[caption id="attachment_85732" align="alignleft" width="460"] Zagreb, 25.5.2016 - Voditelj stručne radne skupine za provedbu cjelovite kurikularne reforme Boris Jokić zatražio je u srijedu od ministra Predraga Šustara razrješenje stručne skupine, zbog nezadovoljstva odlukom Odbora o proširenju radne skupine i preslagivanjem kadrova unutar skupine.
foto Hina/ Tomislav Pavlek/ tp[/caption]
„Da, čuli smo se jutros s ministrom Predragom Šustarom. Mislim da se dogodila pomalo nezgrapna situacija u kojoj marginalne skupine imaju utjecaja na nacionalne interese“, rekao je na konferenciji za tisak Boris Jokić, voditelj ekspertne skupine za provedbu kurikularne reforme obrazovanja, objavljujući kako od resornog ministarstva traže svoje razrješenje. Više o svojem razgovoru sa Šustarom nije želio otkriti, a i na pitanja na koje marginalne skupine misli odgovorio je da bi to novinari morali istražiti. Zahtjev za razrješenjem u svakom je slučaju neopoziv.
„Jasno je kako nemamo političku potporu. Svih ovih 16 mjeseci bili smo vrlo otvoreni za sve prijedloge, pa čak i za moguće proširenje radne skupine, ali ne na ovaj način. Protiv smo toga da politika i interesne skupine diktiraju strukom i to su bila naša dva osnovna uvjeta, struka ispred politike, ljudi ispred dokumenata“, rekao je Jokić pa naznačio kako ovim potezom daju primjer i učenicima – zalagati se svoje ideje i ne dozvoliti da ih se kompromitira politikanstvom.
„Nadamo se da će hrvatsko društvo imati snage nastaviti s provedbom reforme. Hrvatska treba, zna i može bolje. Svatko od nas pojedinačno spreman je pružiti tome svu moguću potporu“, dodao je voditelj ekspertne skupine koji je konferenciju otvorio zahvalom svima na podršci koju su iskazali i doprinosu koji su dali reformi školstva. Tu su, pored više od 400 učitelja i drugih obrazovnih djelatnika koji su sudjelovali u procesu te desetine tisuća stručnjaka uključenih u javnu raspravu, spomenuti i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, prvi potpredsjednik vlade Tomislav Karamarko, sve vjerske zajednice u Hrvatskoj i konačno manjine.
"Ovim potezom dajemo primjer i učenicima – zalagati se svoje ideje i ne dozvoliti da ih se kompromitira politikanstvom" - Boris Jokić (FOTO: Hina)
Tijekom cijelog procesa ekspertna skupina bila je otvorena za razgovore o izmjenama i dopunama kurikularnih dokumenata i činilo se kako je postignut nacionalni konsenzus, a što je s kurikularnom reformom u tom slučaju sporno - pitanje je za koje je Jokić novinare uputio na saborski Odbor za obrazovanje znanost i kulturu. Rečeni saborski odbor na svojoj je posljednjoj sjednici zaključio kako je reformu nužno uskladiti sa Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije u dijelu koji se odnosi na jačanje STEM područja. Kako je STEM engleska kratica za znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku, nije jasno kako su se tu našli i predmeti poput povijesti i hrvatskog jezika.
Boris Jokić o tome je izbjegao govoriti, a osobno, najvećim problemom smatra činjenicu kako je reforma prvi put išla odozdo, od učitelja, nastavnika i stručnjaka u školstvu, a politika je navikla igrati ključnu ulogu u obrazovnom sustavu.
„Druge zemlje kad su reforme školstva u pitanju trče maraton, a naša utrku na 100 metara s preponama i uvijek se zaplićemo i padamo na istoj – na politici. Reforma školstva je proces koji traje godinama, kroz više od jednog političkog mandata u svakom slučaju, pa ako ne postoji jasna politika i mogućnost dogovora među najvećim političkim strankama tada se događa da riječ preuzimaju političke i interesne skupine“, kaže Jokić koji je tek na višekratno ustrajanje novinara da imenuje skupine koje proziva rekao kako se radi o određenim saborskim zastupnicima i djelu akademske zajednice koji se bunio i protiv svake druge reforme školstva do sad.
lupiga
foto Hina/ Tomislav Pavlek/ tp[/caption]
„Da, čuli smo se jutros s ministrom Predragom Šustarom. Mislim da se dogodila pomalo nezgrapna situacija u kojoj marginalne skupine imaju utjecaja na nacionalne interese“, rekao je na konferenciji za tisak Boris Jokić, voditelj ekspertne skupine za provedbu kurikularne reforme obrazovanja, objavljujući kako od resornog ministarstva traže svoje razrješenje. Više o svojem razgovoru sa Šustarom nije želio otkriti, a i na pitanja na koje marginalne skupine misli odgovorio je da bi to novinari morali istražiti. Zahtjev za razrješenjem u svakom je slučaju neopoziv.
„Jasno je kako nemamo političku potporu. Svih ovih 16 mjeseci bili smo vrlo otvoreni za sve prijedloge, pa čak i za moguće proširenje radne skupine, ali ne na ovaj način. Protiv smo toga da politika i interesne skupine diktiraju strukom i to su bila naša dva osnovna uvjeta, struka ispred politike, ljudi ispred dokumenata“, rekao je Jokić pa naznačio kako ovim potezom daju primjer i učenicima – zalagati se svoje ideje i ne dozvoliti da ih se kompromitira politikanstvom.
„Nadamo se da će hrvatsko društvo imati snage nastaviti s provedbom reforme. Hrvatska treba, zna i može bolje. Svatko od nas pojedinačno spreman je pružiti tome svu moguću potporu“, dodao je voditelj ekspertne skupine koji je konferenciju otvorio zahvalom svima na podršci koju su iskazali i doprinosu koji su dali reformi školstva. Tu su, pored više od 400 učitelja i drugih obrazovnih djelatnika koji su sudjelovali u procesu te desetine tisuća stručnjaka uključenih u javnu raspravu, spomenuti i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, prvi potpredsjednik vlade Tomislav Karamarko, sve vjerske zajednice u Hrvatskoj i konačno manjine.
"Ovim potezom dajemo primjer i učenicima – zalagati se svoje ideje i ne dozvoliti da ih se kompromitira politikanstvom" - Boris Jokić (FOTO: Hina)
Tijekom cijelog procesa ekspertna skupina bila je otvorena za razgovore o izmjenama i dopunama kurikularnih dokumenata i činilo se kako je postignut nacionalni konsenzus, a što je s kurikularnom reformom u tom slučaju sporno - pitanje je za koje je Jokić novinare uputio na saborski Odbor za obrazovanje znanost i kulturu. Rečeni saborski odbor na svojoj je posljednjoj sjednici zaključio kako je reformu nužno uskladiti sa Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije u dijelu koji se odnosi na jačanje STEM područja. Kako je STEM engleska kratica za znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku, nije jasno kako su se tu našli i predmeti poput povijesti i hrvatskog jezika.
Boris Jokić o tome je izbjegao govoriti, a osobno, najvećim problemom smatra činjenicu kako je reforma prvi put išla odozdo, od učitelja, nastavnika i stručnjaka u školstvu, a politika je navikla igrati ključnu ulogu u obrazovnom sustavu.
„Druge zemlje kad su reforme školstva u pitanju trče maraton, a naša utrku na 100 metara s preponama i uvijek se zaplićemo i padamo na istoj – na politici. Reforma školstva je proces koji traje godinama, kroz više od jednog političkog mandata u svakom slučaju, pa ako ne postoji jasna politika i mogućnost dogovora među najvećim političkim strankama tada se događa da riječ preuzimaju političke i interesne skupine“, kaže Jokić koji je tek na višekratno ustrajanje novinara da imenuje skupine koje proziva rekao kako se radi o određenim saborskim zastupnicima i djelu akademske zajednice koji se bunio i protiv svake druge reforme školstva do sad.
lupiga
