Linićev zamjenik: A što je stečaj, je li to bila pljačka stoljeća?

Predstečajne nagodbe su strukturna mjera u kojoj po prvi put vjerovnici i dužnici sjedaju za stol i pokušavaju riješiti dubioze iz prošlosti, istaknuo je zamjenik ministra financija Boris Lalovac na prezentaciji o učincima provedbe predstečajnih nagodba u riječkoj Županijskoj komori.

Treba sprječavati zloporabe te govoriti o poboljšanjima i doradi predstečajne nagodbe, kazao je Lalovac, naglašavajući i kako je riječ o modelu koji priznaju svjetske financijske institucije.

Učinak zakona o predstečajnim nagodbama usmjeren je prije svega na očuvanja radnih mjesta, rekao je Lalovac ocijenivši da je nedopustivo okarakterizirati taj zakon kao nešto loše.

Kada se govori o predstečajnim nagodbama kao o pljački stoljeća, volio bih da se okrene pitanje - što je stečaj, je li to bila pljačka stoljeća, kazao je Lalovac.

Iznoseći usporedbe stečaja i predstečajnih nagodbi, naveo je kako se u stečaju se radnici naplate tek sa 32 posto, naplata vjerovnika je 10,4 posto, postupci traju najmanje 3 do 5 godina, niz njih i duže, troškovi stečaja u odnosu na visinu tražbina dosežu 15 posto, a troškovi stečajnog upravitelja po predmetu se kreću od 60.000 do 100.000 kuna.

U predstečajnim nagodbama radnici se u cijelosti naplaćuju, naplata vjerovnika je u prosjeku 53,3 posto, postupci traju 120 do 210 dana. Troškovi postupka u odnosu na visinu tražbina su 0,09 posto, a trošak predstečajnog povjerenika po predmetu je 4518 kuna, kazao je Lalovac.

U do sada 594 sklopljene predstečajne nagodbe otpisano je ukupno 46,69 posto obaveza, a država je otpisala 13 posto, dok banke otpisuju ukupno oko 2 milijarde kuna, rekao je.

Govoreći o predstečajnoj nagodbi u Diokiju, Lalovac je rekao da se pokazalo da ona, ako nema strateškog partnera, teško može nastaviti, ali da to ne znači da se u stečaju neće naći partner koji bi kupio tvrtku i nastavio proizvodnju.

Odgovarajući na novinarsko pitanje o rasterećenjima građana, Lalovac je podsjetio da je Vlada već omogućila reprogram poreznih dugovanja.

Dodao je da MMF predlaže, da kao i u predstečajnim nagodbama, i u tom slučaju budu uključeni svi vjerovnici, da je Vlada dosadašnjim mjerama omogućila porezna rasterećenja banaka kako bi otpisivali dugove građanima, ali je pitanje jesu li banke u cijelosti prihvatile takav model.

Hoće li se ići u model osobnog bankrota ili nešto slično još ostaje za vidjeti, radimo na modelu i vrlo brzo ćemo izaći s time, rekao je.

Govoreći o povećanju, odnosno vraćanju stope zdravstvenog doprinosa na 15 posto, Lalovac je rekao da su u ministarstvu svijesni da to nije dobra mjera, ali da su dugovi u zdravstvu veliki i da je u dvije godine Vlada u zdravstvu podmirila 7 milijarda kuna. Nažalost to netko mora platiti, kroz doprinose, rekao je.

Izvor: business