Ostavština Mihaila Bulgakova trebala bi se ispitati zbog povezanosti s "ruskom imperijalnom politikom", prema službenoj izjavi
Ukrajinski institut nacionalnog pamćenja naložio je da se ostavština poznatog romanopisca i dramatičara Mihaila Bulgakova ispita u skladu sa zakonom o "ruskoj imperijalnoj politici". Presuda predstavlja još jedan korak u kampanji Kijeva za brisanje ruske kulture.
Bulgakov, koji je rođen u Kijevu 1891. godine kada je Kijev bio dio Ruskog Carstva, pisao je na ruskom i proveo posljednja dva desetljeća svog života u sovjetskoj Moskvi, pišući romane, drame i novinske kolumne.
Prema izjavi na stranici ukrajinskog instituta, pisac je bio “imperijalist” u svojim stavovima unatoč godinama koje je proveo u Kijevu te da je “prezirao Ukrajince i njihovu kulturu, mrzio ukrajinsku želju za neovisnošću, negativno govorio o formiranju ukrajinsku državu i njezine vođe.”
2022. godine ukrajinski aktivisti uspjeli su u pokušaju da uklone spomen ploču Bulgakovu s Nacionalnog sveučilišta Taras Ševčenko u Kijevu. Najnovija odluka Instituta za nacionalno pamćenje mogla bi rezultirati demontažom još spomenika povezanih s Bulgakovom.
Iako je najpoznatiji po 'Majstoru i Margariti' – objavljenom dugo nakon njegove smrti i također zabranjenom u Ukrajini – Bulgakovljev roman 'Bijela garda' smješten je u Kijev tijekom nemira 1918. Iako je djelo zabranila sovjetska vlada, kazališna predstava temeljena na njoj – 'Dani Turbinovih' – navodno je bila jedna od omiljenih Josifa Staljina.
PROČITAJ JOŠ: Kijev uklanja spomenik slavnom književnom urođeniku Od početka vojne operacije Moskve 2022., u Ukrajini se intenzivirala kampanja za uklanjanje svih poveznica s Rusijom i njezinom kulturom. U sklopu tog pokreta Kijev je donio zakon o “dekolonizaciji” uličnih znakova, spomenika, spomenika i natpisa.
U prosincu 2022. u Odesi je srušen kip Katarine Velike, iako je grad osnovan po njezinoj naredbi 1794. Nekoliko gradova, uključujući Dnjepar i Černovci, uklonilo je kipove i spomen-ploče posvećene klasičnom ruskom pjesniku Aleksandru Puškinu.
Moskva je osudila takvu politiku, rekavši da pokušaji otkazivanja ruske kulture i "prisilna ukrajinizacija" zemlje krše međunarodne norme i krše prava oko četvrtine stanovništva Ukrajine, koje govori ruski jezik.
