Na današnji dan 19.kolovoza 1883. rođena Gabrielle Bonheur "Coco" Chanel - jedna od najslavnijih modnih dizajnera 20. stoljeća, koja je gotovo 60 godina vladala visokom pariškom modom i iz osnova "prekrojila" povijest ženske mode.
Gabrielle Bonheure Chanel rodila se 1883. u Saumuru u južnoj Francuskoj.
Otac, siromašni trgovački putnik Albert Chanel, nakon što joj je umrla majka kad je mala Gabrielle imala samo šest godina, dao je djevojčicu na skrb časnim sestrama u Aubazineu, te je tamo živjela sve do punoljetnosti.
U sirotištu je izučila vještinu krojenja i šivanja i pravljenja šešira, što će se kasnije pokazati kao presudni korak na putu prema stjecanju slavnog imena - Coco Chanel.
U dobi od 18 godina Gabrielle je napustila sirotište i zaposlila se kao pomoćna krojačica.
Istovremeno okušala se i u umijeću kabaretske pjevačice u klubovima u Vichyju i Moulinsu.
Tu je po prvi put stekla svoje, kasnije svjetski poznato slavno ime "Coco".
Jedna od udarnih pjesama na njezinu repertoaru bila je "Qui qu’a vu Coco"? (Tko je vidio Coco?) a publika, koja se uglavnom sastojala od lokalnih vojnika i umjetnika, simpatičnu i dopadljivu tamnokosu i tamnooku djevojku iz milja je prozvala - Coco.
I Coco je ostala cijeli život.
U dvadeset i petoj godini upoznala je bogatog francuskog playboya i nasljednika osnivača velike tekstilne industrije Ettiena Balsana, a ta je veza označila veliku prekretnicu u njezinu životu.
Coco je iskoristila poznanstva u njegovim bogataškim krugovima u kojima su žene poludjele za njezinim ljupkim šeširima koje je sama izrađivala. A on joj je i financijski pomogao da u Parizu otvori svoju trgovinu – početak Chanel carstva.
1912.godine Coco je otvorila svoju vlastitu trgovinu šeširima koju je nazvala "Chanel Modes".
Godine koje su slijedile širile su sve više glas o Coco, a 1920., mademoiselle Coco Chanel postaje vodeća francuska modna dizajnerica koja će proširiti svoj modni biznis u područje visoke mode, proizvodnje parfema, tekstila, nakita i drugih modnih dodataka.
Godine 1919. desio se udarac u privatnom životu koji joj je slomio srce i od kojeg se, kako je tvrdila nikad nije sasvim oporavila. Engleski industrijalac i poznati igrač pola Arthur “Boy” Capel, ljubav njezina života, kako ga je sama nazivala, stradao je u prometnoj nesreći.
Coco se tada da bi lakše preboljela veliki gubitak, bacila na posao i stvorila "svevremenske" komade odjeće koji ni do dan danas nisu izašli iz mode. Najprije je sašila Chanelov kostim koji se sastojao od suknje do koljena i podrezane, “četvrtaste” jaknice obrubljene crnom vrpcom i ukrašene zlatnim gumbima.
Dvije godine kasnije kreirala je "malu crnu haljinu", izum koji je Vogue nazvao modnim ekvivalentom Fordova automobila.
1928. godine sašila prvo odijelo od tvida.
U to doba družila se s najuglednijim muškarcima svoga doba - velikim vojvodom Dimitrijem Pavlovičem, rođakom cara Nikolaja II., a on ju je pak predstavio Ernestu Beauxu, koji joj je pomogao kreirati Chanel No 5, prvi parfem na svijetu koji je nosio ime nekog dizajnera.
Secesijska bočica u koju su Ernest i Coco 1921. godine pohranili prve kapi parfema koji je sadržavao, kako je Ernest rekao, “ženski parfem s mirisom žene”, danas je dio stalnog postava Muzeja moderne umjetnosti u New Yorku.
Chanel N°5 bilo je ono što je dalo pečat njenoj slavi. Parfem koji je obožavala Marilyn Monroe, za koji je Coco rekla da ga žena treba nositi kad god želi biti ljubljena. N°5 je prvi parfem u povijesti koji se počeo prodavati širom svijeta.
Coco Chanel je nastavila nizati parfeme koji su postizali velike uspjehe, poput Cuir de Russie, Gardenia i N°22, a do kraja 1929. potpuno je kompletirala i liniju modnog accessoiresa koji je uključivao bižuteriju, šešire, cipele, remenje i još jednu od njezinih legendarnih inovacija - pismo-torbicu s lančićem umjesto ručke.
Sredinom 30-ih dosegnula je vrhunac slave, zapošljavala 4000 radnica i prodavala oko 28.000 modela godišnje po cijelom svijetu. A tada je odjednom sve stalo: buknuo je Drugi svjetski rat, nastupila je ekonomska kriza, njezine su radnice stupile u štrajk i Chanel je bila prisiljena zatvoriti svoju modnu kuću. S radom je nastavila jedino njezina pariška trgovina parfemima. Kao da to nije bilo dovoljno, zbog ljubavne veze s nacističkim oficirom od popularne osobe pretvorila se u omraženu pa je, kako bi izbjegla napade javnosti, svojevoljno otišla u petnaestogodišnji egzil u Švicarsku.
U Pariz se vratila 1954. u sedamdeset i prvoj godini, ali ne kao umorna starica, već da pomete konkurenciju – novu mladu generaciju dizajnera među kojima je bio i tada već popularni Christian Dior čiji je New Look proglasila povratkom žene u okove korzeta i neudobne odjeće. Njezinu novu kolekciju, u kojoj je ponovno izbacila svoje najjače adute - tipične Chanel kostime i kardigane, besmrtnu malu crnu haljinu i pleteni tailleur, europski modni kritičari dočekali su na nož, ali brzo su utihnuli kad su vidjeli kakav je trijumf doživjela u SAD-u. Jacqueline Kennedy i najveće hollywoodske dive poput Grace Kelly i Audrey Hepburn otimale su se za svaku krpicu s potpisom mademoiselle Coco koja je konačnu potvrdu za svoj pionirski marš kroz modnu povijest doživjela kad joj je u sedamdeset i četvrtoj godini dodijeljen Oscar svjetske mode, nagrada Neiman Marcus.
Radila je do duboke starosti i sve do svoje smrti 1971.
Coco Chanel je jedina osoba iz svijeta mode koju je Time uvrstio na listu 100 najutjecajnijih osoba 20. stoljeća.
A Jean Cocteau za nju je ustvrdio:
“Ona je, samim čudom, stvarala modu prema principima koji inače vrijede samo za slikare, glazbenike i pjesnike.”
Najnovije priznanje Coco Chanel odano je filmom o njenom životu i radu u kojem lik slavne dizajnerice tumači osebujna francuska glumica Audrey Tautou.
Izvor: www.advance.hr
