U posljednje dvije godine, vidjeli smo kulminaciju gotovo stoljetnog nastojanja da se usavrše tehnike socijalnog inženjeringa i psihološkog ratovanja u zapadnom svijetu. Neki su promatrači primijetili da se čini kao da je značajan dio stanovništva pod čarolijom. Možda su bliži istini nego što misle.
Kao što su ranije izvijestili i The Guardian i The UK Column, vlade diljem zapadnog svijeta - posebno unutar Five Eyes [Pet Očiju, op. prev.] - koriste "Nudge Theory" [Teoriju Guranja, op. prev.] i neurolingvističko programiranje (NLP) kako bi učinkovito promijenile ponašanje ljudi bez njihovog svjesnog znanja.
Svrha ovog članka je pružiti dubinski pogled na to kako te psihološke tehnike rade, kao i na glavne čvorove koji imaju zadatak da ih naoružavaju. Zatim ćemo razmotriti kako precizno razumijevanje načina na koji se metode koriste može omogućiti ljudima da ih neutraliziraju, kao i njihovu buduću upotrebu.
Među nizom tehnika koje se koriste u odgovoru na pandemiju Covid-19, istaknuto je neurolingvističko programiranje (NLP). NLP uključuje ideju "preoblikovanja" ljudske percepcije stvarnosti promjenom konteksta u kojem pojedinci promatraju različite situacije ili stvarnosti. Zanimljivo, prva knjiga o NLP-u, The Structure of Magic [Struktura magije, op. prev.], uključuje poglavlja kao što su "Becoming a Sorcerer's Apprentice" ["Postati čarobnjakov šegrt", op. prev.] i "The Final Incantation" ["Završna čarolija", op. prev].
Terapijske tehnike povezane s NLP-om često se opisuju kao da imaju svojstva poput magije. Iako se ove tehnike mogu smatrati neutralnima i potencijalno vrlo korisnima za klijente koji žele riješiti osobne probleme, one se po svojoj prirodi mogu iskoristiti kao oružje i koristiti za redefiniranje percepcije stvarnosti ljudi. Kao što ćemo vidjeti, "preoblikovanjem" percepcije pojedinaca i transformiranjem njihovog "jezičnog modela", oni se mogu uvjeriti da naprave izbore koje ne bi svjesno napravili kad bi im bio predstavljen širi ili alternativni "kontekst".
Vratimo se na dokument o raspravi o MindSpace-u, Instituta za vladu Velike Britanije iz 2010., i nalazimo nešto slično priručniku "Sorcerer's Apprentice" ["Čarobnjakov šegrt", op. prev.] iz 21. stoljeća. Po narudžbi Ureda britanske vlade, MindSpace je prepun tehnika koje bi se mogle koristiti za ciljanje onoga što njegovi autori nazivaju "automatskim procesima", tj. nesvjesnim procesima. Dokument je poput "uputa" o promjeni mišljenja i obrazaca ponašanja ljudi bez njihovog svjesnog znanja ili pristanka. Kao što ćemo vidjeti, dokument nudi tehnike "preoblikovanja" koje imaju istaknuto mjesto u obliku "kontekstnog" modela promjene ponašanja. Danas promatramo njihovu primjenu u gotovo svim sektorima kreiranja javnih politika.
Navodno je naveden kao dokument za raspravu, s početnim poglavljem "O dokumentu" gdje se opisuje njegova svrha kao "istraživanje primjene bihevioralne teorije na javnu politiku za visoke čelnike javnog sektora i kreatore politike". Njegovi autori potječu iz nekoliko "elitnih" institucija Ujedinjenog Kraljevstva, uključujući London Imperial College, Oxford i London School of Economics, te su jedni od vodećih stručnjaka na području socijalne psihologije i bihevioralne znanosti.
Na stranici 14, autori MindSpace-a ocrtavaju osnovni pogled i uvide koji vode njihov pristup "promjeni ponašanja" praveći razliku između "automatskih procesa" i "reflektivnih procesa":
"Kontrastni model promjene ponašanja usredotočuje se na automatiziranije procese prosuđivanja i utjecaja - ono što Robert Cialdini naziva "klik, zujanje" procese uma (kao da smo programirani da se ponašamo bez razmišljanja kao roboti, op.prev.). To pomiče fokus pozornosti s činjenica i informacija na promjenu konteksta unutar kojeg ljudi djeluju. To bismo mogli nazvati "kontekstnim" modelom promjene ponašanja. Kontekstni model prepoznaje da su ljudi ponekad naizgled iracionalni i nedosljedni u svojim izborima, često zato što su pod utjecajem okolnih čimbenika. Stoga se više usredotočuje na "promjenu ponašanje bez promjene mišljenja." Ovaj put je dobio prilično manje pažnje od istraživača i kreatora politike."
Na strani 14 poglavlja "Uvod" stoji grafikon koji prikazuje karakteristične razlike između dva sustava:
"Promjena ponašanja bez promjene umova" je na mnogo načina slična NLP tehnikama "preoblikovanja". S obzirom na njegov značaj i potencijalnu buduću upotrebu, treba dodati nekoliko riječi o prirodi NLP-a.
Struktura "Magije"
Budući da su temelji za NLP postavljeni u knjizi The Structure of Magic [Struktura magije, op. prev.] Johna Grindera i Richarda Bandlera, NLP praktičari su opisali da NLP ima svojstva poput magije. NLP je obično uokviren kao pitanje proširenja sposobnosti klijenta da se nosi sa stvarnim svijetom pomoću transformacije jezičnih modela kroz koje se sučeljava sa svijetom. NLP praktičari ističu da nitko od nas ne komunicira izravno sa stvarnim svijetom, već to čini u skladu s modelima koje smo sami razvili za mapiranje svijeta. Drugačije rečeno, naše stvarno iskustvo svijeta i modeli, ili karte, koje stvaramo na temelju našeg iskustva nisu identični. U knjizi The Structure of Magic autori se služe primjerom stvarne karte, koja nije stvarni teritorij, već samo njegov prikaz. Karta je korisna u mjeri u kojoj nalikuje stvarnom teritoriju, ali nije teritorij. Odatle, autori navode tri osnovna načina na koja ljudi mogu krivo oblikovati vlastite karte stvarnosti: brisanja, izobličenja i generalizacije.
Pomažući klijentu da promijeni svoju mapu — lingvistički oblikovanu — NLP praktičar može pomoći promijeniti način na koji osoba reagira i kako se ponaša u različitim okolnostima.
Kao početni praktični primjer potencijalnih učinaka, može se promijeniti referentni okvir u odnosu na vrijeme: netko tko je rekao da ima jedan sat za pisanje rada vjerojatno će imati znatno drugačiji odgovor nego ako mu se kaže da ima tjedan dana za pisanje istog rada. Vrijeme postaje kritični referentni okvir.
John Grinder navodi primjer seanse s klijentom koji se žali: "Moj sin me jako razljuti kada kasno dođe kući." Majka je uvijek uznemirena kada joj sin kasno dođe kući. Čini se da ne postoji opcija koja ne vodi u neku vrstu neželjenog stanja. Stoga terapeut može upitati: "Postoji li trenutak kada je vaš sin došao kući, a vi niste bili ljuti?" Zamolivši klijenta da identificira neko vrijeme u kojem nisu imali istu reakciju, oni su pozvani da dohvate nove informacije iz svoje "duboke strukture" i integriraju ih u novi prošireni model. Klijent stvara izbor tamo gdje prije nije postojao.
U terminima NLP-a, "površinska struktura" (Moj sin me jako razljuti kad kasno dođe kući.) sugerira da je njihov sin koji kasno dolazi kući, bez obzira na bilo koji kontekst, uzrok njihove ljutnje i nevolje. U toj ograničenoj površinskoj strukturi ne postoji alternativni izbor ili odgovor u slučaju da njihov sin kasno stigne kući. Međutim, koristeći niz pitanja, terapeut može izazvati klijenta da usavrši svoj vlastiti model kako bi stvorio prilagodljiviji. Tako se slučajevi uključeni u klijentovu "duboku strukturu" izvlače na površinu, tj. možda kasni dolazak kući nije bio stvarni problem: možda je to bio strah da će njihovo dijete biti vani kasno nakon što je pao mrak, ili osjećaj nepoštovanja, odbijanje prihvatiti sazrijevanje njihova djeteta, ili osjećaj zapuštenosti? Jednom riječju: klijent je izazvan da stvori "dobro oblikovane" rečenice koje uključuju brisanja ili odbacuju generalizacije, izobličenja. Jednom riječju: NLP stručnjak može pomoći klijentima da ponovno procijene svoju jezičnu kartu, dopuštajući promjenu njihovog potencijalnog odgovora ili izbora u različitim situacijama.
S ovim osnovnim NLP tehnikama ili "čaranjima", pacijentima se pružaju nove prilike za preoblikovanje svog iskustva. Međutim, ovo "preoblikovanje" svijeta prema alternativnim lingvističkim modelima također znači da se njihove misli i ponašanja mogu mijenjati na bolje ili na gore. Prirodno neutralna priroda tehnika "preoblikovanja" može biti točna ili manje točna, ili čak potpuno lažna, ovisno o tome kako netko "preoblikuje" svoju percepciju stvarnosti.
Relevantan primjer bi bili nedavni slogani poruka o Covid-19 poput "Ostanite kod kuće. Spasite živote". Iako je naizgled jednostavna i jasna poruka, nakon daljnjeg ispitivanja naizgled jednostavna površinska struktura "Ostanite kod kuće. Spasite živote" ima vrlo specifičnu "duboku strukturu". Izjava uključuje ono što se u terminima NLP-a može smatrati "brisanjem" ili jednostavno "generalizacijama". Na primjer, ako netko pokuša izokrenuti ili istražiti izjavu "Ostanite doma. Spašavati živote" i sve njezine mogućnosti, otkriti ćete da slogan ima samo jednu alternativu: "napustite svoj dom i ubijajte ljude".
Jezični model uokviruje stvarnost kao skup dva izbora: donošenje svjesne odluke o spašavanju života ili oduzimanju života. Nema nijansi, nema izuzetaka za mlade i zdrave ljude, niti specifikacija za osobe s većim rizikom od obolijevanja. Prema modelu "Ostanite kod kuće. Spasite živote", čovjek može učinkovito ubijati ljude jednostavnim odabirom napuštanja svog doma.
Preoblikovanje osnovnih svakodnevnih scenarija kako bi se gotovo znanstvenom preciznošću izazvalo maksimalan odgovor na strah nije slučajno. Društveni inženjeri shvaćaju da se postavljanjem pitanja na određeni način tako da izravno ciljaju na "automatske motivacije" osnovni evolucijski mehanizmi mogu aktivirati i naoružati.
Zapravo, kao što je UK Scientific Advisory Group za hitne slučajeve (SAGE) 22. ožujka 2020. navela u sažetku zapisnika sastanka odbora, percepcija osobne prijetnje i opasnosti u odnosu na Covid-19 se morala povećati kako bi se povećala usklađenost s mjerama socijalnog distanciranja vezanih uz Covid-19. Točka 2, pod opcijom "Uvjeravanje" zapisnika sa sastanka SAGE glasi:
Percipirana prijetnja: Značajan broj ljudi se još uvijek ne osjeća dovoljno osobno ugroženima; moguće je da ih smiruje niska stopa smrtnosti u njihovoj demografskoj skupini (8), iako razina zabrinutosti može rasti. Utvrđeno je da je dobro razumijevanje rizika pozitivno povezano s usvajanjem mjera socijalnog distanciranja COVID-19 u Hong Kongu (10). Uočenu razinu osobne prijetnje potrebno je povećati među onima koji su samodopadni, koristeći teške emocionalne poruke za povećanje društvenog distanciranja. Kako bi to bilo učinkovito, to također mora osnažiti ljude tako što će jasno naznačiti radnje koje mogu poduzeti kako bi smanjili prijetnju. - 22. ožujka 2020, SAGE minute sa sastanka
Dok je odbor SAGE vladina organizacija Ujedinjenog Kraljevstva, pokazalo se da su razne druge britanske agencije i prodajna mjesta u samom središtu kampanja za razmjenu poruka o Covid-19 diljem cijelog Five Eyes, odnosno Australiji, Britaniji, Kanadi, Novom Zelandu i SAD-u. Točnije, čini se da je tim za uvid u ponašanje (Behavioural Insights Team - BIT) jedan od ključnih i najučinkovitijih čvorova u ovoj mreži psihološkog ratovanja, koji djeluje pod krinkom izrade učinkovitih poruka o Covid-19 i korištenjem MindSpace "uvida u ponašanje" za oblikovanje javne politike.
Ulazak u MindSpace
S nekim pozadinskim znanjem o tome kako se primjenjuju najnovija istraživanja socijalne psihologije i bihevioralne znanosti, pogledajmo pobliže kako specifično znanje o MindSpace-u i njegovim posebnim "uvidima u ponašanje" mogu uvelike transformirati našu vlastitu sposobnost da ne samo porazimo sadašnje operacije psihološkog ratovanja, već također mogu spriječiti buduće.
Kao što smo rekli, glavni fokus MindSpace-a je usmjeren na ključnoj razlici između "reflektirajućih procesa" i "automatskih procesa":
Ta dva sistema imaju različite sposobnosti: refleksivni um ima ograničen kapacitet, ali nudi sustavniju i "dublju" analizu. Automatski um mnoge stvari obrađuje odvojeno, istovremeno i često nesvjesno, ali je "površniji": koristi prečice i ima ukorijenjene predrasude. Kako jedan akademski izvor objašnjava, "jednom potaknuti značajkama okoliša, [ovi] predsvjesni automatski procesi se izvršavaju bez ikakvog svjesnog nadzora."
"Bez ikakvog svjesnog nadzora" znači da ako su određene poruke uokvirene na takav način da zaobilaze svjesne procese i govore izravno automatskim procesima, tada su, po prirodi evolucijskih mehanizama ugrađeni u nama (kao na primjer, automatski odgovori borbe ili bijega), ljudi čvrsto ožičeni da odgovaraju bez pribjegavanja samosvjesnom donošenju odluka. Primjer okidača za naše automatske procese i motivacije su iznenadna pojava egzistencijalne opasnosti ili kad netko prijeti našoj djeci: naša tijela i umovi isprogramirani za odgovor; naš adrenalin skače; pokreću se odgovori borbe ili bijega - htjeli mi to ili ne. Nadalje, bez obzira na to je li percipirana prijetnja stvarna ili ne, percepcija takve prijetnje u biti ima isti učinak na naše ugrađene mehanizme i "automatske procese."
U tom svjetlu, uzmite u obzir činjenicu da je Mind Space u biti dokument koji raspravlja o golemom nizu tehnika za pokretanje i usmjeravanje naših automatskih motivacija sa znanstvenom preciznošću, uz najmanju količinu intervencije naših "refleksnih procesa".
Stranica 18 u odjeljku "Korisnički vodič" predstavlja popis utjecaja na naše ponašanje:
Stoga se danas vjeruje da "preoblikovanjem" stvarnosti i narativa ljudi žive svoje živote po tzv. "kontekstnom modelu" i "guranjem" ljudi sa stajališta različitih bihevioralnih uvida pronađenih u MindSpaceu, uključujući prirodna "početna stanja", "norme", "naznake", "pripremanje" - svi oni ciljaju na automatske procese - vjeruje se da se ljudi mogu "pogurnuti" da donose odluke koje inače ne bi napravili. Štoviše, vjeruje se da, budući da će se ponašanja i misli mijenjati "ispod ploče", tj. korištenjem automatskih motivacija, čak i ako ljudi znaju da su se njihove ideje promijenile, neće nužno znati kako i zašto.
Jednom riječju: cijela umjetnost "guranja" i "preoblikovanja" leži u izradi poruka koje izravno govore našim automatskim procesima uz ograničenu intervenciju naših "reflektivnih procesa". Jer, potonje trenutačno usporava odgovor automatskih procesa "click, whirr" i dovodi do dodatnih pitanja.
Naravno, MindSpace koristi benigne primjere kako bi pokazao kako funkcioniraju njegovi "ne-prisilni" utjecaji, od stavljanja povrća na prvo mjesto u školskim menzama kako bi se poboljšala prehrana među djecom, do stvaranja više zona bez dima korištenjem udaljenosti. Međutim, kada se bolje pogleda, to su upravo "automatske motivacije" koje se mogu pokrenuti i naoružavati u različitim kontekstima, posebno u vrijeme percipirane krize ili prijetnje.
Nakon što smo razgovarali o osnovnim obrisima i namjerama iza MindSpace-a, sada možemo brzo prijeći na primjenu ovih tehnika u posljednje dvije godine. Uđite u tim za uvid u ponašanje (BIT), također poznat kao "Nudge Unit" (hrv. "Jedinica za guranje", op.prev.).
BIT: "Guranje" prema hrabrom novom svijetu
Prema njihovoj web stranici, Behavioural Insights Team [Tim za uvid u ponašanje (BIT), op. prev.] u zajedničkom je vlasništvu "Ureda vlade Ujedinjenog Kraljevstva, dobrotvorne udruge za inovacije Nesta i zaposlenika BI". Nije iznenađujuće da je Ured UK-a ista institucija koja je naručila MindSpace nekoliko godina ranije.
Čini se da je tim za uvid u ponašanje (BIT) jedan od najučinkovitijih čvorova u ovoj mreži psihološkog ratovanja. Na njihovoj web stranici stoji da imaju urede u svim Five Eyes zemljama, kao i u Francuskoj.
Poznata kao "Nudge Unit" ("Jedinica za Guranje", op.prev.), pionir je "nudge theory" ("teorije guranja", op.prev.) kao sredstva za promjenu ponašanja ljudi u svrhu provedbe ekonomske, javne, ekološke i zdravstvene politike. Kao što smo raspravljali, guranje uključuje prepoznavanje određenih "zadanih" pozicija koje ljudi imaju i "preoblikovanje" konteksta percipiranih izbora prema različitim specifikacijama. Po svojoj prirodi, ove tehnike uključuju neurolingvističko programiranje gdje se koriste "sidra" i "znakovi", "priming" ("temelji", op.prev.) i "preoblikovanje". Sve su te tehnike ispolirane nakon desetljeća istraživanja, tako da nesvjesno građanstvo bombardirano mnoštvom tehnika koje bi potaknule njihovu automatsku motivaciju teško bi moglo prepoznati kako se te operacije razmještaju u golemim dijelovima svijeta. Pa ipak, upravo time se bave timovi poput BIT-a.
Kako je izvijestio UK Column, identificirana su dva tima koja vode odgovor na Covid-19 u Britaniji:
Prvi je tim na Imperial Collegeu predvođen Neilom Fergusonom, koji tvrdi da može koristiti svoje računalne modele za predviđanje širenja i utjecaja bolesti. Drugi tim je vojska bihevioralnih "znanstvenika" koji nas u svakoj prilici 'guraju' u donošenje odluka koje favoriziraju preferirane opcije koje postavljaju kreatori globalne politike.
Iako je uloga Londonskog Imperial Collegea (LCI) u izradi modela sudnjeg dana koji opravdavaju potpuno zatvaranje zapadnog svijeta izvan dosega ovog eseja, treba istaknuti da je LCI odigrao vrlo sličnu ulogu onoj Sveučilišta East Anglia u Velikoj Britaniji kod upravljanja statističkim podacima koji se koriste za generiranje modela sudnjeg dana "klimatskih promjena", koje potom citiraju UN i druga vladina tijela diljem svijeta. Za ovo izvješće zanimljiv je potonji tim: "vojska" bihevioralnih znanstvenika (gdje se čini da je BIT odjel na vrhu).
Uzmimo na primjer BIT-ovu studiju "Četiri poruke koje mogu povećati prihvaćanje cjepiva protiv COVID-19" objavljenu 15. ožujka 2021. Najučinkovitija poruka za povećanje broja cijepljenja bila je "zaštita voljenih osoba":
"Vaši voljeni vas trebaju.
Cijepite se protiv COVID-19 kako bi bili sigurni da ste tu za njih."
Nakon proučavanja nalaza MindSpace-a o "automatskim motivacijama", prvo-rangirana poruka ne bi trebala biti iznenađenje: ako je netko suočen s izborom "zaštite voljenih osoba" od egzistencijalne prijetnje - bilo stvarne ili zamišljene - odluka je automatska. Osim toga, sa "zadanog" stajališta (gubici su veći od dobitaka), većina empatičnih ljudskih bića neće htjeti riskirati gubitak voljenih - veliki gubitak - radi recimo pohađanja neke društvene funkcije - manji dobitak. Štoviše, bit će spremni na velike žrtve kako bi izbjegli još veće gubitke, bilo da su potencijalno stvarni ili jednostavno percipirani.
Dok čitatelji pregledavaju svaku od četiri poruke, trebali bi uzeti u obzir činjenicu da niti jedna od poruka u biti ne zahtijeva bilo kakav ozbiljan refleksivni proces ili svjesnu evaluaciju. Čak i upotreba fraza poput "prema većini stručnjaka" ili "istraživanja pokazuju" sama po sebi nisu znanstvene izjave, već pozivi na grupno razmišljanje.
U stvarnosti, nijedan pošten znanstvenik ne raspravlja o valjanosti svog rada ili istraživanja govoreći "većina znanstvenika se slaže". Znanstvena istina i činjenica nikada nisu proizvod konsenzusa. Pa ipak, vidjeli smo vrlo strmoglav porast u korištenju argumenata grupnog razmišljanja za promicanje javne politike, od ideje da se "97% znanstvenika slaže s globalnim zatopljenjem" do "tisuće zdravstvenih radnika se cijepe". Gotovo sve javne poruke o Covid-19 osmišljene su kako bi apelirale upravo na ljudsku sklonost grupnom razmišljanju i pridržavanju "normi".
Razmotrite sljedeće tri najučinkovitije poruke.
Broj dva kaže da programi cijepljenja protiv Covida-19 imaju "odobrenje" zdravstvenih radnika.
"Doktori i medicinske sestre su odlučili se cijepiti protiv COVIDa-19.
Sada ga oni preporučaju i vama.
Razgovarajte sa svojim doktorom da saznate što je najbolje za vas."
Broj tri navodi "Vratiti nazad naše živote", ali izričito ne daje obećanja da će se život ikada vratiti u "normalu".
"Sada imamo priliku da se vratimo ljudima i mjestima koje volimo.
Vratimo nazad naše živote.
Prijavite se za cjepivo protiv Covid-19."
Četvrta i posljednja najučinkovitija poruka je jednostavan i otvoren poziv na grupno razmišljanje, tj. "društveni dokaz".
Trenutno ga je primilo više od 14 milijona ljudi.
Kada dođe vaš red, možete biti sigurni da je sigurno i efikasno."
Nijedna od ovih poruka ne zahtijeva kritičke sposobnosti. Zapravo ih obeshrabruju. Oni su posebno izrađeni da zaobiđu svjesne procese i da izravno govore "automatskim procesima".
Zaključak
Kao što smo spomenuli na početku ovog izvješća, ova posljednja događanja u psihološkom ratovanju predstavljaju kulminaciju stoljetnog nastojanja da se usavrši društveni inženjering u zapadnom svijetu. Dok smo raspravljali o primjeni ovih tehnika u vezi s razmjenom poruka o Covid-19, te se tehnike mogu vidjeti u porukama o javnim politikama u gotovo svim društvenim sektorima, posebno u vezi s okolišem i ekonomskom politikom.
Kada razmatramo sadašnju i buduću upotrebu ovih vrsta tehnika za "promjenu ponašanja", sjetimo se riječi ranog entuzijasta društvenog inženjeringa i potomka jedne od najstarijih engleskih imperijalnih loza, lorda Bertranda Russella. Prije više od pola stoljeća, Russell je primijetio:
Socijalni psiholozi budućnosti imati će niz razreda školske djece na kojima će isprobavati različite metode stvaranja nepokolebljivog uvjerenja da je snijeg crn. Uskoro će doći do raznih rezultata. Prvo, da je utjecaj doma ometajući. Drugo, da se ne može puno učiniti osim ako indoktrinacija ne počne prije desete godine. Treće, da su stihovi uglazbljeni i opetovano intonirani vrlo učinkoviti. Četvrto, da se mišljenje da je snijeg bijel mora smatrati da pokazuje morbidan ukus za ekscentričnost. Ali predviđam. Na budućim znanstvenicima je da preciziraju ove maksime i otkriju koliko točno košta po glavi da djeca povjeruju da je snijeg crn, a koliko manje bi koštalo da povjeruju da je tamno siv.
Završavajući svoja optimistična razmišljanja o budućnosti tehnika društvenog inženjeringa, Russell piše:
Iako će se ova znanost marljivo proučavati, bit će strogo ograničena na vladajuću klasu. Stanovništvu neće biti dopušteno da znaju kako su njihova uvjerenja ostvarena. Kada se tehnika usavrši, svaka vlada koja je čitavu generaciju bila zadužena za obrazovanje moći će sigurno kontrolirati svoje podanike bez potrebe vojske ili policije.
Bertrand Russell — The Impact of Science on Society [Utjecaj znanosti na društvo, op. prev.] (1951.)
Dok se čini da je veći dio primijenjenih istraživanja u područjima socijalne psihologije i bihevioralne znanosti omogućio društvenim inženjerima da svoje poruke prožete kvalitetom koja je kao čarolija, kao što su čak i osnivači NLP-a opisali u knjizi The Structure of Magic - ta "čaranja" i "guranja" imaju vrlo određenu strukturu. Formulizirani su i stoga ih je lako prepoznati nakon što im se stavi ime.
Budući da se čini da današnji čarobnjakovi šegrti ne planiraju odustati s primjenom ovih tehnika u gotovo svakoj sferi misli i djelovanja, jednostavan čin stavljanja imena na njih može biti bitan korak za "razbijanje čarolije". Jer, sam taj čin u biti neutralizira "guranja" pretvarajući ih u svjesne objekte. Odjednom, "stanovništvu" se "dopušta da zna kako su nastala njegova uvjerenja".
Kao što su spomenuli autori MindSpacea, automatski procesi mogu nastaviti raditi nesmetano i bez ikakvog nadzora od strane svjesnog ja do završetka. U slučaju stalno promjenjivog odgovora na upravljanje krizama i organizacije društva oko "pandenomije", oni koji jednostavno čekaju da čarolije nestanu mogu se naći razočarani i do grla u krizama koje su daleko izvan kontrole dvadesetorice čarobnjakovih šegrta iz prvog stoljeća. Ključ za razbijanje čarolije je imenovanje. Nakon što se tim "strukturama" stavi ime, tjerajući ih iz automatskih procesa u svjesne procese, programi u biti prestaju raditi svojom automatskom brzinom "click, whirr" ("klik, zviždanje"). Nesvjesne misli - "duboke strukture" - dovedene su u vezu s drugim analitičkim procesima - u biti spajajući radnje. Odjednom, "magija" nestaje. Glatki i dobro podmazani, nepromišljeni automatski odgovor unaprijed se zaustavi.
Čarolija je slomljena.
David B. Gosselin je pjesnik, prevoditelj i lingvist iz Montreala. Osnivač je pjesničke stranice The Chained Muse i osnivač podcasta New Lyre. Njegova nova zbirka pjesama nosi naslov Modern Dreams [Moderni snovi, op. prev.].
Citati:
Bandler, Richard, and John Grinder, The Structure of Magic - Science and Behavior Book, Inc. 1975
Halpern, David, et al., MindSpace, Institute for Government, UK Cabinet Office (2010).
Russell, Bertrand, The Impact of Science on Society, Routledge; 1. izdanje (1. siječanj 1985)
