Nagradu Fric dobio Darko Cvijetić za roman 'Schindlerov lift'
Književnost
Objavio: Web
Nagradu Fric dobio Darko Cvijetić za roman 'Schindlerov lift'
Darko Cvijetić dobio je književnu nagradu Fric za roman ‘Schindlerov lift’
Književna nagrada Fric za najbolju knjigu fikcijske proze tjednika Express uručena je u četvrtak u Zagrebu Darku Cvijetiću za roman ‘Schindlerov lift’, knjigu nevjerojatne razorne moći, koja se u ovogodišnjoj konkurenciji po mišljenju žirija izdvojila snagom metafora i pjesničkih slika u priči o porazu ljudskosti.
Obrazlažući nagradu na posebnoj svečanosti u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu, predsjednica prosudbenog žirija Biljana Romić kazala je kako je riječ o knjizi izvanredne poetske komprimiranosti, koja autoru omogućuje da sav besmisao zbilje oko sebe sažme u izričaj koji ‘što je ogoljeniji, to snažnije pogađa čitalački empatijski logos’.
‘Sve je u tom nevelikom romanu, nevjerojatne razorne moći rekao bi Danilo Kiš, veliko i sazdano na metaforama i pjesničkim slikama. Tridesetak poglavlja, od kojih je svako priča za sebe, gradi neku vrstu omnibusa u rasponu od onoga tko nije ispričao priču do onoga tko ju je ispričao, uz dramski prolog koji nas odmah udara u pleksus, i epilog koji taj mrak ne osvjetljuje’, rekla je Romić.
Koristeći lift marke Schindler u ‘crvenome soliteru’, sagrađenom sredinom 70-ih godina prošloga stoljeća u Prijedoru u Bosni i Hercegovini, kao metaforu uspona i pada, ‘onoga gore i onoga dolje, života prije i poslije, skučenoga prostora susreta i rastanaka’, a neboder kao metaforu zbroja raznolikih sudbina, nacija i vjera, Cvijetić na devedesetak stranica pred očima čitatelja pokazuje kako se ruši jedan svijet - svijet radničkoga uspona, te se prelama ‘u tragediju komšiluka koje gubi svoju ljudskost onog časa kad se svede na naciju i ni zeru više’.
‘Jednostavnom, tečnom, gotovo lakom rečenicom, izrazito preciznom, izbrušenom; dokumentirajući, bilježeći, izbjegavajući patetičnost, poetskom repetitivnošću i suspregnutom, potkožnom emocionalnošću, autoru ne preostaje drugo, nego da sebe i nas riječima i pričama oslobodi koncentrata zla koji se staložio u tom trenutku poraza ljudskosti na putu od prizemlja do trinaestoga kata jednog nebodera koji je razderao svaki nebeski utopistički privid raja i 'raje'‘, mišljenje je žirija pročitano na dodjeli.
Darko Cvijetić (1968.) prijedorski je pjesnik, dramatičar, redatelj i prozaist. ‘Schindlerov lift’ (Buybook, 2018.) njegov je roman prvijenac.
Primivši nagradu, koju mu je uručio član uprave sponzora nagrade Atlanic grupe Srećko Nakić, Cvijetić je kazao kako mu je velika čast i ogromno zadovoljstvo biti dobitnik književne nagrade koja je ime dobila po nadimku ‘najoštrijeg pera naše moderne pismenosti - Miroslava Krleže’.
‘Ako bih tražio točku dodira između moje malenkosti i veličajnosti mudroga Frica, našao bih je u velikoj inventuri nesporazuma koji započinju pitanjima identiteta a dovršavaju se u isprskanosti rovovskim blatom – bilo galicijskim ili bosanskim, dovršavaju se, dakle, u dubokoj antiratnosti’, rekao je Cvijetić.
‘Riječima samoga Krleže, 'rat ima nečeg prljavog od prljavog provincijalnog cirkusa'. I meni se, kao i Krležinom junaku iz 'Na rubu pameti', dogodio udes viđenja svijeta, udes gađenja užasima jednog izvitoperenog sustava vrijednosti i moranje zapisivanja. Tako se rodio roman 'Schindlerov lift', nakon stotina pjesama i tisuća kazališno-pjesničkih jurišanja na nebo’, dodao je.
Zahvalio je žiriju i tjedniku Express na nagradi, te citirajući riječi Paula Celana ‘Tko hoda na glavi, taj pod sobom ima nebo kao bezdan’, zaključio: ‘Možda su te čuvene Celanove riječi najbliže mojem osjećanju jezika i svijeta, mojoj dubokoj potrebi da se u neknjiževno doba svijet vidi drukčijim nego bi on želio da ga se gleda, da se svijet vidi u punini svoje sumanute izvrnutosti’.
Književnom nagradom Fric učinili ste me vrlo, vrlo ponosnim i dali mi časnu obvezu pisanja radi spašavanja hoda na glavi, doveli me u dostojanstvenu blizinu veličanstvene utopije književnosti, poručio je Cvijetić.
Urednik kulture Expressa Igor Vikić, ujedno i član žirija, čestitao je pobjedniku, žiriju na obavljenom velikom poslu, te svima koji sudjeluju u kreiranju te važne književne nagrade.
‘Težak izbor, teška godina, ali ugodna za čitanje. Svakako i pohvalna za hrvatsku kao i za regionalnu književnost, koja se ne predaje. Ne podilazi nego nastoji ispraviti i ukazati na stvarnost u kojoj živimo. Bez kompromisa’, rekao je Vikić. ‘Jedino žalim što se više naslova ne može pohvaliti s književnom Nagradom Fric za 2018/19. Nadam se da će tako težak izbor biti i dogodine’, dodao je.
U žiriju za dodjelu nagrade ove su godine još bili glumica Lana Barić, povjesničar Hrvoje Klasić, ginekolog Dubravko Lepušić i književna kritičarka Jagna Pogačnik.
Pobjednički je naslov izabran između 52 razmatrana, od kojih se ukupno 13 profiliralo u širi a šest u uži krug izbora za nagradu. Uz ‘Schindlerov lift’, to su ‘Isijavanje’ Namika Kabila, ‘Poštovani kukci i druge jezive priče’ Maše Kolanović, ‘Skica u ledu’ Josipa Mlakića, ‘Stranka’ Bojana Žižovića i ‘Pacijent iz sobe 19’ Zorana Žmirića.
Dobitniku je uručen novčani iznos od 75 tisuća kuna (bruto), te, u referenci na Miroslava Krležu kao žiroskopa svojega vremena, skulptura savršeno balansiranoga žiroskopa koji se, jednom pokrenut, može vrtjeti zauvijek, a čiji dizajn potpisuje kolektiv Đ 24 (Bojan Krištofić, Sven Sorić i Hrvoje Spudić).
Glavni urednik Expressa Igor Alborghetti zahvalio je upravi toga lista na podršci i sluhu za umjetnost, te sponzorima koji omogućuju da nagrada bude tako izdašna. Čestitao je svim nominiranim autorima koji koristeći ‘najsjajniji alat ljudske kreativnosti - pisanje’ pridonose misiji Expressa i njegovog časopisa za književnost BestBooka u okupljanju ljudi koji vole i cijene književnost.
Dosadašnji dobitnici nagrade Fric su Damir Karakaš za roman ‘Sjećanje šume’, te Jurica Pavičić za roman ‘Crvena voda’.