Rusija će vjerojatno početkom iduće godine protiv Ukrajine podnijeti tužbu zbog neplaćanja suverenog duga, rekao je viši dužnosnik u ekonomskom odijelu vlade Ruske Federacije.
Podsjetio je da rok za isplatu duga ističe 20. prosinca, a kada je upitan o mogućem vremenu podnošenja tužbe, dužnosnik je rekao "kako Rusija ima pravo žalbe u roku od 10 dana od dana neisplate", prenose RIA Novosti, te naglasio kako će se ruska vlada "vjerojatno odlučiti na taj korak".
U srijedu je ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk rekao da je Ukrajina, ako bude potrebno, zbog ovog dug spremna tužiti Rusiju.
Ranije je ruski predsjednik Vladimir Putin uputio vladu da, ako ne vrati dug od 3 milijarde dolara, tuži Ukrajinu.
Istoga dana je ruski ministar financija Anton Siluanov rekao je da nitko od međunarodnih partnera Rusiji ne želi dati jamstva za ukrajinski dug.
Posebno je važno istaknuti da je u utorak MMF zbog Ukrajine napravio presedan i pogazio staro pravilo kojim se zabranjuje kreditiranje zemalja s neisplaćenim suverenim dugom.
Naime, MMF je službeno ukinuo zabranu kreditiranja zemalja s neisplaćenim državnim dugom, a odluka je donesena na sastanku Izvršnog odbora Fonda. Rusija je, naravno, glasovala protiv.
Ova odluka znači da će MMF nastaviti provoditi svoj program u suzbijanju krize u Ukrajini, čak i ako Kijev ne plati dospjela dugovanja prema Rusiji, mjera koju nije mogla koristiti nijedna zemlja u svijetu.
Ukrajinska ministrica financija Natalia Jaresko u utorak nije isključila mogućnost da Kijev neće moći platiti Rusiji dug od 3 milijarde dolara u propisanom roku do 21. prosinca.
1. prosinca je zamjenik čelnice Ministarstva financija Ukrajine, Sergej Storčak, izvijestio da Ukrajina još uvijek nije poslala Rusiji prijedlog za restrukturiranje duga.
Kako piše Michael Hudson za portal The Saker, dana 8. prosinca je glavni glasnogovornik MMF-a, Gerry Rice, priopćio "kako se Izvršni odbor MMF-a sastao i pristao promijeniti trenutnu politiku netolerancije prema dužnicima koji ne ispunjavaju svoje obveze prema službenim vjerovnicima".
"Mi ćemo dati sve podatke o ovoj odluci i argumentaciju za ovu promjenu politike u narednih dan ili dva", izjavio je Gerry Rice, što znači da je MMF praktično "oprostio" ukrajinski dug Rusiji.
Međutim, Michael Hudson podsjeća da je od 1947. godine, kada je zapravo počela s radom, Svjetska banka djelovala kao podružnica američkog Ministarstva obrane, počevši od njenog prvog predsjednika Johna J. McCloya, preko Roberta McNamare, Roberta Zoellicka i neokonzervativca Paula Wolfowitza. Od samog početka je Svjetska banka promovirala američki izvoz, pogotovo proizvoda s farmi, te upravljala zemljama Trećeg svijeta kroz forsiranje podizanja plantaže, umjesto usjeva za prehranu vlastite populacije. Za to je, naravno, služilo američko žito. Promocija američkog izvoza se provodila i kroz podršku dolaru, što se naizgled pravdalo internacionalističkom retorikom i da je ono što je dobro za SAD dobro i za cijeli svijet.
MMF je tijekom Hladnog rata uvijek služio interesu Sjedinjenih Država, a u utorak je donio radikalnu odluku da ukine uvjet koji je bio integriran u globalni financijski sustav u posljednjih pola stoljeća.
U prošlosti je MMF organizirao pakete pomoći za vlade uzimajući novac od drugih vjerovnika, uglavnom od Sjedinjenih Država, Njemačke i Japana. Međutim, kreditori su se kao osiguranjem koristili polugom u MMF-u prema kojoj, ako neka nacija ne vrati suvereni dug, ne može dobiti kredit od MMF-a, niti tražiti pakete pomoći koji uključuju druge vlade.
To je u stvari bio hiperdolarizirani globalni financijski sustav koji je funkcionirao pola stoljeća, a korisnici su od vjerovnika uzimali kredite u američkim dolarima.
Sada je u utorak MMF svojom odlukom pokrenuo novi Hladni rat. Dakle, Ukrajini se može pozajmljivati novac unatoč pravilu Međunarodnog monetarnog fonda onda da blokira kreditiranje zemalja koje nemaju šanse za otplatu svojih dugova. Zanimljivo, ali to se pravilo u kuloarima MMF-a od 2001. zvalo: "Nema više Argentine".
MMF je s čelnicom Christine Lagarde posljednji zajam Ukrajini dao u proljeće, te izrazio nadu da će u zemlji zavladati mir. No, ukrajinski predsjednik Petro Porošenko je odmah najavio da će ta sredstva koristiti "za jačanje njegove nacije za rat s ruskim govornim stanovništvom na istoku zemlje, u Donbasu".
To je područje s kojeg većina izvoza ide uglavnom u Rusiju. Ukrajina će to tržište u doglednoj budućnosti izgubiti, što znači da će Donbas početi egzistirati kao nepriznata država u granicama Ukrajine i to uz pomoć Kijeva.
No, ovdje nije riječ o statusu Donbasa, nego to što je Ukrajina priopćila da ne može i neće platiti ne samo obveznice privatnog sektora, nego i one ruske vlade.
Po pravilu "Nema više Argentine" bi Ukrajini trebalo blokirati daljnju pomoć MMF-a. Umjesto toga, MMF ovom odlukom praktično podupire ukrajinsku politiku, njenu kleptokraciju i radikalne skupine koje još uvijek pokreću napade na istoku zemlje, te provode miniranja dalekovoda kojima se Krim napajao strujom. Jedini uvjet na kojem MMF inzistira kod vlade u Kijevu je nastavak provođenja oštrih mjera štednje. Kao posljedica te politike, ukrajinska valuta, grivna, devalvirala je, mirovine su smanjene, a korupcija zemlju i dalje nagriza nesmanjenom žestinom.
Unatoč tome, MMF je priopćio svoju namjeru da odobri nove kredite Ukrajini i plaća oligarhe koji čine sve da parlament i Ministarstvo pravosuđa ne krenu u pravo čišćenje korupcije.
Više od pola godine su se vodile rasprave o strukturi 3 milijarde dolara duga Ukrajine Rusiji, samo kako bi se izbjeglo njegovo plaćanje. Na kraju je MMF naprosto odlučio prekršiti svoje zlatno pravilo i kreditirati Ukrajinu.
Na taj način je MMF najavio svoju novu politiku: "Mi ćemo zajmove samo odobravati u američkim dolarima i američkim saveznicima."
To znači da je početni Hladni rat protiv Rusije sada podijelio svijet na "dolarski blok", sa satelitskom "eurozonom" i drugim pro-američkim valutama, te na BRICS i druge zemlje koje nisu u američkoj financijskoj i vojnoj orbiti.
Što će Rusija, Kina i druge zemlje skupine BRICS učiniti? Neokonzervativci u Međunarodnom monetarnom fondu i Sjedinjenim Državama su poslali svijetu poruku: "Ne morate poštovati dugove prema zemljama izvan područja dolara i njegovih satelita!"
Zašto bi onda te zemlje uopće ostale u MMF-u ili Svjetskoj banci? Odluka MMF-a bez sumnje dijeli globalni sustav na dva pola, između zemalja BRICS-a i njihovih saveznika i SAD-EU neoliberalnog financijskog sustava.
Kina je trenutno zadovoljna, jer je MMF popustio i prihvatio juan kao valutu s "posebnim pravima vučenja" (SDR), čime je izbjegao da se ugrozi cijeli sustav kao kada je Indija prošle godine blokirala reforme Svjetske trgovinske organizacije, kada se nije udovoljilo njenim željama.
Naime, Peking je tada zatražio da mu se dodijele "posebna prava vučenja" (Special Drawing Rights), jer je smatrao da su okolnosti takve da se vrijednost SDR-a više ne može određivati samo na temelju dnevnog prosjeka srednjih vrijednosti četiriju svjetskih valuta – američkog dolara, eura, japanskog jena i britanske funte, što je inače praksa Međunarodnog monetarnog fonda. Istina, Peking sada neće ugroziti opstojnost Međunarodnog monteranog fonda, ali s druge strane gradi paralelni financijski sustav u kojem nema američkog dolara i toga se neće odreći.
Mogu li se Rusija ili druge zemlje povući iz MMF-a? Odgovor na ovo pitanje upravo daje nova Azijska infrastrukturna investicijska banka i mnoge zemlje koje su pristupile "području rublja-juan" u kojem ne moraju plaćati dugove u američkim dolarima ili eurima.
Dakle, odluke MMF-a se ne tiču samo Ukrajine i nastavljanja kreditiranja te zemlje, bez obzira na sve nesporne mane vlade u Kijevu ili 3 milijarde dolara, posebno ako uzmemo u obzir da je Moskva samo Kubi oprostila deset puta više, nego vodi u podjelu svijeta na dva bloka koja će se možda suprotstavljati na puno opasniji način nego što su to u vrijeme Zapada i Sovjetskog Saveza nekada činili "kapitalisti" i "komunisti". Jesu li stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda od početka znali da će najveću cijenu platiti Ukrajina i da će se svijet podijeliti na dva suprotstavljena bloka? Sudeći po njihovom znanju i točnim predviđanjima sigurno jesu. Posljedice ove odluke mogu biti katastrofalne po Europu, ne toliko Sjedinjene Države, jer se novim svrstavanjem nikako neće moći otrgnuti iz smrtonosnog zagrljaja udružene financijske elite s Wall Streeta i London Citya, što možda i jeste bio krajnji cilj.
Američki dolar gubi status svjetske trgovinske valute – Kina je bila itekako ozbiljna
Rusija bi mogla imati povlašteni status u Azijskoj infrastrukturnoj investicijskoj banci
altermainstreaminfo
Podsjetio je da rok za isplatu duga ističe 20. prosinca, a kada je upitan o mogućem vremenu podnošenja tužbe, dužnosnik je rekao "kako Rusija ima pravo žalbe u roku od 10 dana od dana neisplate", prenose RIA Novosti, te naglasio kako će se ruska vlada "vjerojatno odlučiti na taj korak".
U srijedu je ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk rekao da je Ukrajina, ako bude potrebno, zbog ovog dug spremna tužiti Rusiju.
Ranije je ruski predsjednik Vladimir Putin uputio vladu da, ako ne vrati dug od 3 milijarde dolara, tuži Ukrajinu.
Istoga dana je ruski ministar financija Anton Siluanov rekao je da nitko od međunarodnih partnera Rusiji ne želi dati jamstva za ukrajinski dug.
Posebno je važno istaknuti da je u utorak MMF zbog Ukrajine napravio presedan i pogazio staro pravilo kojim se zabranjuje kreditiranje zemalja s neisplaćenim suverenim dugom.
Naime, MMF je službeno ukinuo zabranu kreditiranja zemalja s neisplaćenim državnim dugom, a odluka je donesena na sastanku Izvršnog odbora Fonda. Rusija je, naravno, glasovala protiv.
Ova odluka znači da će MMF nastaviti provoditi svoj program u suzbijanju krize u Ukrajini, čak i ako Kijev ne plati dospjela dugovanja prema Rusiji, mjera koju nije mogla koristiti nijedna zemlja u svijetu.
Ukrajinska ministrica financija Natalia Jaresko u utorak nije isključila mogućnost da Kijev neće moći platiti Rusiji dug od 3 milijarde dolara u propisanom roku do 21. prosinca.
1. prosinca je zamjenik čelnice Ministarstva financija Ukrajine, Sergej Storčak, izvijestio da Ukrajina još uvijek nije poslala Rusiji prijedlog za restrukturiranje duga.
Kako piše Michael Hudson za portal The Saker, dana 8. prosinca je glavni glasnogovornik MMF-a, Gerry Rice, priopćio "kako se Izvršni odbor MMF-a sastao i pristao promijeniti trenutnu politiku netolerancije prema dužnicima koji ne ispunjavaju svoje obveze prema službenim vjerovnicima".
"Mi ćemo dati sve podatke o ovoj odluci i argumentaciju za ovu promjenu politike u narednih dan ili dva", izjavio je Gerry Rice, što znači da je MMF praktično "oprostio" ukrajinski dug Rusiji.
Međutim, Michael Hudson podsjeća da je od 1947. godine, kada je zapravo počela s radom, Svjetska banka djelovala kao podružnica američkog Ministarstva obrane, počevši od njenog prvog predsjednika Johna J. McCloya, preko Roberta McNamare, Roberta Zoellicka i neokonzervativca Paula Wolfowitza. Od samog početka je Svjetska banka promovirala američki izvoz, pogotovo proizvoda s farmi, te upravljala zemljama Trećeg svijeta kroz forsiranje podizanja plantaže, umjesto usjeva za prehranu vlastite populacije. Za to je, naravno, služilo američko žito. Promocija američkog izvoza se provodila i kroz podršku dolaru, što se naizgled pravdalo internacionalističkom retorikom i da je ono što je dobro za SAD dobro i za cijeli svijet.
MMF je tijekom Hladnog rata uvijek služio interesu Sjedinjenih Država, a u utorak je donio radikalnu odluku da ukine uvjet koji je bio integriran u globalni financijski sustav u posljednjih pola stoljeća.
U prošlosti je MMF organizirao pakete pomoći za vlade uzimajući novac od drugih vjerovnika, uglavnom od Sjedinjenih Država, Njemačke i Japana. Međutim, kreditori su se kao osiguranjem koristili polugom u MMF-u prema kojoj, ako neka nacija ne vrati suvereni dug, ne može dobiti kredit od MMF-a, niti tražiti pakete pomoći koji uključuju druge vlade.
To je u stvari bio hiperdolarizirani globalni financijski sustav koji je funkcionirao pola stoljeća, a korisnici su od vjerovnika uzimali kredite u američkim dolarima.
Sada je u utorak MMF svojom odlukom pokrenuo novi Hladni rat. Dakle, Ukrajini se može pozajmljivati novac unatoč pravilu Međunarodnog monetarnog fonda onda da blokira kreditiranje zemalja koje nemaju šanse za otplatu svojih dugova. Zanimljivo, ali to se pravilo u kuloarima MMF-a od 2001. zvalo: "Nema više Argentine".
MMF je s čelnicom Christine Lagarde posljednji zajam Ukrajini dao u proljeće, te izrazio nadu da će u zemlji zavladati mir. No, ukrajinski predsjednik Petro Porošenko je odmah najavio da će ta sredstva koristiti "za jačanje njegove nacije za rat s ruskim govornim stanovništvom na istoku zemlje, u Donbasu".
To je područje s kojeg većina izvoza ide uglavnom u Rusiju. Ukrajina će to tržište u doglednoj budućnosti izgubiti, što znači da će Donbas početi egzistirati kao nepriznata država u granicama Ukrajine i to uz pomoć Kijeva.
No, ovdje nije riječ o statusu Donbasa, nego to što je Ukrajina priopćila da ne može i neće platiti ne samo obveznice privatnog sektora, nego i one ruske vlade.
Po pravilu "Nema više Argentine" bi Ukrajini trebalo blokirati daljnju pomoć MMF-a. Umjesto toga, MMF ovom odlukom praktično podupire ukrajinsku politiku, njenu kleptokraciju i radikalne skupine koje još uvijek pokreću napade na istoku zemlje, te provode miniranja dalekovoda kojima se Krim napajao strujom. Jedini uvjet na kojem MMF inzistira kod vlade u Kijevu je nastavak provođenja oštrih mjera štednje. Kao posljedica te politike, ukrajinska valuta, grivna, devalvirala je, mirovine su smanjene, a korupcija zemlju i dalje nagriza nesmanjenom žestinom.
Unatoč tome, MMF je priopćio svoju namjeru da odobri nove kredite Ukrajini i plaća oligarhe koji čine sve da parlament i Ministarstvo pravosuđa ne krenu u pravo čišćenje korupcije.
Više od pola godine su se vodile rasprave o strukturi 3 milijarde dolara duga Ukrajine Rusiji, samo kako bi se izbjeglo njegovo plaćanje. Na kraju je MMF naprosto odlučio prekršiti svoje zlatno pravilo i kreditirati Ukrajinu.
Na taj način je MMF najavio svoju novu politiku: "Mi ćemo zajmove samo odobravati u američkim dolarima i američkim saveznicima."
To znači da je početni Hladni rat protiv Rusije sada podijelio svijet na "dolarski blok", sa satelitskom "eurozonom" i drugim pro-američkim valutama, te na BRICS i druge zemlje koje nisu u američkoj financijskoj i vojnoj orbiti.
Što će Rusija, Kina i druge zemlje skupine BRICS učiniti? Neokonzervativci u Međunarodnom monetarnom fondu i Sjedinjenim Državama su poslali svijetu poruku: "Ne morate poštovati dugove prema zemljama izvan područja dolara i njegovih satelita!"
Zašto bi onda te zemlje uopće ostale u MMF-u ili Svjetskoj banci? Odluka MMF-a bez sumnje dijeli globalni sustav na dva pola, između zemalja BRICS-a i njihovih saveznika i SAD-EU neoliberalnog financijskog sustava.
Kina je trenutno zadovoljna, jer je MMF popustio i prihvatio juan kao valutu s "posebnim pravima vučenja" (SDR), čime je izbjegao da se ugrozi cijeli sustav kao kada je Indija prošle godine blokirala reforme Svjetske trgovinske organizacije, kada se nije udovoljilo njenim željama.
Naime, Peking je tada zatražio da mu se dodijele "posebna prava vučenja" (Special Drawing Rights), jer je smatrao da su okolnosti takve da se vrijednost SDR-a više ne može određivati samo na temelju dnevnog prosjeka srednjih vrijednosti četiriju svjetskih valuta – američkog dolara, eura, japanskog jena i britanske funte, što je inače praksa Međunarodnog monetarnog fonda. Istina, Peking sada neće ugroziti opstojnost Međunarodnog monteranog fonda, ali s druge strane gradi paralelni financijski sustav u kojem nema američkog dolara i toga se neće odreći.
Mogu li se Rusija ili druge zemlje povući iz MMF-a? Odgovor na ovo pitanje upravo daje nova Azijska infrastrukturna investicijska banka i mnoge zemlje koje su pristupile "području rublja-juan" u kojem ne moraju plaćati dugove u američkim dolarima ili eurima.
Dakle, odluke MMF-a se ne tiču samo Ukrajine i nastavljanja kreditiranja te zemlje, bez obzira na sve nesporne mane vlade u Kijevu ili 3 milijarde dolara, posebno ako uzmemo u obzir da je Moskva samo Kubi oprostila deset puta više, nego vodi u podjelu svijeta na dva bloka koja će se možda suprotstavljati na puno opasniji način nego što su to u vrijeme Zapada i Sovjetskog Saveza nekada činili "kapitalisti" i "komunisti". Jesu li stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda od početka znali da će najveću cijenu platiti Ukrajina i da će se svijet podijeliti na dva suprotstavljena bloka? Sudeći po njihovom znanju i točnim predviđanjima sigurno jesu. Posljedice ove odluke mogu biti katastrofalne po Europu, ne toliko Sjedinjene Države, jer se novim svrstavanjem nikako neće moći otrgnuti iz smrtonosnog zagrljaja udružene financijske elite s Wall Streeta i London Citya, što možda i jeste bio krajnji cilj.
Američki dolar gubi status svjetske trgovinske valute – Kina je bila itekako ozbiljna
Rusija bi mogla imati povlašteni status u Azijskoj infrastrukturnoj investicijskoj banci
altermainstreaminfo
