"Ako razumijemo mehanizam koji pokreće razmišljanje grupe i njenu motiviranost, nije li tada moguće kontrolirati mase kako god poželimo, a da one ne budu toga svjesne?" , Edward Bernays

Nedavno je na stranici Swiss Policy Research navedeno nekoliko problema sa PCR testom. Neki od njih su: - kontaminacija testa, lažno pozitivni rezultati, detektiranje ostalih koronavirusa, očitavanje fragmenata i detektiranje količinu virusa u mjeri koja nije zarazna. Nadalje u tekstu se citira virologinja Juliet Morrison koja je za New York Times izjavila da "Svaki test s pragom ciklusa iznad 35 je preosjetljiv. Šokirana sam da ljudi mogu misliti da 40 ciklusa može predstavljati pozitivan test. Razumnije bi bilo imati 30-35 ciklusa."

Prije nekoliko mjeseci The Washington Post objavio je članak u kojem se navode skandalozni propusti CDC-a sa PCR testom. Neki od problema su njihova velika kontaminacija prije isporuke u laboratorije, lažno pozitivni testovi, nepoštivanje svojih protokola prilikom proizvodnje, lažni testovi itd. Na žalost to su problemi koji nisu specifični samo za SAD nego i za cijeli svijet. I dok znanstvenici i stručnjaci raspravljaju gdje bi trebali postaviti granicu ciklusa naši životi krojeni su alatom za koji ne znamo kako bi ga upotrijebili, kako bi očitavali i tumačili njegove rezultate, učinili ga sigurnim od kontaminacije...

Nepreciznim alatom ne možemo očekivati da ćemo imati precizne rezultate. Unatoč tome u medijima se na sve strane piše o broju zaraženih kao i o broju preminulih sa virusom (ključan je veznik sa, ne od). Na naslovnicama vrište naslovi poput: danas je umrlo čak 13 ljudi. Isto tako danas je u Hrvatskoj umrlo 30 ljudi od raka, mjesečno oko 900, godišnje oko 12 000. I, jel' netko diže paniku? Brine za te ljude? Naravno da ne. U većem djelu društvenih djelatnosti morate razumjeti i znati interpretirati dobivene rezultate jer njihovo razumijevanje može biti od životne važnosti. U građevini, autoindustriji, brodogradnji... nepojmljivo je da inženjeri, projektanti i radnici tijekom procesa gradnje vode debatu o dobivenim rezultatima i načinima izgradnje. Usporedba je možda pojednostavljivanje problema, ali ukazuje na njegovu suštinu.

Zgrade, kuće, mostovi bi se rušili, greške u automobilima izazivale bi val smrti, a brodovi bi tonuli. Baš kao što tone i naš globalni brod koji smo nazvali ljudsko društvo.

Nedavno se Miroslav Radman pitao zašto je Covid postao tolika zvijezda kad imamo manje preminulih nego prošle godine. Jedan od odgovora mogli bi pronaći u najjačem oružju koje je čovjek izmislio i o čemu se posvećujemo u ovom članku. Riječ je o propagandi.

Propaganda - "Izraz mišljenja ili djelovanja namjerno iznesena od strane pojedinaca ili grupa da bi utjecala na mišljenje ili akcije drugih pojedinaca ili grupa radi ostvarivanja unaprijed zamišljenih ciljeva putem psihološke manipulacije" Harold Lasswell[1]

Budući da je riječ o kompleksnom društvenom fenomenu, u ovom tekstu možemo navesti samo površne i šture naznake koje bi mogle biti poticaj za daljnja samostalna istraživanja čitatelja.

Propaganda podrazumijeva pomno osmišljenu strategiju i planiranu agendu s ciljem oblikovanje ponašanje masa prema željama manjine. Možemo ju slikovito zamisliti kao marionetu. Da bi djelovala realno, pokreti moraju biti usklađeni, harmonični i pomno planirani. Isto tako propaganda mora djelovati istovremeno sa svih strana da bi se dobio dojam da je lutka živa i stvarna.

Neki od temeljnih postulata kreatora propagande jest; mase ne znaju što je dobro za njih, mase su iracionalne stoga i opasne, propagandom se čuva demokratski poredak itd. Samo su neka od vjerovanja gospodara lutaka koji su navedenim vjerovanjima opravdavali svoja djelovanja i manipulacije tijekom povijesti. Najmanji je problem bio što su pomagali korporacijama, ono najgore je bilo što su njihove usluge koristile i druge sile poput vojne industrije, politike i male skupine ljudi s neetičnim namjerama.

Neka od najznačajnijih imena propagande su Gustave Le Bon, Edward Bernays, Harold Lasswell i Walter Lippmann. Gledajući kroz povijest, propaganda je pojava koja postoji od kada je čovjek imao potrebu navesti mase da čine on što u normalnim okolnostima nikada ne bi činile.

Do 20. stoljeća propaganda je postojala u primitivnim oblicima. Razvojem tehnologije poprimila je potpuno novu dimenziju. Tijekom I sv. rata propaganda je postala organizirana i dobila je smislenu strukturu. Tijekom II sv. rata pokazala je svoju istinsku i pravu moć. Nakon II sv. rata inferiorno inteligentna većina u ratnom i političkom miljeu zaigrala se zveckanjem oružja dok je superiorno inteligentna manjina na prošlim ratovima kao i praksi (Bernays i cigarete) shvatila da se nikakve bombe, avioni, puške ne mogu mjeriti s moći propagande. Oni su shvatili da niti jedna hidrogenska bomba nema toliku moć i snagu kao propaganda.

U njoj su vidjeli najjače oružje koje je čovjek ikada izmislio. Uz pomoć nje mogli su navesti ljude da čine što god zamisle, praktički su postali gospodari lutaka. Mogli su rušiti demokratski izabrane vlade, započeti ratove, navesti ljude da kupuju i konzumiraju što im ne treba. Mogli su navesti mase da mrze jedni druge zbog bilo kojeg izmišljenog razloga. Dapače, mogli su zarobiti doslovno cijeli svijet.

Joseph Goebbels bio je toliko zadivljen metodom i tehnikom E. Bernaysa (koji je bio židov) da bi istu primjenjivao u nacističkoj propagandi. U svojoj biografiji Bernays se osvrnuo na tu informaciju napisavši da je bio šokiran, ali i da je znao da se ljudske aktivnosti mogu koristiti za dobre namjere ili zloupotrijebiti. Da ne ulazimo u povijesne detalje, dovoljno je spomenuti da se razvojem tehnologije propaganda razvijala u sve sofisticiraniju metodu manipulacije koja se primjenjuje i danas. Dobar dio ljudi zna da se i danas manipulira javnim mišljenjem, ali znati i biti svjestan problema jest nebo i zemlja. Budući da su nacisti okaljali pojam propaganda koji je prešao u domenu pejorativa, Bernays je bio prinuđen osmisliti alternativni pojam: odnos s javnošću.

"Od presudne je važnosti spriječiti razumijevanje i preusmjeriti pozornost s izvora našeg vladanja, tako da elitne skupine mogu djelovati bez javnih ograničenja i postizati vlastite ciljeve - koji se u akademskoj teologiji nazivaju "nacionalnim interesima"

Noam Chomsky


U kontekstu korona krize propaganda nam može dati neke odgovore kojim mehanizmima je moguće zarobiti cijeli svijet.

Prema Bernaysu masa ima tendenciju "otpornosti grupe na logiku", čemu možemo svjedočiti zadnjih nekoliko mjeseci. Osnovna premisa propagande bila je da su mase iracionalne, dapače opasne (Freud). Kreatori propagande vjerovali su da stvaraju temelj za uzornog građanina i opstanak demokracije. Nadalje vjerovali su da mase ne znaju što je dobro za njih jer su smatrali da nemaju sposobnost dobre procjene i da trebaju biti vođeni "odozgora". Upravo navedene premise sadržane su u današnjem svijetu vladavine zdravstvene dogme. Naravno, iza nje stoji nešto drugo, plan je samo zamaskiran u obliku zdravstva.

"Praktično nam iskustvo govori: ukoliko želite naučiti nešto o propagandnom sistemu, pogledajte dobro kritike i njihove prešućene pretpostavke. To u pravilu konstruira doktrinu državne religije."

Noam Chomsky


Uspjeh propagande

Prema Bernaysu uspjeh propagande temeljen je na poznavanju motivacije masa, odnosno sila koje ih pokreću. Kada se spozna što motivira ljude, samo je potrebno pronaći suptilan način kako taj motiv iskoristiti u vlastitu korist što svakodnevno koriste korporacije prodajući nam proizvode. Tijekom istraživanja ljudskog uma, otkrilo se da je riječ o iznimno kompleksnom mehanizmu. Stoga poznavanje motivacije nije jedini uspješan sastojak manipulacije. Postoji još niz faktora koji su bitni za uspjeh propagande. Da pojednostavimo, uvjete možemo podijeliti na:

  • biološke uvjetovanosti (npr. nagon za preživljavanje) i

  • društvene uvjetovanosti (društveno zadane norme, kultura, jezik, tabu, edukativni sustav (posluh), itd.)

  • psihološko emotivni faktor (podsvijest, potreba za sigurnošću, prihvaćanje, ljubav...)


Riječ je o ljudskim osobinama koje nisu niti dobre niti loše. One su takve kakve jesu. Pitanje je hoće li ih netko iskoristiti u loše namjere.

Na konkretnom primjeru u kontekstu korona krize možemo vidjeti svu moć propagande:

Da nam netko kaže da je od jedne bolesti umrlo oko 6000-7000, dok je u istom periodu umro oko 200-300 ljudi kako bismo reagirali? Nagon za preživljavanje usmjerio bi svoje snage prema bolesti od koje umire više ljudi. Nastojali bi da ju što više upoznamo, da znamo kako se obraniti i preživjeti. Biologija nije glupa i odmah uočava da je riječ o ekstremno smrtonosnijoj bolesti. To je način kako funkcionira biologija, geni i evolucija. Vrlo jednostavno i bez velike filozofije.

Da se ponaša suprotno (npr. kao Civilni stožer, ljudska vrsta odavno bi izumrla). U ljudskom društvu postoje pojave kojima se može manipulirati biologijom i nagonima. Biologija i nagon za preživljavanje može se usmjeriti prema željenom cilju kao što je manje smrtonosna bolest. Sustavnim, planskim i neprekidnim informiranjem moguće je pažnju preusmjeriti sa veće opasnosti na manju što je moguće jedino propagandom. Navedena usporedba konkretno nam pokazuje moć propagande.

Dakle moć propagande, preusmjeravanje pažnje i proizvodnje pristanka temeljena je na: neprestanom ponavljanju, šok informacijama, simbolima, kontroli informacija i emocija, kontroli moćnih pojedinaca itd...

"Ne trebam dodavati da se pretjeranost gomila odnosi samo na osjećaje, a nipošto na inteligenciju. Već sam predočio samom činjenicom, da pojedincu u gomili, neposredno i znatno pada njegov intelektualni nivo.

Gustave Le Bon


Dok čovjek brine za čovjeka, sustav će uvijek brinuti samo za sebe. Dokaz? U Hrvatskoj svaki dan prosječno umre 30 ljudi od raka, mjesečno oko 900, godišnje i do 12 000. Je li itko zbog toga paničario u medijima? Nije. Jesu li ministar, Vlada, HZZO... nešto poduzeli? Osnovali Stožer za maligne bolesti, širili po medijima edukativne materijale? Nisu? Da im je doista stalo do ljudskih života i da imaju motiv očuvati živote građana odavno bi nešto konkretno poduzeli jer je riječ o bolesti koja je ekstremno smrtonosnija od COVID-19. Poanta: ljudi koji umiru od raka su nebiti jer ne opterećuju sustav. oni umiru po domovima i kućama.

Dakle sustav je motiviran da održi sam sebe, ako treba i po cijenu izlaska policije na ulicu. Sustav se boji da će bolnice biti pretrpane zbog ljudi koji su zaraženi COVID-19. Ako se to dogodi on sam pada (Vlada). Naravno da nitko od nas ne želi da se sustav preoptereti i to nikako ne smijemo zanemariti. Ali znanstveni podaci (niska smrtnost) ukazuju (kao i sve veći broj znanstvenika) da mjere trebaju biti usmjerene i ciljane. Autor teksta nije stručnjak na području virologije i epidemiologije stoga se poziva na svjetske stručnjake i znanstvene studije.

Danas živimo u svijetu gdje je ljudski život uvjetovan širenjem zaraze i pogrešnim tumačenjem rezultata PCR testa što se počinje nazivati kao "slučajdemija" ili "testodemija" - video. Relevantne i stručne osobe za navedenu tematiku odavno kritiziraju i upozoravaju na mogućnost zlouporabe rezultata PCR testa.

Prije svih na opasnosti krivog tumačenja (ili zlouporabe) rezultata upozoravao je preminuli izumitelj Kary Mullis (video 1, video 2, video 3). Osim njega postoji niz kompetentnih osoba (jedan dio naveden u prvom dijelu teksta) koji upozoravaju na propuste i krivih tumačenja preosjetljivog testa što dovodi do tzv "slučajdemije". Zbog sustavne indoktrinacije proces povratka na staro stanje će biti spor ili nemoguć jer to nije dio agende. Osim toga imamo studije koje ukazuju na mali broj smrtnosti (na hrvatskom jeziku). Za osobe mlađe od 70 godina smrtnost je 0.03‐0.04% što odgovara serološkom istraživanju u Hrvatskoj.

U navedenom tekstu brani se tzv. lockdown, ali on je već odavno proglašen monumentalnom greškom. Slična situacija je i u drugim zemljama npr. u Ujedinjenom Kraljevstvu. Naravno kritike navedenih studija ne smiju se odbaciti, dapače treba ih uvažiti, ali niti one ne mogu biti opravdanje za izlazak policije na ulicu, kažnjavanje ljudi ako si žele kupiti kruh bez maske, prijetnje kaznama, psihičkom zlostavljanju, cenzuri i ostalim totalitarističkim metodama.

"Za veliku većinu populacije glavni utjecaj ne dolazi kroz televizijske vijesti, već kroz mehanizme za odvraćanje njihove pozornosti. Mehanizmi uključuju različite programe, sve od sporta i humorističnih serija pa do otmjenih slika života kakav bi "trebao" biti. Sve što ima za svoj učinak izoliranje ljudi. Sve što ih drži udaljene jedne od drugih i fokusirane na televiziju napravit će od njih pasivne promatrače. Sjetite se da je ovo ipak osnovna teorija liberalne demokracije, ne izmišljam.
Pročitate li, recimo, tekstove Waltera Lippmana, starješine američkog novinarstva koji se još smatra i vodećim progresivnim, demokratskim teoretičarem, vidjet ćete da za pravilno funkcioniranje demokracije postoje dvije različite uloge: jedna je uloga posebne klase odgovornih ljudi, male manjine, a druga je uloga javnosti koju je Lippman opisao kao "zbunjeno stado". Javnost ima ulogu promatrača, a ne sudionika; njihova jedina uloga je promatranje i tu i tamo odobravanje nekakvih odluka. Donošenje odluka je u rukama elite. To se zove demokracija."

Noam Chomsky


U procesu propagande moraju biti uključeni svi aspekti i faktori manipulacije da bi bila uspješna. Samo neki od njih kojima smo svjedočili bili su:

  • Cenzura

  • Širenje informacije i straha doktrinom šoka (prizori koji aludiraju na katastrofu, smrt, paniku, šokantni naslovi...)

  • Navedenim se utječe na biološku uvjetovanost (nagon za preživljavanje) kao i

  • Utjecaj na emocije (što utječe na sposobnost prosuđivanja)

  • Manipulacija jezikom (konkretni primjeri u početku širenja propagande)

  • Svaljivanje krivnje na građane i uključivanje tzv. plana zavedi pa vladaj (npr.: bioterorist, neodgovornost...)

  • Sugestija

  • Utjecaj na političare i znanstvenike (utjecaj na njihove odluke i emocije jer mase imaju tendenciju slijediti vođe)

  • Širenje lažnih i neznanstvenih informacija

  • Neprestano ponavljanje (npr.: "testirati, testirati, testirati")

  • Hipnoza (Prema istraživanju Herberta Krugmana gledanje televizora može izazvati stanje slično hipnozi)



"Kad je neka tvrdnja dovoljno puta ponavljana i ako je ponavljanje jednodušno, kako to biva kod izvjesnih financijskih pothvata, dosta bogatih, da kupe sve glasove, nastaje ono, što se naziva strujom mišljenja i sad djeluje snažni mehanizam zaraze"

Gustave Le Bon


Ciljevi:

  • Stvaranje pasivnog mnoštva tzv. zbunjenog stada

  • Sljedba vođe (tipična tendencija masa)

  • Utjecaj na emocije

  • Utjecaj na uvjerenja i mišljenje

  • Stvaranje nove svjetske paradigme i uvjerenja (npr. prihvaćanje policijske države kao novo normalno, svjetske vlade, apsolutna kontrola itd...)

  • Stvaranje kolektivne traume i PTSP-a

  • Rušenje temeljnih obrazaca demokratskog svijeta (koji nije bio na zdravim nogama, ali ovime se pomiču nove granice)

  • Potpuna rekonstrukcija društva

  • Itd...



"Definirajući gomile, rekosmo, da je jedan od njenih glavnih karaktera, pretjerana sugestivnost, te smo predočili, kako je u svakom ljudskom sklopu sugestija zarazna, što objašnjava naglu orijentaciju osjećaja u određenomu smjeru."

Gustave Le Bon


Propaganda je složen proces jer prije puštanja i ponavljanja informacije potrebno je koordinirano djelovati i s ostalim mehanizmima, kao što je priprema "terena". U kaosu mase postaju podložne sugestijama što znači da je bitno imati vođe pod kontrolom. U procesu propagande najčešće se utječe na motivacije. Jedna od njih je želja za pomoć drugima (što paradoksalno prelazi u represiju - doista genijalan plan). Kao što je utvrđeno kod elite, jedan dio njih ima i motivaciju očuvanja sustava i vlasti što je podsvjesna motivacija.

Osim navedenog ključan udar je i na emocije. Emocije i nagon za preživljavanje jači su od inteligencije i razuma što mase pretvara u stado. Neprestano ponavljanje broja umrlih i zaraženih kod ljudi stvara šok i osjećaj straha i anksioznosti. Osim toga, kroničan strah doslovno utječe na strukturu mozga, što utječe na cijelo tijelo (imunitet, zdravlje, emocije, hormoni, razvoj...).

Simboli isto tako imaju moćan utjecaj na podsvijest i emocije. Televizijom koja izaziva stanje slično hipnozi prenose se prizori apokalipse da se stvori šok i utisne u podsvijest smrt. Podsvjesni utisci utječu na odluke pojedinca, a time i masa. Neprestanim ponavljanjem simbola i riječi stvara se kolektivni podsvjesni utisak s ciljem stvaranja kolektivne traume. Simultanim napadima sa svih strana čovjeku se teško braniti. Pojedinci se priklanjaju masi koja slijedi vuka u janjećoj koži.

Za poznavanje cijelog sistema propagande poželjno je znati i osobine ljudi i masa koje ih čine podložnima propagandi. Samo neke od njih su: podložnost sugestiji, tendencija vođi, karakter, emotivnost i mnoge druge. Te osobine nisu ni dobre niti loše. Takve su kakve jesu. Na čovjeku je hoće li te osobine razvijati za napredak civilizacije ili ih iskoristiti za sebične i plitke ideje i žudnje. Na žalost neki ih iskorištavaju u loše svrhe.

Što se može dogoditi kada čovjek padne pod utjecaj propagande naučili smo iz povijesti, ali možemo vidjeti i na svijetu u kojem živimo. Kako god bilo, gospodari lutaka definitivno su uspjeli u jednoj stvari - zavedi pa vladaj. Riječ je o jednom od najstarijih trikova u povijesti. Stvori masama šok i traumu, posvađaj ih sa vođama i navedi ih da se međusobno sukobljavaju. U međuvremenu uz pomoć poslušne, nesvjesne i moćne manjine provode plan zarobljavanja cijelog svijeta.

Komentar: Da li su u toj manjini baš svi nesvjesni?


Čovjek je do jučer živio u iluziji da je slobodan. To je bila samo vjera, a najbolji rob je onaj koji vjeruje da je slobodan. Sve njegove želje, potrebe i motivacije bile su upravljane od strane gospodara lutaka. Sada, onaj koji je spavao duboki san, konačno može vidjeti pravo lice sustava. Ima je priliku vidjeti da su gospodari lutaka postali gospodari kaosa. Oni su oduvijek bili isti, nikad se nisu promijenili. Jedino se promijenio čovjek koji je do danas spavao san o iluziji slobodnog svijeta. I kako bi taj čovjek cijenio slobodu da mu nisu pokazali da ju nikad nije niti imao? Kako bi cijenio život da mu nikad nisu pokazali smrt? Kao što reče Kahlil Gibran: "Oni vele meni: Ako vidiš roba gdje spava, ne budi ga jer, možda sanja o slobodi. Ja velim njima: Ako vidite roba gdje spava, probudite ga i objasnite mu slobodu."

"Obični građani nisu u stanju inteligentno razumjeti stvarne probleme svoga svijeta. Kao rezultat dolazi do njihova oslanjanja na pseudookolinu, što pak obrazovanim elitama pruža moćan alat za učinkovito vodstvo."

Edward Bernays[2]


sott