U Hrvatskoj radi tek svaki drugi radno sposoban stanovnik pa je sa stopom zaposlenosti od samo 52,4 posto naša zemlja među najgorima u Europi
Niže stope zaposlenosti od Hrvatske imaju samo Makedonija i Turska, pokazuje analiza Eurostata za 2011. godinu. "U 2011. godini slika europskog tržišta rada još je bila obilježena ekonomskom krizom iako su negativni trendovi iz proteklih godina zaustavljeni", pojašnjavaju analitičari Eurostata.
U usporedbi sa 2010., stopa zaposlenosti porasla je u 14 zemalja članica EU, a pala u 12 zemalja. Među najvećim gubitnicima je Slovenija s padom od 1,8 postotnih poena. Švicarska je sa stopom zaposlenosti od čak 79,3 posto prestigla sve zemlje Unije.
Ženama još gore
U svim su zemljama žene manje zastupljene u svijetu rada od muškaraca, a u Hrvatskoj je ta razlika posebno velika. Naime, dok je stopa zaposlenosti muškaraca između 15 i 64 godine 57,9 posto, samo je 47 posto zaposlenih žena u istoj dobnoj skupini radno sposobnih. Zemlje koje imaju najveću stopu zaposlenosti part-time poslova imaju u pravilu i veću zaposlenost žena, pa onda i ukupnu stopu zaposlenosti jer upravo part-time poslovi vraćaju znatan broj žena na tržište rada. Nizozemska je najbolji primjer: stopa zaposlenosti visokih je 74,9 posto, a čak 48,5 posto zaposlenih radi part-time poslove. Naravno, među njima je 76,5 posto žena. U Hrvatskoj je samo 7,6 posto zaposlenih trenutno na part-time poslovima, a ta bi se brojka mogla značajno povećati donesu li se najavljene izmjene Zakona o radu.
Prema podacima Eurostata Hrvati prosječno tjedno odrade 41 plaćeni radni sat i većina ih ima ugovor na neodređeno vrijeme. Naime, prema analizi Eurostata, 12,7 posto sklopljenih ugovora o radu čine ugovori na određeno vrijeme. Poslodavci na određeno zapošljavaju uglavnom mlade radnike pa se procjenjuje da je 85 posto novozaposlenih na određeno vrijeme, dok svi stariji radnici imaju sigurnije ugovore na neodređeno vrijeme. Najveći broj ugovora na određeno vrijeme u Europi ima Poljska, u kojoj je na taj način zaposlen svaki četvrti radnik.
Premda su već lani djelomično zaustavljeni negativni trendovi na europskom tržištu rada, analitičari se slažu da se neće tako skoro i lako nadoknaditi velika crna rupa "progutanih" radnih mjesta u krizi. Naime, konačan gospodarski rast na tržištu rada očituje se u pozitivnim trendovima sa šest mjeseci zakašnjenja. Budući da se rast u rijetkim zemljama koje ga bilježe mjeri u vrlo skromnim brojkama jednako tako skromni pomaci mogu se očekivati i na tržištu rada.
Izvor: H-alter
Niže stope zaposlenosti od Hrvatske imaju samo Makedonija i Turska, pokazuje analiza Eurostata za 2011. godinu. "U 2011. godini slika europskog tržišta rada još je bila obilježena ekonomskom krizom iako su negativni trendovi iz proteklih godina zaustavljeni", pojašnjavaju analitičari Eurostata.
U usporedbi sa 2010., stopa zaposlenosti porasla je u 14 zemalja članica EU, a pala u 12 zemalja. Među najvećim gubitnicima je Slovenija s padom od 1,8 postotnih poena. Švicarska je sa stopom zaposlenosti od čak 79,3 posto prestigla sve zemlje Unije.
Ženama još gore
U svim su zemljama žene manje zastupljene u svijetu rada od muškaraca, a u Hrvatskoj je ta razlika posebno velika. Naime, dok je stopa zaposlenosti muškaraca između 15 i 64 godine 57,9 posto, samo je 47 posto zaposlenih žena u istoj dobnoj skupini radno sposobnih. Zemlje koje imaju najveću stopu zaposlenosti part-time poslova imaju u pravilu i veću zaposlenost žena, pa onda i ukupnu stopu zaposlenosti jer upravo part-time poslovi vraćaju znatan broj žena na tržište rada. Nizozemska je najbolji primjer: stopa zaposlenosti visokih je 74,9 posto, a čak 48,5 posto zaposlenih radi part-time poslove. Naravno, među njima je 76,5 posto žena. U Hrvatskoj je samo 7,6 posto zaposlenih trenutno na part-time poslovima, a ta bi se brojka mogla značajno povećati donesu li se najavljene izmjene Zakona o radu.
Prema podacima Eurostata Hrvati prosječno tjedno odrade 41 plaćeni radni sat i većina ih ima ugovor na neodređeno vrijeme. Naime, prema analizi Eurostata, 12,7 posto sklopljenih ugovora o radu čine ugovori na određeno vrijeme. Poslodavci na određeno zapošljavaju uglavnom mlade radnike pa se procjenjuje da je 85 posto novozaposlenih na određeno vrijeme, dok svi stariji radnici imaju sigurnije ugovore na neodređeno vrijeme. Najveći broj ugovora na određeno vrijeme u Europi ima Poljska, u kojoj je na taj način zaposlen svaki četvrti radnik.
Premda su već lani djelomično zaustavljeni negativni trendovi na europskom tržištu rada, analitičari se slažu da se neće tako skoro i lako nadoknaditi velika crna rupa "progutanih" radnih mjesta u krizi. Naime, konačan gospodarski rast na tržištu rada očituje se u pozitivnim trendovima sa šest mjeseci zakašnjenja. Budući da se rast u rijetkim zemljama koje ga bilježe mjeri u vrlo skromnim brojkama jednako tako skromni pomaci mogu se očekivati i na tržištu rada.
Izvor: H-alter
