Premijer Zoran Milanović odlazi krajem rujna u Sjedinjene Države kao putnik namjernik koji informatičkim divovima namjerava ponuditi dobre uvjete za gradnju farmi servera u planinskim djelovima Hrvatske.
Premijer bi se, naime, tijekom službenog puta u organizaciji Američke gospodarske komore, sastao s vodećim ljudima pet velikih američkih kompanija, IBM-a, HP-a, Microsofta, Oraclea i Cisco Systemsa, piše Novi list.
Dio javnosti takvu je ideju dočekao na nož, no s druge strane, nije velika tajna kako pojedini od ICT divova zbilja već neko vrijeme traže mjesto u Europi na kojem bi gradili serverske farme.Najprije, što je to farma servera? Laički kazano, to je jednostavno velika zgrada u kojoj je smješten ogroman broj serverskih računala, najčešće zbog pohrane podataka.
Velike tvrtke nerado izlaze s bilo kakvim podacima o ovim građevinama, prije svega zbog sigurnosti, no pretpostavka je kako Google ima najviše ovakvih farmi, najmanje 12 uglavnom smještenih u Sjedinjenim Državama. No, i Google je 2010. godine otvorio i prvu europsku farmu u finskom mjestu Hamina, a radilo se o osnovnom ulaganju od 200 milijuna eura.
Dio domaćih IT stručnjaka zauzeo je stav kako posao premijera nije da sam ide nuditi poslove, već da pomogne stvaranju klime koja bi potakla ulaganje. Ali, kada se pogledaju poslovi oko ovog sektora, jasno je da to baš i nije u potpunosti točno.
Dovođenje jednog od giganata IT sektora najčešće zahtjeva i aktivno sudjelovanje politike. Tako je bilo s Googleom u Finskoj, a najeklatantniji primjer je Facebook i njihova farma u Lulei u Švedskoj, ulaganje od oko 500 milijuna eura iz 2011. godine.
Kada je Facebook odlučio kako će graditi jednu megafarmu što bližu arktičkom krugu, u priču su se uključili Kanada i Švedska. Tek su neke garancije švedske države na kraju dovele ovaj projekt u Skandinaviju. I u ovom trenutku kanadske i švicarske političke strukture lobiraju za svoje države kao lokacije novih serverskih farmi.
Hrvatska ima nešto prednosti, ali i mana kada su ovakve investicije u pitanju. Farme servera zahtjevaju tri stvari: hladne klimatske uvjete, dobru povezanost optičkim kabelima te izuzetno mnogo energije.
Lika kao potencijalna lokacija definitivno ima prvi preduvjet, primjerice u Gospiću je godišnji prosjek ispod devet stupnjeva Celzijusovih. Nije arktički krug, ali je dovoljno hladno. Kako se neslužbeno saznaje, povezanost optičkim vezama ne bi trebala biti problem.
Vlada vjerojatno velikim firmama misli ponuditi upotrebu velike mreže koja se namjerava razvesti po čitavoj Hrvatskoj, koristeći među ostalom i stare vojne kanalske resurse.
Ono što u ovom trenutku djeluje kao najveći problem svakako je energija. Hrvatska nema neku veliku spektakularnu proizvodnju električne energije, a farme servera najčešće troše kao naselja od 30-40 tisuća ljudi.
S druge strane, velike IT tvrtke obraćaju i pozornost na ekologiju, pa se obično traži da se veći dio utrošene energije proizvodi na »zelene« načine. A mi kao država smo još uvijek jako daleko od takvih mogućnosti.
Zanimljivo je da bi ovakav projekt, kada bi došao u Hrvatsku, najprije oživio građevinsku industriju, jer sama izgradnja ovakvih zgrada rijetko ide ispod 100 milijuna eura.
S druge strane, informatički stručnjaci uopće ne bi bili na velikoj dobiti, jer u razmjeru na ulaganje, farme uopće ne trebaju mnogo obučene radne snage. Primjerice, mnogo su bitniji stručnjaci i radnici na sigurnosti i električari.
seebiz
Dio javnosti takvu je ideju dočekao na nož, no s druge strane, nije velika tajna kako pojedini od ICT divova zbilja već neko vrijeme traže mjesto u Europi na kojem bi gradili serverske farme.Najprije, što je to farma servera? Laički kazano, to je jednostavno velika zgrada u kojoj je smješten ogroman broj serverskih računala, najčešće zbog pohrane podataka.
Velike tvrtke nerado izlaze s bilo kakvim podacima o ovim građevinama, prije svega zbog sigurnosti, no pretpostavka je kako Google ima najviše ovakvih farmi, najmanje 12 uglavnom smještenih u Sjedinjenim Državama. No, i Google je 2010. godine otvorio i prvu europsku farmu u finskom mjestu Hamina, a radilo se o osnovnom ulaganju od 200 milijuna eura.
Dio domaćih IT stručnjaka zauzeo je stav kako posao premijera nije da sam ide nuditi poslove, već da pomogne stvaranju klime koja bi potakla ulaganje. Ali, kada se pogledaju poslovi oko ovog sektora, jasno je da to baš i nije u potpunosti točno.
Dovođenje jednog od giganata IT sektora najčešće zahtjeva i aktivno sudjelovanje politike. Tako je bilo s Googleom u Finskoj, a najeklatantniji primjer je Facebook i njihova farma u Lulei u Švedskoj, ulaganje od oko 500 milijuna eura iz 2011. godine.
Kada je Facebook odlučio kako će graditi jednu megafarmu što bližu arktičkom krugu, u priču su se uključili Kanada i Švedska. Tek su neke garancije švedske države na kraju dovele ovaj projekt u Skandinaviju. I u ovom trenutku kanadske i švicarske političke strukture lobiraju za svoje države kao lokacije novih serverskih farmi.
Hrvatska ima nešto prednosti, ali i mana kada su ovakve investicije u pitanju. Farme servera zahtjevaju tri stvari: hladne klimatske uvjete, dobru povezanost optičkim kabelima te izuzetno mnogo energije.
Lika kao potencijalna lokacija definitivno ima prvi preduvjet, primjerice u Gospiću je godišnji prosjek ispod devet stupnjeva Celzijusovih. Nije arktički krug, ali je dovoljno hladno. Kako se neslužbeno saznaje, povezanost optičkim vezama ne bi trebala biti problem.
Vlada vjerojatno velikim firmama misli ponuditi upotrebu velike mreže koja se namjerava razvesti po čitavoj Hrvatskoj, koristeći među ostalom i stare vojne kanalske resurse.
Ono što u ovom trenutku djeluje kao najveći problem svakako je energija. Hrvatska nema neku veliku spektakularnu proizvodnju električne energije, a farme servera najčešće troše kao naselja od 30-40 tisuća ljudi.
S druge strane, velike IT tvrtke obraćaju i pozornost na ekologiju, pa se obično traži da se veći dio utrošene energije proizvodi na »zelene« načine. A mi kao država smo još uvijek jako daleko od takvih mogućnosti.
Zanimljivo je da bi ovakav projekt, kada bi došao u Hrvatsku, najprije oživio građevinsku industriju, jer sama izgradnja ovakvih zgrada rijetko ide ispod 100 milijuna eura.
S druge strane, informatički stručnjaci uopće ne bi bili na velikoj dobiti, jer u razmjeru na ulaganje, farme uopće ne trebaju mnogo obučene radne snage. Primjerice, mnogo su bitniji stručnjaci i radnici na sigurnosti i električari.
seebiz
