Konta imaju svoj naziv, npr. novac na žiro računu, ili potraživanja od kupaca, ili obveze prema dobavljačima, ili trošak telefona, ili prihod od prodaje na domaćem tržištu i slično.
Bilanca je proizvod računovodstvenog sustava. Trgovačka društva bilježe poslovne događaje sustavom dvojnog knjigovodstva.
To znači da se u računovodstvu svaka poslovna transakcija bilježi s dva broja kombinirajući četiri osnovne grupe događaja i to: imovinu, izvore te imovine (vlasnički i nevlasnički/tuđi), rashode i prihode.Budući da imovina i rashodi imaju isti predznak (u apstraktnom su prikazu oni lijevo), a izvori i prihodi imaju također isti, ali suprotan predznak (u apstraktnom su prikazu oni desno), dvojno knjigovodstvo u svakom trenutku daje prikaz: imovina + rashodi = izvori + prihodi.U tabeli 1 prikazano je kako se u računovodstvu evidentira šest različitih poslovnih događaja. Svaki je događaj prikazan s dvije brojke ((6 događaja = 12 brojki) u drugom redu drugačijom bojom. Ukupni iznos "lijevih stavki" je 570 kao što je to i ukupni iznos "desnih stavaka" (350 + 220 = 320 + 250 = 570=570).
Mnogobrojna konta
U računovodstvu se tijekom godine bilježi stotine tisuća ili čak milijuna transakcija koje daju dvostruki broj brojki, a raspoređene su na mnogobrojna "konta", odnosno grupirane su po kriteriju vrste zapisa (razne vrste imovine, izvora, rashoda i prihoda). Konta imaju svoj naziv npr. novac na žiro računu, ili potraživanja od kupaca, ili obveze prema dobavljačima, ili trošak telefona, ili prihod od prodaje na domaćem tržištu i sl. Konta imaju i svoj broj (kod) koji u Republici Hrvatskoj računovodstvena funkcija određuje slobodno, za razliku od nekih zemalja koje propisuju brojeve i nazive konta. Unatoč slobodi dodjeljivanja brojeva konta, najčešće se upotrebljava stari kontni plan, iz vremena socijalizma, u kojem novčana sredstva na kontu počinju brojkom 100, potraživanja od kupaca sa 120, obveze prema dobavljačima s 220, troškovi sa 4, prihodi sa 7, a kapital s 9.
Financijski izvještaji
Iz gornjeg računovodstva i gomile brojki nastaju, kao sažetak, financijski izvještaji, zbrajanjem i grupiranjem istovjetnih stavki i to u bilo kojem trenutku (godišnje ili češće, čak i mjesečno). U Tabeli 2 prikazano je kako bi temeljem ranijeg primjera (Tabela 1) izgledali financijski izvještaji Račun dobiti i gubitka (prikaz uspješnosti poduzeća) i bilanca (pregled stanja i obveza na određeni dan uključujući i razliku prihoda i rashoda koja se također smatra izvorom financiranja). Dan je sažeti kao i detaljniji te okomiti prikaz. Ove izvještaje možemo interpretirati na sljedeći način: Društvo iz primjera ima 350 tisuća kn različitih vrsta imovine. Da ode u likvidaciju i da unovči svu tu imovinu, dobavljačima bi bilo isplaćeno 320 tisuća kuna, a vlasniku bi ostalo samo 30 tisuća kuna. Dakle izvori imovine pokazuju komu zapravo suštinski pripada imovina. Da kupujete ovo društvo, koliko biste bili spremni platiti - 350 tisuća, ili 30 tisuća. Kupnjom društva dobivate 350 tisuća imovine, ali i 320 tisuća duga dobavljačima. Dakle, vama ostaje samo 30 tisuća, pa bi toliko bili voljni i platiti.
poslovni
