Za medije tzv. trećeg sektora, posebno one koji nose stigmu lijevog ili liberalno-lijevog predznaka, neće, čini se, biti mjesta ni u Ministarstvu kulture ove, druge po redu, vlade HDZ-a i MOST-a. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, sudeći po dosadašnjim potezima i javno izrečenim stavovima, nastavlja provoditi politiku koju je u Ministarstvo kulture uveo njen prethodnik Zlatko Hasanbegović. Štoviše, u ponekim se slučajevima postavlja čak i rigidnije nego lanjski ministar, čiju su smjenu pripadnici zainteresirane javnosti zahtijevali gotovo svakodnevno.
Argumenti u prilog ovakvoj tezi mogu se pronaći u rezultatima financiranja programa javnih potreba u kulturi objavljenima krajem prosinca 2016., kroz koji Ministarstvo kulture, između ostalog, subvencionira izdavanje časopisa i elektroničkih publikacija. Na listi zainteresiranih kandidata koji su dobili odbijenice nalaze se, među ostalima, portali H-Alter, Muf, Vox Feminae, a posebno je indikativna činjenica da je bez potpore ostalo hrvatsko izdanje uglednog međunarodnog časopisa Le Monde Diplomatique (LMD).
Iz Ministarstva kulture tvrde da uskraćivanje potpore LMD-u nije rezultat “ideološke prosudbe”, već “jedino i isključivo činjenice da publikacija više ne zadovoljava kriterije Programa potpore izdavanju časopisa” (Fairpress.eu). “Naime, iz navedenoga se programa mogu financirati isključivo časopisi iz područja kulture, i to pretežito s prilozima domaćih autora. Analiza sadržaja mjesečnika ‘Le monde diplomatique’ pokazala je da je udjel kulturnog sadržaja zanemariv i k tomu gotovo u potpunosti prijevodnog karaktera, čime časopis ne zadovoljava kriterije programa iz kojega se dosad sufinancirao”, poručili su iz Ministarstva kulture nakon što je pokrenuta peticija podrške LMD-u. Citirana je tvrdnja Ministarstva kulture gotovo identična izjavi koju je ministrica Obuljen Koržinek 30. prosinca 2016. dala za Novi list.
Pokušavajući razlučiti na koji točno način LMD, čija se uređivačka politika nije znatnije mijenjala otkad je časopis pokrenut, “više ne zadovoljava kriterije”, usporedili smo propozicije natječaja za 2016. i 2017. godinu. I ustanovili da su identične. Usprkos toj činjenici, LMD će u 2017. od Ministarstva kulture biti sufinanciran s nula kuna, nakon što je od 2013. naovamo dobivao godišnju potporu u iznosima između 280 i 300 tisuća kuna, koliko je za LMD bilo izdvojeno i u mandatu ministra Hasanbegovića,
U oba proučavana dokumenta tako stoji da se na natječaj mogu prijaviti pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost i sudjeluju u prometu robe i usluga sukladno Zakonu o državnim potporama, a registrirani su za obavljanje nakladničke i knjižarske djelatnosti. Osim navedenog, jedini kriteriji su da iza sebe imaju najmanje godinu dana poslovanja te da su podmirili svoje obveze prema državi.
Ministarstvo kulture u obje promatrane godine najavilo je da će sufinancirati publikacije “visoke umjetničke vrijednosti” koje su “sadržajno profilirane, aktualne i recentne”. U oba natječaja isti su i kriteriji vrednovanja pristiglih prijava, a to su: programska profiliranost; kontinuiranost objavljivanja; aktualnost, selektivnost, relevantnost i kritičnost; koncepcijska ujednačenost; likovno-grafičko oblikovanje i izvedba; regionalna zastupljenost; kompetentni autori koji su stručnjaci za pojedina područja; sadržaji proizvedeni posebno za potrebe časopisa/elektroničkih publikacija; redakcijski i urednički tim koji redovito objavljuje sadržaje; mreža vanjskih suradnika.
Opisane kriterije LMD, na čijim su stranicama često zastupljeni argumenti u korist lijeve političke ideje, u mandatu ministrice Obuljen Koržinek očigledno ne može zadovoljiti. No, zato se u budžetu Ministarstva kulture našlo dovoljno sredstava za potporu konzervativnim i političkoj desnici sklonijim časopisima poput Hrvatskog slova (400.000 kuna) ili Vijenca (600.000 kuna). Kumulativni iznos dodijeljen ovim dvjema publikacijama predstavlja 31,5 posto od ukupnih 3.175.000 kuna koje Ministarstvo dijeli za izdavanje časopisa, odnosno 26,9 posto od ukupnih 3.715.000 kuna koliko kumulativne potpore iznose kad se pribroji i novac koji se izdvaja za elektroničke publikacije.
Ovdje treba napomenuti i kako je u ranije spomenutom prednovogodišnjem intervjuu ministrica Obuljen Koržinek ponudila i dodatni razlog za nefinanciranje LMD-a, a to je činjenica da “subvencioniranje izdavačkih programa podliježe nadzoru Europske komisije” jer se, naime, radi o državnim potporama. Definirano je to stavkom 3. (d) članka 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, poznatijem kao Lisabonski ugovor.
To je, međutim, za ovaj konkretan slučaj potpuno nebitno. Časopis LMD, naime, zadovoljava Zakonom o državnim potporama propisane kriterije za korisnike državnih potreba; prodaje se na kioscima što znači da sudjeluje u prometu roba i usluga, a njegov izdavač KopMedija registriran je za obavljanje gospodarske djelatnosti pri Trgovačkom sudu u Zagrebu. No, što je još važnije, potpore tzv. male vrijednosti prema odredbama 2. članka Zakona o državnim potporama se uopće ne smatraju državnim potporama. Prema važećoj uredbi Europske unije, potpore male vrijednosti su sve one potpore koje ne prelaze 200.000 eura u bilo kojem trogodišnjem razdoblju. Drugim riječima, stav je EU da ravnomjerno raspoređene državne potpore niže od pola milijuna kuna godišnje nemaju drastičan utjecaj na tržišno natjecanje.
Odnos prema LMD-u treba promatrati i kao simptom ministričinog percipiranog nastojanja da se medijima u svom mandatu bavi što je manje moguće. Ideja je to koja je u resoru kulture bila misao vodilja bivšeg ministra Hasanbegovića, što je jasno čitljivo iz Strateškog plana Ministarstva kulture za razdoblje od 2016. do 2018. godine, nastalog u ožujku prošle godine. U njemu se mediji spominju samo u dva odlomka, za koje je izgledno da su u dokument dodani naknadno, s obzirom na to da se po boji fonta razlikuju od ostatka teksta.
Na pitanja o financiranju trećeg medijskog sektora, Hasanbegović je redovito odgovarao usmjeravajući potencijalne korisnike na fondove Europske unije (Libela.org). Sličnu stvar radi i njegova nasljednica Obuljen Koržinek (HRT), što znači da i drugi put zaredom resorom kulture upravlja osoba koja zapravo nije svjesna činjenice da u europskim fondovima praktički ni nema sredstava usmjerenih na (su)financiranje novinarskog rada.
A ako se neka sredstva i uspiju pronaći, Ministarstvo kulture opstruira njihovu distribuciju. To je, podsjetimo, bio slučaj s novcem iz programa “Mediji zajednice” za koji su natječaji trebali biti raspisani još u prosincu 2015. godine. Tada je, međutim, do zastoja došlo zbog neizvjesnih rezultata parlamentarnih izbora i višemjesečne nemogućnosti formiranja Vlade. Nakon čega je na u Ministarstvo kulture zasjeo Hasanbegović i sve skupa odlučio odgoditi za 2017. godinu. Koju smo u međuvremenu dočekali uz novu ministricu kulture, ali ni ona nije još dala odgovor na pitanje kada bi se ovaj program trebao početi provoditi.
faktograf
Argumenti u prilog ovakvoj tezi mogu se pronaći u rezultatima financiranja programa javnih potreba u kulturi objavljenima krajem prosinca 2016., kroz koji Ministarstvo kulture, između ostalog, subvencionira izdavanje časopisa i elektroničkih publikacija. Na listi zainteresiranih kandidata koji su dobili odbijenice nalaze se, među ostalima, portali H-Alter, Muf, Vox Feminae, a posebno je indikativna činjenica da je bez potpore ostalo hrvatsko izdanje uglednog međunarodnog časopisa Le Monde Diplomatique (LMD).
Iz Ministarstva kulture tvrde da uskraćivanje potpore LMD-u nije rezultat “ideološke prosudbe”, već “jedino i isključivo činjenice da publikacija više ne zadovoljava kriterije Programa potpore izdavanju časopisa” (Fairpress.eu). “Naime, iz navedenoga se programa mogu financirati isključivo časopisi iz područja kulture, i to pretežito s prilozima domaćih autora. Analiza sadržaja mjesečnika ‘Le monde diplomatique’ pokazala je da je udjel kulturnog sadržaja zanemariv i k tomu gotovo u potpunosti prijevodnog karaktera, čime časopis ne zadovoljava kriterije programa iz kojega se dosad sufinancirao”, poručili su iz Ministarstva kulture nakon što je pokrenuta peticija podrške LMD-u. Citirana je tvrdnja Ministarstva kulture gotovo identična izjavi koju je ministrica Obuljen Koržinek 30. prosinca 2016. dala za Novi list.
Kriteriji ostali isti
Pokušavajući razlučiti na koji točno način LMD, čija se uređivačka politika nije znatnije mijenjala otkad je časopis pokrenut, “više ne zadovoljava kriterije”, usporedili smo propozicije natječaja za 2016. i 2017. godinu. I ustanovili da su identične. Usprkos toj činjenici, LMD će u 2017. od Ministarstva kulture biti sufinanciran s nula kuna, nakon što je od 2013. naovamo dobivao godišnju potporu u iznosima između 280 i 300 tisuća kuna, koliko je za LMD bilo izdvojeno i u mandatu ministra Hasanbegovića,
U oba proučavana dokumenta tako stoji da se na natječaj mogu prijaviti pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost i sudjeluju u prometu robe i usluga sukladno Zakonu o državnim potporama, a registrirani su za obavljanje nakladničke i knjižarske djelatnosti. Osim navedenog, jedini kriteriji su da iza sebe imaju najmanje godinu dana poslovanja te da su podmirili svoje obveze prema državi.
Ministarstvo kulture u obje promatrane godine najavilo je da će sufinancirati publikacije “visoke umjetničke vrijednosti” koje su “sadržajno profilirane, aktualne i recentne”. U oba natječaja isti su i kriteriji vrednovanja pristiglih prijava, a to su: programska profiliranost; kontinuiranost objavljivanja; aktualnost, selektivnost, relevantnost i kritičnost; koncepcijska ujednačenost; likovno-grafičko oblikovanje i izvedba; regionalna zastupljenost; kompetentni autori koji su stručnjaci za pojedina područja; sadržaji proizvedeni posebno za potrebe časopisa/elektroničkih publikacija; redakcijski i urednički tim koji redovito objavljuje sadržaje; mreža vanjskih suradnika.
Opisane kriterije LMD, na čijim su stranicama često zastupljeni argumenti u korist lijeve političke ideje, u mandatu ministrice Obuljen Koržinek očigledno ne može zadovoljiti. No, zato se u budžetu Ministarstva kulture našlo dovoljno sredstava za potporu konzervativnim i političkoj desnici sklonijim časopisima poput Hrvatskog slova (400.000 kuna) ili Vijenca (600.000 kuna). Kumulativni iznos dodijeljen ovim dvjema publikacijama predstavlja 31,5 posto od ukupnih 3.175.000 kuna koje Ministarstvo dijeli za izdavanje časopisa, odnosno 26,9 posto od ukupnih 3.715.000 kuna koliko kumulativne potpore iznose kad se pribroji i novac koji se izdvaja za elektroničke publikacije.
Europa kao izgovor
Ovdje treba napomenuti i kako je u ranije spomenutom prednovogodišnjem intervjuu ministrica Obuljen Koržinek ponudila i dodatni razlog za nefinanciranje LMD-a, a to je činjenica da “subvencioniranje izdavačkih programa podliježe nadzoru Europske komisije” jer se, naime, radi o državnim potporama. Definirano je to stavkom 3. (d) članka 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, poznatijem kao Lisabonski ugovor.
To je, međutim, za ovaj konkretan slučaj potpuno nebitno. Časopis LMD, naime, zadovoljava Zakonom o državnim potporama propisane kriterije za korisnike državnih potreba; prodaje se na kioscima što znači da sudjeluje u prometu roba i usluga, a njegov izdavač KopMedija registriran je za obavljanje gospodarske djelatnosti pri Trgovačkom sudu u Zagrebu. No, što je još važnije, potpore tzv. male vrijednosti prema odredbama 2. članka Zakona o državnim potporama se uopće ne smatraju državnim potporama. Prema važećoj uredbi Europske unije, potpore male vrijednosti su sve one potpore koje ne prelaze 200.000 eura u bilo kojem trogodišnjem razdoblju. Drugim riječima, stav je EU da ravnomjerno raspoređene državne potpore niže od pola milijuna kuna godišnje nemaju drastičan utjecaj na tržišno natjecanje.
Ignoriranje problema medijskog sektora
Odnos prema LMD-u treba promatrati i kao simptom ministričinog percipiranog nastojanja da se medijima u svom mandatu bavi što je manje moguće. Ideja je to koja je u resoru kulture bila misao vodilja bivšeg ministra Hasanbegovića, što je jasno čitljivo iz Strateškog plana Ministarstva kulture za razdoblje od 2016. do 2018. godine, nastalog u ožujku prošle godine. U njemu se mediji spominju samo u dva odlomka, za koje je izgledno da su u dokument dodani naknadno, s obzirom na to da se po boji fonta razlikuju od ostatka teksta.
Na pitanja o financiranju trećeg medijskog sektora, Hasanbegović je redovito odgovarao usmjeravajući potencijalne korisnike na fondove Europske unije (Libela.org). Sličnu stvar radi i njegova nasljednica Obuljen Koržinek (HRT), što znači da i drugi put zaredom resorom kulture upravlja osoba koja zapravo nije svjesna činjenice da u europskim fondovima praktički ni nema sredstava usmjerenih na (su)financiranje novinarskog rada.
A ako se neka sredstva i uspiju pronaći, Ministarstvo kulture opstruira njihovu distribuciju. To je, podsjetimo, bio slučaj s novcem iz programa “Mediji zajednice” za koji su natječaji trebali biti raspisani još u prosincu 2015. godine. Tada je, međutim, do zastoja došlo zbog neizvjesnih rezultata parlamentarnih izbora i višemjesečne nemogućnosti formiranja Vlade. Nakon čega je na u Ministarstvo kulture zasjeo Hasanbegović i sve skupa odlučio odgoditi za 2017. godinu. Koju smo u međuvremenu dočekali uz novu ministricu kulture, ali ni ona nije još dala odgovor na pitanje kada bi se ovaj program trebao početi provoditi.
faktograf
