Krajem prošle godine, na ugodno iznenađenje i zadovoljstvo brodske kulturne javnosti, ali i svih građana grada na rijeci Savi, konačno se započelo s rješavanjem jednog od važnih pitanja iz kulturne sfere, koje već godinama okupira hrvatski javni prostor. Postavljanjem građevinskih skela ispred historicističke katnice, smještene na jugozapadnom dijelu glavnog gradskog trga u Slavonskom Brodu, započeli su radovi na dugo očekivanoj obnovi monumentalne zgrade obitelji Brlić, jedne od najznačajnijih i najvažnijih brodskih obitelji, čija prošlost predstavlja nerazdvojivi dio povijesnog puta i razvoja nekadašnjeg Broda na Savi. Nedvojbeno visoki kulturno – povijesni značaj, koji zgrada posjeduje, osobito apostrofira činjenica da je u njoj glavninu književnog rada, svojim boravkom obilježila svjetski priznata spisateljica Ivana Brlić Mažuranić. Ugledna predstavnica obitelji Brlić, do današnjih dana ostaje najznačajnija hrvatska, kao i jedna od najvažnijih svjetskih autorica dječje literature, čija su glavna djela doživjela mnoštvo izdanja i prijevoda na svjetske jezike, dok su u novije vrijeme prenesena i na filmska platna. Upravo u rezidenciji ugledne brodske obitelji, čijom stanovnicom spisateljica postaje 1892. godine, udajom za brodskog odvjetnika i političara Vatroslava Brlića, nastaju mnoga njena poznata djela, od kojih se osobito izdvajaju roman za djecu Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1913.) i zbirka pripovjedaka Priče iz davnine (1916.), koju se smatra i vrhuncem njenog književnog rada.
Rođena 1874. godine u Ogulinu, Ivana je izdanak ugledne hrvatske obitelji Mažuranić, čiji je najpoznatiji član slavni političar, hrvatski ban i pjesnik Ivan Mažuranić. Dolaskom u Slavonski Brod, spisateljica, koja odrasta u intelektualno poticajnoj sredini, nadahnuta slavenskom mitologijom i brodskom svakodnevnicom, počinje s bogatim književnim radom, koji se odlikuje iznimnom razinom originalnosti, maštovitosti i kvalitete sadržaja, zahvaljujući čemu autorica, s vremenom, stječe visoku razinu priznanja književne javnosti i međunarodnu slavu.
Obitelj Brlić, čije ime danas predstavlja važan simbol kulturno-povijesnog identiteta Slavonskog Broda, jedna je od najznačajnijih i najuglednijih obitelji iz gradske prošlosti, dobro poznata i u širem hrvatskom kontekstu. Članovi ove obitelji, svojom su svestranošću, radom i javnim djelovanjem, ostavili vrijedan trag tijekom 19. i početkom 20. stoljeća na hrvatskoj društvenoj i političkoj sceni, a osobito je važan angažman istaknutih pojedinaca na kulturnom planu.
Kao značajniji predstavnici obitelji, izdvajaju se Ignjat Alojzije Brlić, pisac Uspomena na stari Brod, Andrija Torquat Brlić, aktivni sudionik hrvatskog narodnog preporoda i drugih važnih društveno – političkih previranja tijekom 19. stoljeća, kao i slikarica Fani Daubachy.
Zahvaljujući iznimnom talentu, kao i doprinosu Ivane Brlić Mažuranić hrvatskoj i svjetskoj dječjoj književnosti, spisateljica postaje snažan simbol kulturne prepoznatljivosti Slavonskog Broda i Republike Hrvatske, a značaj njenog književnog rada se često uspoređuje s opusom glasovitog danskog pisca bajki, Hansa Christiana Andersena.
Na mjestu današnje zgrade obitelji Brlić, smještene na glavnom gradskom trgu, koji danas nosi Ivanino ime, ranije se nalazila starija obiteljska kuća, koja je izgorjela u požaru 1882. godine. Godine 1885., prema projektu brodskog inženjera Mathiasa Železnyja obitelj podiže estetski dojmljivu gradsku palaču, čije je pročelje izvedeno u vidu neorenesansnog dekorativnog izraza. Izvorno podignuta kao katnica sa sedam prozorskih osi, zgrada je, nedugo po dolasku Ivane Brlić Mažuranić u Slavonski Brod, proširena na sjevernoj strani za dodatne tri prozorske osi, čime je izgubljena izvorno simetrična dispozicija pročelja.
Plasticitet pročelja zgrade izveden je kombiniranjem klasičnih dekorativnih elemenata, pri čemu se osobito ističe dekoracija katnog dijela zgrade, dok je prizemlje nešto diskretnije dekoracije. Uz druge dekorativne elemente, osobiti dojam pročelju daju lunete iznad prozorskih i vratnih otvora na katu zgrade, potkrovni vijenac, kao i istaknuti, izvorno središnje raspoređeni balkon, koji drže dekorativne konzole.
Prizemni dio zgrade, čijim pročeljem dominiraju polukružno nadsvođeni ulazi u poslovne prostore, u prošlosti se koristio za smještaj ugostiteljskih lokala i trgovina, dok se obiteljski život odvijao na katu zgrade, gdje se čuvala i vrlo bogata obiteljska knjižnica i cjelokupni obiteljski arhiv sa bogatom korespondencijom uglednih članova obitelji Brlić.
Rješenjem Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, zgrada obitelji Brlić zaštićena je 2003. godine kao nepokretno kulturno dobro, a pod zaštitom se nalazi i bogati arhivski fond obitelji i dio kućnog inventara, koji je preventivno zaštićeno kulturno dobro.
Unatoč činjenici da se radi o kulturnom dobru od visoke kulturno – povijesne i memorijalne vrijednosti, smještenom u užem gradskom središtu, zgrada je, uslijed dugogodišnjeg nedostatnog ulaganja vlasnika u njeno redovito održavanje i obnovu, do današnjih dana u znatnijoj mjeri dotrajala i zahtijeva stručno utemeljenu obnovu i zaštitu izvornih struktura zgrade od propadanja.
Ozbiljnije pretpostavke za pokretanje obnove, počele su se stvarati prije nešto više od dvije godine, kada Grad Slavonski Brod, otkupom kuće i dijela njenog inventara od nasljednika, Božička Mohačeka, osigurava izravni nadzor lokalne zajednice nad daljnjom sudbinom ovog značajnog kulturnog dobra.
Radovi na obnovi zgrade, koji su započeli saniranjem dotrajalog krovišta, predviđeni su u više faza, u skladu s raspoloživim financijskim sredstvima.
Grad Slavonski Brod, kao vlasnik i pokretač radove obnove, u budućnosti u zgradi predviđa uređenje muzeja posvećenog obitelji Brlić. Prema zamislima gradskih planera, uz uređenje muzeja, prostorije će se moći koristiti i za potrebe organiziranja različitih kulturnih događanja, kao što su predstavljanja knjiga, radionice, izložbe i slično.
Svakako je važno istaknuti i pohvalnu činjenicu, da u radovima obnove kuće obitelji Brlić, kao zaštićenog kulturnog dobra, kroz značajna dodijeljena novčana sredstva, sudjeluje i Ministarstvo kulture, u okviru odobrenog trogodišnjeg programa zaštite i očuvanja nepokretnog kulturnog dobara.
Unatoč procjenama da su za obnovu i druge potrebne konzervatorsko – restauratorske radove na zgradi, arhivskom gradivu i drugom pripadajućem inventaru, potrebna relativno visoka novčana sredstva, ohrabrujuća je, i pohvale vrijedna, činjenica da je lokalna zajednica, uz stručnu i financijsku potporu Ministarstva kulture, nakon više desetljeća, obilježenih slabijom brigom za jedan od najznačajnijih primjera nepokretne kulturne baštine grada, preuzela aktivniju ulogu u očuvanju i zaštiti kuće Brlić, pred kojom je, nadamo se, mnogo svjetlija perspektiva.
