Pobjeda Donalda Trumpa je i za novinare u SAD-u bila pljuska. Jer skoro svi su predviđali pobjedu Hillary Clinton. Kako su se mogli tako prevariti?






Za brojne utjecajne medije u SAD-u uoči izbora je bilo sigurno: Hillary Clinton će biti prva predsjednica SAD-a. Donald Trump predsjednik? Za mnoge medijske kuće to je bilo nezamislivo, pogotovo zato što je privukao pažnju prvenstveno svojim rasističkim, seksističkim i vulgarnim izjavama. New York Times je zbog toga javno podržavao Hillary Clinton i pozivao čitatelje da glasaju za nju. Slično je bilo i s magazinom Atlantic.Ipak, veći dio stanovništva SAD-a odlučio je glasati drukčije, suprotno medijskom mainstreamu. Očito je da oni imaju drugačiju predožbu o društvu nego mediji. Donald Trump je postao predsjednik.

"Pobjeda Trumpa je bila nevjerojatno iznenađenje jer smo vjerovali medijima koji su pisali da će rezultat biti tijesan, ali da se s velikom sigurnošću može očekivati pobjeda Hillary Clinton", kaže Gerhard Vowe, stručnjak za medije i komunikaciju sa Sveučilišta Heinricha Heinea u Düsseldorfu.

Prestanite prepisivati!

Etablirani mediji oslanjali su se u prvoj liniji na prognoze demoskopa, agencija za istraživanje, navodi Vowe. A agencije su potcijenile Trumpa. Agencije su i ranije pokazivale nepouzdanost u interpretacijama mišljenja javnog mnijenja, što je pokazao i referendum o Brexitu u Velikoj Britaniji.

Ipak, opravdavati pogrešne prognoze medija pogrešnim prognozama agencija za istraživanje javnog mnijenja bi bilo fatalno. "Postoji jedan liberalni mainstream u SAD-u u čijim okvirima se kreće politička i medijska klasa i on počiva na određenim vrijednostima, ali je očito da to nije odraz cjelokupnog američkog društva", objašnjava Uwe Krüger, novinar i autor knjiga "Mainstream" i "Moć mišljenja".

Različite vrste političke komunikacije

Izbori u SAD su pokazali da su veliki mediji u SAD-u izgubili kontakt s narodom u svojoj zemlji. "Novinari žive u balonu čiji sadržaj je isfiltriran", navodi Vowe. Oni žive u velikim medijskim centrima i time su čak i fizički odvojeni od većine stanovništva. Oni su okruženi ljudima koji su slični njima - političarima i visokoobrazovanim osobama. Njih povezuje određena mjera profesionalnosti, racionalnosti i zajedničkog stila komunikacije, kaže Vowe. "Nitko u medijima nije u dovoljnoj mjeri shvatio da je na djelu način političke komunikacije koji utječe na izbornu odluku. Ne radi se tu o istini i sadržajima, nego o gardu, načinu izražavanja i o onome što netko želi vidjeti." Problem novinarstva je uočavanje ove razlike između načina komunikacije. Novinari su osluškivali vlastiti eho i nisu predstavljali one koji su osjećali da su nashvaćeni i izolirani u društvu.

Trumpovi sljedbenici njegovu pobjedu vide kao navodnu pobjedu autsajdera nad političkim establišmentom. To je scenarij uz čiju pomoć žele profitirati i desničarski populisti u Europi. I politolog Hajo Funk vidi vezu između pobjede Donalda Trumpa i uspona stranke AfD u Njemačkoj. Sličnost postoji, tvrdi, barem u emocionalnoj retorici. "Još uvijek je raširen anti-AfD stav, a o argumentima ove stranke se ne raspravlja, oni se potiskuju i guraju u stranu", kaže Vowe. On od novinara očekuje da na "empatičan način objasne što je to što pokreće društvo".

Podignuti glavu s pisaćeg stola

Ipak, novinari u doba socijalnih mreža više ne mogu procijeniti radi li se kod nekih fenomena o mainstreamu ili o marginalnoj pojavi. Komentari u socijalnim mrežama su tu - ali se ne zna u kojoj mjeri se oni poklapaju s mišljenjem većine stanovništva. Socijalni mediji kreiraju vlastitu komunikacijsku platformu, mimo političke. Pojedinac koji podržava Trumpa tako ne razmišlja o tome kakvo je raspoloženje u narodu na temelju pisanja etabliranih medija. Korisnici dobijaju vijesti koje zavise od filtera na facebooku ili preko news-feedsa, vijesti koje su bliske njegovim interesima. Oni se informiraju u okruženju sličnom njima. Ta fragmentizacija komunikacije ima enormne posljedice, tvrdi Vowe. "Kada u scojalnim mrežama netko osluškuje samo vlastiti eho, onda se više ne osjeća izoliranim. Pristaše Trumpa, recimo, tako precjenjuju svoj utjecaj i vrlo samouvjereno ulaze u izbore."

Novinar Uwe Krüger traži da novinarstvo prekine pratiti samo djelovanje elita. Ono se mora odmaknuti od mjesta zbivanja i donošenja odluka koja se nazivaju "news-hotspots" i pozabaviti se političkim temama koje nisu etablirane. Krüger od novinara zahtijeva generiranje tema izvan mainstreama, tema koje nemaju veze s onim što prenose agencije i onim što se govori na konferencijama za novinare.

metro-portal