Magnezij je esencijalni mineral potreban našem tijelu za održavanje optimalnog zdravlja. Neadekvatan, odnosno nedovoljan unos magnezija može povećati rizik od razvoja niza zdravstvenih stanja.
Magnezij se prirodno nalazi u raznim namirnicama poput lisnatog povrća, orašastih plodova, sjemenki i graha.
Studija objavljena u Journal of the American College of Nutrition procjenjuje da između 56 i 68 posto odraslih ljudi ne unosi dovoljno magnezija dnevnom prehranom kako bi zadovoljili preporučeni unos od 400-420 miligrama dnevno za muškarce i 310-320 miligrama za žene.
Razlozi zbog kojih je razina magnezija niža prvenstveno su loše prehrambene navike, iscrpljeni uvjeti tla, dnevna konzumacija kofeina i šećera, te mentalni, emocionalni i fizički stres.
Studija objavljena u International Journal of Endocrinology navodi važnu ulogu magnezija kao kofaktora (pomoćne molekule) za više od 300 enzima koji reguliraju niz temeljnih tjelesnih funkcija:
- Regulacija kalcija - magnezij proizvodi i otpušta paratiroidne hormone koji povećavaju razinu kalcija u krvi kada su niske;
- Proizvodnja energije - magnezij aktivira adenozin trifosfat (ATP), osnovnu molekulu koja pohranjuje i prenosi energiju u stanicama;
- Održavanje gena (genomska stabilnost) - magnezij pomaže u stvaranju i popravljanju DNK i RNK;
- Pokreti mišića - magnezij pomaže u kontrakciji i opuštanju mišića;
- Regulacija živčanog sustava - magnezij kontrolira normalnu funkciju središnjeg živčanog sustava; regulira neurotransmitere koji šalju poruke kroz vaš mozak i živčani sustav;
- Stvaranje proteina - magnezij stvara nove proteine iz aminokiselina;
- Apsorpcija vitamina D - magnezij pretvara vitamin D u njegov aktivni oblik tako da može pomoći apsorpciju kalcija.
Sve bolesti su povezane s nedostatkom magnezija
Liječnici povezuju nedostatak magnezija s nizom zdravstvenih komplikacija. Bez magnezija, vaše srce, kosti, mišići i živci neće raditi ispravno, što će dovesti do zdravstvenih problema.
Ekstremni umor i slabost ili tjelesna malaksalost, abnormalni zdravstveni ritmovi, trzanje mišića, nizak krvni tlak, mučnina, povraćanje, proljev i vrtoglavica samo su neki od znakova povezanih s nedostatkom magnezija.
Osobe kojima u tijelu nedostaje magnezija često se žale na tjeskobu i napadaje panike, zatvor i druge poremećaje rada crijeva, nesanicu i druge poremećaje spavanja, loše pamćenje i osjećaj obamrlosti i/ili trnaca.
Simptomatsko smanjenje magnezija može se manifestirati na mnogo načina, uključujući:
Krhke kosti
Prema studiji objavljenoj u časopisu Nutrients, nedostatak magnezija doprinosi osteoporozi - zdravstvenom stanju koje slabi kosti, čineći ih krhkima i podložnijim lomovima. Kosti postaju toliko krhke da pad ili čak blagi stresovi, poput kašlja ili saginjanja, mogu uzrokovati prijelom.
Problemi s trudnoćom
Studija koja se pojavila u časopisu Biological Trace Element Research, navodi glavne posljedice nedostatka magnezija tijekom trudnoće uključuju nepovoljne neurorazvojne ishode, ograničeni rast fetusa, prijevremeni porod, sindrom iznenadne smrti dojenčadi (SIDS) i metabolički sindrom (skupina stanja koja zajedno povećavaju rizik od koronarne bolesti srca, dijabetesa, moždanog udara i drugih ozbiljnih zdravstvenih problema kasnije u životu).
Hipertenzija i druge kardiovaskularne manifestacije
Prema studiji objavljenoj u International Journal of Molecular Sciences postoji uloga nedostatka magnezija u promicanju ateroskleroze, endotelne disfunkcije i arterijskog ukrućenja kao čimbenika rizika za visoki krvni tlak ili hipertenziju. Istraživači su rekli da zdrava prehrana koja osigurava preporučenu količinu magnezija može pomoći u kontroli krvnog tlaka.
Druge kardiovaskularne manifestacije uključuju promjene elektrokardiograma, nepravilnosti u srčanom ritmu osobe i srčanu ishemiju (smanjeni protok krvi i kisika u srčanom mišiću).
Problemi s hormonima
Abnormalnosti elektrolita i hormona uključuju hipokalcijemiju (stanje u kojem ima premalo kalcija u krvi), hipoparatireoidizam (rijetko stanje u kojem paratireoidne žlijezde u vratu proizvode premalo paratireoidnog hormona) i hipokalemiju (niža razina kalija od normalne krvotok).
Spazmi mišića, trzaji, grčevi i druge neuromuskularne manifestacije
Studija koja se pojavila u The College of Family Physicians of Canada potvrđuje da nedostatak magnezija treba uvijek uključiti u diferencijalnu dijagnozu pacijenata koji imaju upornu ili jaku bol u mišićima.
Studije objavljene u International Journal of Nephrology and Renovascular Disease i StatPearls otkrile su da znakovi i simptomi hipomagnezijemije mogu uključivati bilo što, od blagih tremora i generalizirane slabosti do srčane ishemije i smrti.
Druge neuromuskularne manifestacije uključuju drhtanje, tetaniju (nenamjerne kontrakcije mišića i pretjerano stimulirani periferni živci), napadaje (iznenadni, kontrolirani električni poremećaji u mozgu), vertikalni nistagmus (stanje u kojem se oči brzo i nekontrolirano pomiču gore-dolje), apatiju (ravnodušnost), delirij (konfuzno mentalno stanje) i koma (duboko stanje nesvjestice).
Neuropsihološke promjene
Studija objavljena u Adelaideu povezala je nedostatak magnezija sa simptomima koji karakteriziraju mentalnu bolest poznatu kao neuroza, kao što su agitacija, tjeskoba, depresija, vrtoglavica, strah, nesanica, slaba pozornost i nemir. Zaključili su da primjena magnezija smanjuje anksioznost, paniku i fobije te ublažava nedostatak pažnje i poremećaje spavanja.
