnja po stanovniku kod njih nije veća od potrošnje u Hrvatskoj.
Pitanje kupovne moći otvoreno je nakon gostovanja Mladena Novosela, predsjednika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) u emisiji Novi dan televizije N1.
Portal te televizije kao i niz drugih medija objavili su pisanu vijest u kojoj se navodi Novoselova poruka: „Naša prosječna plaća koja je puno veća nego u Bosni i Hercegovini i Srbiji ima manju kupovnu moć nego što to imaju građani u Bosni i Hercegovini i Srbiji“ (1, 2, 3).
No kada se presluša cijela tonska snimka Novoselovog gostovanja, evidentno je da je govorio o jednom segmentu platežnih mogućnosti građana, i to količini goriva koju mogu kupiti za prosječnu plaću, a ne cjelokupnoj potrošačkoj košarici.
I sam nam je Novosel potvrdio kako je rečenica nespretno prenesena, jer je mislio na cijene naftnih derivata u tim zemljama.
Da građani Hrvatske za prosječnu plaću mogu kupiti najmanje litara goriva u EU objavio je Jutarnji list, 11. listopada u tiskanom izdanju, pozivajući se na ljestvicu portala Globalpetrolprices.com. U tekstu u kojem se u odnos stavlja cijena litre benzina s prosječnim plaćama, taj je dnevnik zaključio kako građani Hrvatske imaju najslabiju kupovnu moć u EU kada je riječ o gorivu.
Za prosječnu plaću u Hrvatskoj se tada moglo kupiti 490 litara benzina. Prema istom izvoru, s prosječnom plaćom u Sloveniji moglo se kupiti 770 litara benzina, u Srbiji 423 litre, a u Bosni i Hercegovini 412 litara benzina.
Problemi u globalnim lancima opskrbe i transportu, kao posljedica pandemije Covida-19, ali i s druge strane pojačana potražnja za energentima zbog rasta gospodarske aktivnosti, kao i dolazak hladnijih dana već neko vrijeme dižu cijene energenata, posebno nafte, ali i plina.
Cijene naftnih derivata u Hrvatskoj početkom tjedna prešle su granicu od 11 kuna po litri, a Vlada je i pod pritiskom javnosti, iako je ranije tvrdila da neće intervenirati, odlučila na mjesec dana ograničiti maksimalne maloprodajne cijene naftnih derivata. Do 15. studenog cijene su ograničene na 11, odnosno 11,10 kuna po litri, ovisno o proizvodu (1, 2, 3).
Cijene energenata negativan utjecaj imaju i na proizvodnju i na krajnje kupce, potrošače. Potrošačke cijene već neko vrijeme rastu, a prema danas objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u rujnu je inflacija nastavila ubrzavati.
Potrošačke cijene su u rujnu na godišnjoj razini bile veće za 3,3 posto. U odnosu na kolovoz ove godine, zabilježen je porast od jedan posto. Istodobno, u kolovozu su u odnosu na srpanj ove godine cijene porasle 0,2 posto, dok su na godišnjoj razini bile veće 3,1 posto.
Na mjesečnoj razini u rujnu su u odnosu na kolovoz najviše porasle cijene odjeće i obuće. One su u prosjeku više za 17,1 posto što iz DZS-a objašnjavaju novim kolekcijama obuće i odjeće. Najveće smanjenje na mjesečnoj razini, od 1,9 posto, bilježi se u kategoriji restorana i hotela.
Na godišnjoj razini najviše su rasle cijene u skupini prijevoza, za čak 10,8 posto. Alkoholna pića i duhan skuplji su u prosjeku za 5,6 posto, a hrana i bezalkoholna pića za 2,9 posto. U toj kategoriji najviše su na godišnjoj razini poskupila ulja i masti – 18,5 posto. Povrće je prosječno raslo 8,4 posto, dok su cijena mlijeka, sira i jaja u prosjeku veće 4,3 posto, a kruha i žitarica 3,7 posto.
Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva u prosjeku su u rujnu ove u odnosu na rujan prošle godine skuplji 2,4 posto.
Rast cijena hrane, prijevoza, stanovanja svakako će utjecati na kućne proračune. Posebno se to odnosi na cijene hrane jer se u Hrvatskoj upravo na nju najviše troši.
Naime, ukupni rashodi kućanstava na razini EU, prema zadnjim dostupnim podacima Eurostata za 2019. godinu, iznosili su 52,6 posto BDP-a. Pritom su najviši rashodi kućanstava bili u Grčkoj (76,1 posto BDP-a), Hrvatskoj (73 posto) i Cipru (70,7 posto), a naniži rashodi su zabilježeni u Irskoj (28,2 posto BDP-a) te Luksemburgu, Nizozemskoj i Švedskog gdje su se kretali od 32,9 do 43,6 posto BDP-a.
Kada se gledaju pojedinačne stavke, kućanstva u Hrvatskoj su među onima s najvećim izdvajanjima za hranu i bezalkoholna pića, koja u ukupnim rashodima sudjeluju s udjelom od 18,3 posto, dok je EU prosjek 13 posto. Veća izdvajanja u toj kategoriji bilježe samo Bugarska, Estonija, Letonija, Latvija i Rumunjska s visokih 26 posto izdvajanja za hranu i bezalkoholna pića.
S druge strane hrvatska kućanstva još uvijek (uz Cipar i Maltu) imaju najmanja izdvajanja za stanovanje, vodu, električnu energiju, plin i ostala goriva. Prosjek EU-a je 23,5 posto. U Hrvatskoj se za stanovanje izdvaja 16,2 posto ukupnih troškova kućanstva. Kada je riječ o prijevozu, on u ukupnim izdvajanjima kućanstava zauzima udio od 9,4 posto, što je uz Slovačku u kojoj se izdvaja 6,5 posto najniže u Europi. Prijevoz u troškovima kućanstva na razini EU ima udio od 13,1 posto.
Kratkoročnim ograničavanjem cijene naftnih derivata Vlada nastoji zaustaviti pritisak na daljnji rast cijena. Prema riječima Josipa Aladrovića, ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, jedna od kratkoročnih mjera zaštite prije svega onih s najnižim primanjima je povećanje minimalne plaće.
Vlada je ovaj tjedan u drugo čitanje uputila izmjene i dopune zakona o minimalnoj plaći koji bi na snagu trebao stupiti 1. prosinca. Kao i ranijih godina, Vlada će uredbom propisati iznos minimalne plaće za iduću godinu, a ona ne smije biti niža od 4.250 kuna bruto (3.400 neto), koliko iznosi minimalac za ovu godinu.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković dao je naslutiti da će vlada u cilju zaštite standarda građana izići s još nekim mjerama. Odgovarajući na novinarska pitanja o mogućem smanjenju PDV-a podsjetio je da u cijelom svijetu raste cijena energenata, ali i iznio mišljenje da “smo mi kao država na sigurnoj strani do proljeća glede cijena plina i struje”.
“Koja je filozofija Vlade? Ako smo najveću krizu zdravstvenu, ekonomsku, financijsku, uspjeli riješiti bez velikih valova otpuštanja, plaće su tu, mirovine su tu i zadržali smo investicijski rejting, onda u fazi ekonomskog oporavka nećemo dopustiti da nam pada standard i da ljudi nemaju za režije”, kazao je Plenković.
Pritom ističe kako Vlada ima dosta alata i ići će za tim da se ne ugrozi životni standard građana.
faktograf
Stanovnici Hrvatske u prošloj, pandemijskoj godini, imali su standard za trećinu niži od prosjeka Europske unije (EU) unatoč za trećinu nižoj razini cijena, pokazuju podaci Eurostata – Europskog statističkog ureda (1, 2).
Eurostat mjeri standard stvarnom individualnom potrošnjom (Actual individual consumption, AIC) po stanovniku. Ona pokazuje koliko dobara i usluga konzumira pojedinac, bez obzira plaća li za njih sam ili trošak snosi država, odnosno nevladine organizacije.
Stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku iskazana je standardom kupovne moći, umjetnom valutom koja eliminira razlike u cijenama među zemljama. Lani je najviši standard, iskazan stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, zabilježen u Luksemburgu gdje je bio za 31 posto veći od prosjeka.
Iako je, u odnosu na 2019. godinu, Hrvatska smanjila zaostatak za jedan postotni bod, ona uz Bugarsku i dalje bilježi najnižu stvarnu individualnu potrošnju po stanovniku među zemljama EU-a, za 33 posto nižu od prosjeka. U Bugarskoj je SIP najniži u Uniji te za prosjekom zaostaje 39 posto.
Standard ispod prosjeka usprkos nižim cijenama
Služeći se standardom kupovne moći, Eurostat je prikazao i razlike u razini cijena kako bi što bolje prikazao materijalnu poziciju stanovnika EU. I prema trom pokazatelju Luksemburg odskače s indeksom razine cijena za stvarnu individualnu potrošnju više nego upola višim od prosjeka EU. Slijede Danska, Švedska, Irska i Finska s razinom cijena većom od prosjeka više od 20 posto, dok su u Nizozemskoj, Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji cijene bile nešto iznad prosjeka.
Do 10 posto niže cijene bile su u Španjolskoj i Cipru, dok Litva i Češka imaju cijene oko 30 posto ispod prosjeka EU-a.
Hrvatska se s razinom cijena u 2020. godini za 35 posto nižom od prosjeka EU svrstala uz Latviju, dok su Mađarskoj, Poljskoj i Bugarskoj cijene bile između 40 i 50 posto niže od europskog prosjeka.
Unatoč nižim cijenama od prosjeka EU, Hrvatska je po kupovnoj moći na samom dnu zemalja članica Unije. No kupovna moć stanovništva Hrvatske nije manja od kupovne moći stanovnika Bosne i Hercegovine i Srbije.
U tim su zemljama cijene 51 posto niže od prosjeka EU-a. Istodobno, stvarna individualna potrošnja po stanovniku u BiH je 57 posto niža od prosjeka EU, dok je u Srbiji bila 48 posto manja. Drugim riječima, unatoč nižim cijenama u BiH i Srbiji, stvarna individualna potrošnja po stanovniku kod njih nije veća od potrošnje u Hrvatskoj.
Rasprava oko kupovne moći zbog skupog goriva
Pitanje kupovne moći otvoreno je nakon gostovanja Mladena Novosela, predsjednika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) u emisiji Novi dan televizije N1.
Portal te televizije kao i niz drugih medija objavili su pisanu vijest u kojoj se navodi Novoselova poruka: „Naša prosječna plaća koja je puno veća nego u Bosni i Hercegovini i Srbiji ima manju kupovnu moć nego što to imaju građani u Bosni i Hercegovini i Srbiji“ (1, 2, 3).
No kada se presluša cijela tonska snimka Novoselovog gostovanja, evidentno je da je govorio o jednom segmentu platežnih mogućnosti građana, i to količini goriva koju mogu kupiti za prosječnu plaću, a ne cjelokupnoj potrošačkoj košarici.
I sam nam je Novosel potvrdio kako je rečenica nespretno prenesena, jer je mislio na cijene naftnih derivata u tim zemljama.
„Ono što nije jednako kod nas i negdje drugdje – u Hrvatskoj se za prosječnu plaću od negdje 7040 kuna može kupiti najmanje litara goriva u cijeloj Europi. S druge strane tu prosječnu plaću mali broj radnika u Hrvatskoj prima. Preko 500 tisuća radnika, jedna trećina, prima plaću manju od šest tisuća kuna, dakle medijalne plaće. Tako da je s te strane to daleko veći udar na naš standard nego što je to udar u nekim drugim zemljama. Kada pogledamo prosječne plaće u nekim našim susjednim zemljama koje su niže, ali kada pogledamo što oni mogu za plaću kupiti, onda ispada da je naša prosječna plaća koja je veća nego recimo u BiH i Srbiji, ima manju prosječnu moć nego što s tom prosječnom plaćom mogu kupiti građani u Bosni, Srbiji ili nekim susjednim zemljama, a da ne spominjemo zapadnoeuropske zemlje gdje je cijena benzina približna našoj, a plaće – samo da usporedimo plaće s Njemačkom gdje je minimalna plaća tri puta veća od Hrvatske, gdje je njemačka minimalna plaća čak za trećinu veća od naše prosječne plaće“, kazao je Novosel govoreći o zahtjevu svoje sindikalne centrale da Vlada smanji trošarine na gorivo. Pritom je dodao kako je naša prosječna plaća nešto viša od 900 eura dok je minimalna plaća u Njemačkoj 1.600 eura.
Da građani Hrvatske za prosječnu plaću mogu kupiti najmanje litara goriva u EU objavio je Jutarnji list, 11. listopada u tiskanom izdanju, pozivajući se na ljestvicu portala Globalpetrolprices.com. U tekstu u kojem se u odnos stavlja cijena litre benzina s prosječnim plaćama, taj je dnevnik zaključio kako građani Hrvatske imaju najslabiju kupovnu moć u EU kada je riječ o gorivu.
Za prosječnu plaću u Hrvatskoj se tada moglo kupiti 490 litara benzina. Prema istom izvoru, s prosječnom plaćom u Sloveniji moglo se kupiti 770 litara benzina, u Srbiji 423 litre, a u Bosni i Hercegovini 412 litara benzina.
Rast cijena
Problemi u globalnim lancima opskrbe i transportu, kao posljedica pandemije Covida-19, ali i s druge strane pojačana potražnja za energentima zbog rasta gospodarske aktivnosti, kao i dolazak hladnijih dana već neko vrijeme dižu cijene energenata, posebno nafte, ali i plina.
Cijene naftnih derivata u Hrvatskoj početkom tjedna prešle su granicu od 11 kuna po litri, a Vlada je i pod pritiskom javnosti, iako je ranije tvrdila da neće intervenirati, odlučila na mjesec dana ograničiti maksimalne maloprodajne cijene naftnih derivata. Do 15. studenog cijene su ograničene na 11, odnosno 11,10 kuna po litri, ovisno o proizvodu (1, 2, 3).
Cijene energenata negativan utjecaj imaju i na proizvodnju i na krajnje kupce, potrošače. Potrošačke cijene već neko vrijeme rastu, a prema danas objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u rujnu je inflacija nastavila ubrzavati.
Potrošačke cijene su u rujnu na godišnjoj razini bile veće za 3,3 posto. U odnosu na kolovoz ove godine, zabilježen je porast od jedan posto. Istodobno, u kolovozu su u odnosu na srpanj ove godine cijene porasle 0,2 posto, dok su na godišnjoj razini bile veće 3,1 posto.
Na mjesečnoj razini u rujnu su u odnosu na kolovoz najviše porasle cijene odjeće i obuće. One su u prosjeku više za 17,1 posto što iz DZS-a objašnjavaju novim kolekcijama obuće i odjeće. Najveće smanjenje na mjesečnoj razini, od 1,9 posto, bilježi se u kategoriji restorana i hotela.
Na godišnjoj razini najviše su rasle cijene u skupini prijevoza, za čak 10,8 posto. Alkoholna pića i duhan skuplji su u prosjeku za 5,6 posto, a hrana i bezalkoholna pića za 2,9 posto. U toj kategoriji najviše su na godišnjoj razini poskupila ulja i masti – 18,5 posto. Povrće je prosječno raslo 8,4 posto, dok su cijena mlijeka, sira i jaja u prosjeku veće 4,3 posto, a kruha i žitarica 3,7 posto.
Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva u prosjeku su u rujnu ove u odnosu na rujan prošle godine skuplji 2,4 posto.
Rast cijena hrane, prijevoza, stanovanja svakako će utjecati na kućne proračune. Posebno se to odnosi na cijene hrane jer se u Hrvatskoj upravo na nju najviše troši.
Vlada najavljuje dodatne intervencije
Naime, ukupni rashodi kućanstava na razini EU, prema zadnjim dostupnim podacima Eurostata za 2019. godinu, iznosili su 52,6 posto BDP-a. Pritom su najviši rashodi kućanstava bili u Grčkoj (76,1 posto BDP-a), Hrvatskoj (73 posto) i Cipru (70,7 posto), a naniži rashodi su zabilježeni u Irskoj (28,2 posto BDP-a) te Luksemburgu, Nizozemskoj i Švedskog gdje su se kretali od 32,9 do 43,6 posto BDP-a.
Kada se gledaju pojedinačne stavke, kućanstva u Hrvatskoj su među onima s najvećim izdvajanjima za hranu i bezalkoholna pića, koja u ukupnim rashodima sudjeluju s udjelom od 18,3 posto, dok je EU prosjek 13 posto. Veća izdvajanja u toj kategoriji bilježe samo Bugarska, Estonija, Letonija, Latvija i Rumunjska s visokih 26 posto izdvajanja za hranu i bezalkoholna pića.
S druge strane hrvatska kućanstva još uvijek (uz Cipar i Maltu) imaju najmanja izdvajanja za stanovanje, vodu, električnu energiju, plin i ostala goriva. Prosjek EU-a je 23,5 posto. U Hrvatskoj se za stanovanje izdvaja 16,2 posto ukupnih troškova kućanstva. Kada je riječ o prijevozu, on u ukupnim izdvajanjima kućanstava zauzima udio od 9,4 posto, što je uz Slovačku u kojoj se izdvaja 6,5 posto najniže u Europi. Prijevoz u troškovima kućanstva na razini EU ima udio od 13,1 posto.
Kratkoročnim ograničavanjem cijene naftnih derivata Vlada nastoji zaustaviti pritisak na daljnji rast cijena. Prema riječima Josipa Aladrovića, ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, jedna od kratkoročnih mjera zaštite prije svega onih s najnižim primanjima je povećanje minimalne plaće.
Vlada je ovaj tjedan u drugo čitanje uputila izmjene i dopune zakona o minimalnoj plaći koji bi na snagu trebao stupiti 1. prosinca. Kao i ranijih godina, Vlada će uredbom propisati iznos minimalne plaće za iduću godinu, a ona ne smije biti niža od 4.250 kuna bruto (3.400 neto), koliko iznosi minimalac za ovu godinu.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković dao je naslutiti da će vlada u cilju zaštite standarda građana izići s još nekim mjerama. Odgovarajući na novinarska pitanja o mogućem smanjenju PDV-a podsjetio je da u cijelom svijetu raste cijena energenata, ali i iznio mišljenje da “smo mi kao država na sigurnoj strani do proljeća glede cijena plina i struje”.
“Koja je filozofija Vlade? Ako smo najveću krizu zdravstvenu, ekonomsku, financijsku, uspjeli riješiti bez velikih valova otpuštanja, plaće su tu, mirovine su tu i zadržali smo investicijski rejting, onda u fazi ekonomskog oporavka nećemo dopustiti da nam pada standard i da ljudi nemaju za režije”, kazao je Plenković.
Pritom ističe kako Vlada ima dosta alata i ići će za tim da se ne ugrozi životni standard građana.
faktograf
