Nakon što je Saudijska Arabija zbog napetosti uzrokovanih pogubljenjem istaknutog šiitskog klerika Šeika Nimra Al-Nimra u Rijadu i napada na saudijsko diplomatsko predstavništvo u Teheranu prekinula diplomatske odnose s Iranom, isto su učinili UAE, Bahrein, Sudan i Kuvajt.
S druge strane, Iranu su pružili podršku šiiti diljem regije, te Hezbollah, Sirija, službeni Bagdad, dok su se za posredovanje u smirivanju tenzija ponudili u prvom redu Moskva, a potom i Ankara.
Apokaliptični scenarij predviđa dalje zaoštravanje odnosa, čak i oružani sukob između dvije zemlje, iako takav razvoj događaja gotovo da graniči sa znanstvenom fantastikom.
Prije svega, jer će Saudijska Arabija teško dobiti podršku Pakistana, gdje su ranije priopćili da neće biti dio fantomske antiterorističke koalicije Rijada od 34 muslimanske zemlje, koju je pompozno najavila Saudijska Arabija. Osim toga, Islamabad se boji unutarnjih sukoba i pobune šiita u zemlji, posebice u Karachiju, gdje su se također održali masovni prosvjedi nakon smaknuća Šeika Al-Nimra.
Saudijska Arabija teškom mukom pokušava držati situaciju pod kontrolom i unutar vlastitih granica. U šiitskoj pokrajini Qatif na istoku zemlje danima traju demonstracije lokalnog stanovništva. Kako bi spriječile prosvjede, saudijske snage sigurnosti su jučer otvorile vatru na prosvjednike u Qatifu, a ranije je u nemirima jedan prosvjednik ubijen i jedno dijete ranjeno. Stotine oklopnih vozila saudijskih snaga sigurnosti je poslano u šiitski istok da uguše sve potencijalne prosvjede u Kraljevstvu.
U Bahreinu snage sigurnosti situaciju drže "pod kontrolom" koristeći suzavac i gumene metke, dok su u Jemenu Houti borci i dio oružanih snaga koji je ostao lojalan pokretu Ansarullah pokrenuli niz žestokih napada na saudijske snage u zemlji, ali i u južnim pokrajinama Saudijske Arabije.
S druge strane je Saudijska Arabija i dalje pogođena padom cijena nafte, koje jesu blago porasle zbog napetosti s Iranom, ali ne toliko da bi napunile praznu državnu riznicu Rijada. Pokojni saudijski kralj Abdullah je u siječnju prije godinu dana zemlju ostavio s nešto više od 700 milijardi dolara rezervi, a njegov nasljednik, kralj Salman, odredivši proračun prema cijeni nafte od 106 dolara po barelu, po svim izračunima ovim tempom može izdržati najviše pet godina. Citirajući više izvora, The Independent piše kako Saudijskoj Arabiji tada prijeti bankrot.
No, bez obzira na sve, može li se Saudijska Arabija uopće suprotstaviti Iranu? Jemen je pokazao svu nespremnost saudijskih snaga i živi je primjer nefunkcionalne armije. Washington se polako distancira i želi da se napetosti riješe diplomatskim putem, što govori da nije voljan sudjelovati u bilo kakvom sukobu, čak i kada bi dinastija Al-Saud izgubila razum i pokrenula napad na Teheran. Osim toga, Rijad mora razmišljati i o oružju Irana kojeg se itekako treba bojati.
Američki časopis National Interest piše kako u svjetlu rastućih napetosti između Saudijske Arabije i Irana, Teheran krije nekoliko asova u rukavu, odnosno pet iranskih oružja od kojih Saudijci trebaju strahovati.
Iako mnogi vjeruju da su sankcije nametnute Iranu uzdrmale njegovo gospodarstvo i oružane snage, uključujući vjerojatno vojnu moć Islamske Republike, koja u usporedbi sa Saudijskom Arabijom, navodno, nema naprednu vojsku. Međutim, Teheran još uvijek može pametno iskoristiti svoj potencijal, koji je nedavno dodatno ojačan ruskim sustavima S-300. Što ima Iran, a Saudijska Arabija ne, iako je Rijad imao desetljeća na raspolaganju da postane stvarna regionalna sila?
Isporuka ruskih sustava S-300 Iranu puno više običnog posla – Sve govori da svjedočimo stvaranju trajnog strateškog saveza
Al-Quds je tajna skupina iranskih elitnih snaga za djelovanje u inozemstvu, a vodi ih general Qassem Suleimani. Svi ih doživljavaju kao čuvare iranske revolucije. Ove snage broje oko 15 000 elitnih vojnika koji su sudjelovali u sukobima poput iračko-iranskog rata koji je počeo 1980. godine, Drugog zaljevskog rata i rata u Siriji gdje se bore protiv Islamske države i drugih terorističkih skupina koje pomažu Saudijska Arabija, Katar i Turska. SAD su ovu skupinu označili kao "terorističku organizaciju" 2007. godine, iako je poznato da bi iračkim snagama bilo nemoguće pobijediti ISIL bez pomoći lokalnih Badr snaga koje su usko povezane s Quds snagama i generalom Suleimaniem, tako da su SAD u Iraku na kraju ušle u neku vrst savezništva s cijelom jednom elitnom armijom koji službeno smatraju "terorističkom organizacijom". Kraljevina Saudijska Arabija nema nikakav odgovor u eventualnom sukobu s ovim borcima.
Neispričana priča o iranskom generalu Qassemu Suleimaniju – Raj je tamo gdje se bori za domovinu
Balistički projektili
Teheran ima veliku sposobnost za napad balističkim projektilima dugog dometa. Jedan od njih je Emad, projektil dizajniran i proizveden od strane Irana čiji domet prelazi 1 600 kilometara. Nedavno se ovom projektilu pridružio Shahab-4 rakete, dometa od oko 3 800 kilometara, kao i projektili Sejjil-3 maksimalnog dometa od 4 000 kilometara.
Brodovi za brze napade
Budući da proračun i gospodarstvo Saudijske Arabija u potpunosti ovise o izvozu nafte, Iran bi lako mogao "torpedirati" pomorske putove za trgovinu naftom u Hormuškom tjesnacu i Perzijskom zaljevu. Za to ima dovoljan broj teško naoružanih brodova s kojima bi lako mogao provesti napade na saudijsku infrastrukturu i luke.
Minipodmornice "Ghadir"
Minipodmornice "Ghadir", proizvedene u Iranu i inkorporirane u sastav iranske mornarice, ove podmornice od 120 tona mogu postići brzinu od 11 čvorova, a sposobne za prijevoz Quds snaga po potrebi i za ispaljivanje projektila na saudijska naftna postrojenja i vojsku. Sve to za cijenu od 20 milijuna za jednu podmornicu "Ghadir".
Ovi novi iranski projektili imaju domet od oko 2.400 kilometara. Projektili Soumar su u stvari replika ruskih projektila Kh-55. Iranska verzija ne doseže istu visinu kao i ruski izvornik zbog sankcija nametnutih Teheranu. Međutim, Islamska Republika Iran bi vrlo lako mogla pokrenuti proizvodnju novog projektila dometa 5 000 kilometara, što bi u slučaju otvorenog sukoba sa Saudijcima sigurno i učinila.
FOTO - Iran tijekom vojnih vježbi lansira krstareće projektile
Naravno da sve navedeno u Rijadu vrlo dobro znaju, a kako će se dalje razvijati odnosi između dvije regionalne sile, saznat će se ubrzo. Puno se govorilo i o cijenama nafte i namjeri Rijada da "proizvede regionalnu krizu" kako bi koliko toliko ublažio proračunski deficit koji je 2015. iznosio oko 20 %. Činjenica jest da su cijene nafte prije nekoliko dana blago porasle, ali su danas opet pale i barel Brent nafte se prodaje za 35,77 dolara, dok WTI nafta stoji 35,51 dolar po barelu. Saudijska Arabija izgleda na sve načina pokušava namaknuti sredstva u proračunu, tako je danas azijskim kupcima drugi mjesec za redom povećala cijenu nafte za 60 centi. Samo su ostavili popust Omanu i Dubajiu od 80 centi, a popust se nudi i europskim kupcima, priopćili su iz saudijske kompanije Saudi Aramco. Azija je ključno tržište za zemlje Perzijskog zaljeva i tamo završava oko 60% ukupnog izvoza Saudijske Arabije i 90% izvoza Irana. Europi su Saudijci su smanjili cijenu barela za 60 centi i spremni su europskim kupcima prodavati naftu uz popust od 4,85 dolara za barel Brenta.
Iranske državne agencije kao što su IRNA, PressTV i druge ne izgledaju nimalo zabrinute, osim što ne kriju ogorčenje zbog likvidacije Šeika Al-Nimra od strane Saudijske Arabije. IRNA prenosi kako je američki analitičar Mark Bruzonsky rekao "da je Rijad još uvijek ljut zbog neuspjeha kojeg je pretrpio zbog iranskog nuklearnog sporazuma kojeg su usuglasili Teheran i takozvana međunarodna šestorka".
"Saudijski režim se pokušava osvetiti Iranu zbog nuklearnog sporazuma i iskoristiti će svaku priliku i svaki izazov u regiji kako bi se osvetio Iranu. Iranski nuklearni problem još nije riješen i sve dok postoji mogućnost da se izbjegne potpisivanje nuklearnog sporazuma od barem jednog od sudionika u pregovorima, Saudijska Arabija i Izrael će ići dalje", izjavio je Mark Bruzonsky.
On vjeruje da smaknuće istaknutog šiitskog klerika Šeika Nimra Al-Nimra od strane Saudijske Arabije govori do koje su granice spremni ići saudijski vlastodršci.
Po njegovom mišljenju, saudijski dužnosnici su isplanirali smaknuće s jasnim ciljem buđenja osjećaja kod iranskog naroda i namjerom da iskoriste reakcije Iranaca. Analitičar je rekao da saudijski i izraelski dužnosnici nikako nisu zadovoljni s iranskom nuklearnim sporazumom i to ih tjera na "živčane reakcije".
Možda će se na kraju ipak pokazati točnim da je glavni tajnik Hezbollaha, Šeik Hassan Nasrallah, bio u pravu kada je izjavio "kako je likvidacijom Šeika Al-Nimra prestala svaka nada da će se Saudijska Arabija ponašati razumno, a povijest nas uči kako je svaki režim koji je izgubio razum time ujedno pokazao i da je ušao u svoju završnu fazu".
Saudijska Arabija prekida diplomatske odnose s Iranom i optužuje Teheran za potporu terorizmu i Al-Qaedi
altermainstreaminfo
S druge strane, Iranu su pružili podršku šiiti diljem regije, te Hezbollah, Sirija, službeni Bagdad, dok su se za posredovanje u smirivanju tenzija ponudili u prvom redu Moskva, a potom i Ankara.
Apokaliptični scenarij predviđa dalje zaoštravanje odnosa, čak i oružani sukob između dvije zemlje, iako takav razvoj događaja gotovo da graniči sa znanstvenom fantastikom.
Prije svega, jer će Saudijska Arabija teško dobiti podršku Pakistana, gdje su ranije priopćili da neće biti dio fantomske antiterorističke koalicije Rijada od 34 muslimanske zemlje, koju je pompozno najavila Saudijska Arabija. Osim toga, Islamabad se boji unutarnjih sukoba i pobune šiita u zemlji, posebice u Karachiju, gdje su se također održali masovni prosvjedi nakon smaknuća Šeika Al-Nimra.
Saudijska Arabija teškom mukom pokušava držati situaciju pod kontrolom i unutar vlastitih granica. U šiitskoj pokrajini Qatif na istoku zemlje danima traju demonstracije lokalnog stanovništva. Kako bi spriječile prosvjede, saudijske snage sigurnosti su jučer otvorile vatru na prosvjednike u Qatifu, a ranije je u nemirima jedan prosvjednik ubijen i jedno dijete ranjeno. Stotine oklopnih vozila saudijskih snaga sigurnosti je poslano u šiitski istok da uguše sve potencijalne prosvjede u Kraljevstvu.
U Bahreinu snage sigurnosti situaciju drže "pod kontrolom" koristeći suzavac i gumene metke, dok su u Jemenu Houti borci i dio oružanih snaga koji je ostao lojalan pokretu Ansarullah pokrenuli niz žestokih napada na saudijske snage u zemlji, ali i u južnim pokrajinama Saudijske Arabije.
S druge strane je Saudijska Arabija i dalje pogođena padom cijena nafte, koje jesu blago porasle zbog napetosti s Iranom, ali ne toliko da bi napunile praznu državnu riznicu Rijada. Pokojni saudijski kralj Abdullah je u siječnju prije godinu dana zemlju ostavio s nešto više od 700 milijardi dolara rezervi, a njegov nasljednik, kralj Salman, odredivši proračun prema cijeni nafte od 106 dolara po barelu, po svim izračunima ovim tempom može izdržati najviše pet godina. Citirajući više izvora, The Independent piše kako Saudijskoj Arabiji tada prijeti bankrot.
No, bez obzira na sve, može li se Saudijska Arabija uopće suprotstaviti Iranu? Jemen je pokazao svu nespremnost saudijskih snaga i živi je primjer nefunkcionalne armije. Washington se polako distancira i želi da se napetosti riješe diplomatskim putem, što govori da nije voljan sudjelovati u bilo kakvom sukobu, čak i kada bi dinastija Al-Saud izgubila razum i pokrenula napad na Teheran. Osim toga, Rijad mora razmišljati i o oružju Irana kojeg se itekako treba bojati.
Američki časopis National Interest piše kako u svjetlu rastućih napetosti između Saudijske Arabije i Irana, Teheran krije nekoliko asova u rukavu, odnosno pet iranskih oružja od kojih Saudijci trebaju strahovati.
Iako mnogi vjeruju da su sankcije nametnute Iranu uzdrmale njegovo gospodarstvo i oružane snage, uključujući vjerojatno vojnu moć Islamske Republike, koja u usporedbi sa Saudijskom Arabijom, navodno, nema naprednu vojsku. Međutim, Teheran još uvijek može pametno iskoristiti svoj potencijal, koji je nedavno dodatno ojačan ruskim sustavima S-300. Što ima Iran, a Saudijska Arabija ne, iako je Rijad imao desetljeća na raspolaganju da postane stvarna regionalna sila?
Isporuka ruskih sustava S-300 Iranu puno više običnog posla – Sve govori da svjedočimo stvaranju trajnog strateškog saveza
Al-Quds snage
Al-Quds je tajna skupina iranskih elitnih snaga za djelovanje u inozemstvu, a vodi ih general Qassem Suleimani. Svi ih doživljavaju kao čuvare iranske revolucije. Ove snage broje oko 15 000 elitnih vojnika koji su sudjelovali u sukobima poput iračko-iranskog rata koji je počeo 1980. godine, Drugog zaljevskog rata i rata u Siriji gdje se bore protiv Islamske države i drugih terorističkih skupina koje pomažu Saudijska Arabija, Katar i Turska. SAD su ovu skupinu označili kao "terorističku organizaciju" 2007. godine, iako je poznato da bi iračkim snagama bilo nemoguće pobijediti ISIL bez pomoći lokalnih Badr snaga koje su usko povezane s Quds snagama i generalom Suleimaniem, tako da su SAD u Iraku na kraju ušle u neku vrst savezništva s cijelom jednom elitnom armijom koji službeno smatraju "terorističkom organizacijom". Kraljevina Saudijska Arabija nema nikakav odgovor u eventualnom sukobu s ovim borcima.
Neispričana priča o iranskom generalu Qassemu Suleimaniju – Raj je tamo gdje se bori za domovinu
Balistički projektili
Teheran ima veliku sposobnost za napad balističkim projektilima dugog dometa. Jedan od njih je Emad, projektil dizajniran i proizveden od strane Irana čiji domet prelazi 1 600 kilometara. Nedavno se ovom projektilu pridružio Shahab-4 rakete, dometa od oko 3 800 kilometara, kao i projektili Sejjil-3 maksimalnog dometa od 4 000 kilometara.
Brodovi za brze napade
Budući da proračun i gospodarstvo Saudijske Arabija u potpunosti ovise o izvozu nafte, Iran bi lako mogao "torpedirati" pomorske putove za trgovinu naftom u Hormuškom tjesnacu i Perzijskom zaljevu. Za to ima dovoljan broj teško naoružanih brodova s kojima bi lako mogao provesti napade na saudijsku infrastrukturu i luke.
Minipodmornice "Ghadir"
Minipodmornice "Ghadir", proizvedene u Iranu i inkorporirane u sastav iranske mornarice, ove podmornice od 120 tona mogu postići brzinu od 11 čvorova, a sposobne za prijevoz Quds snaga po potrebi i za ispaljivanje projektila na saudijska naftna postrojenja i vojsku. Sve to za cijenu od 20 milijuna za jednu podmornicu "Ghadir".
Krstareći projektili Soumar
Ovi novi iranski projektili imaju domet od oko 2.400 kilometara. Projektili Soumar su u stvari replika ruskih projektila Kh-55. Iranska verzija ne doseže istu visinu kao i ruski izvornik zbog sankcija nametnutih Teheranu. Međutim, Islamska Republika Iran bi vrlo lako mogla pokrenuti proizvodnju novog projektila dometa 5 000 kilometara, što bi u slučaju otvorenog sukoba sa Saudijcima sigurno i učinila.
FOTO - Iran tijekom vojnih vježbi lansira krstareće projektile
Naravno da sve navedeno u Rijadu vrlo dobro znaju, a kako će se dalje razvijati odnosi između dvije regionalne sile, saznat će se ubrzo. Puno se govorilo i o cijenama nafte i namjeri Rijada da "proizvede regionalnu krizu" kako bi koliko toliko ublažio proračunski deficit koji je 2015. iznosio oko 20 %. Činjenica jest da su cijene nafte prije nekoliko dana blago porasle, ali su danas opet pale i barel Brent nafte se prodaje za 35,77 dolara, dok WTI nafta stoji 35,51 dolar po barelu. Saudijska Arabija izgleda na sve načina pokušava namaknuti sredstva u proračunu, tako je danas azijskim kupcima drugi mjesec za redom povećala cijenu nafte za 60 centi. Samo su ostavili popust Omanu i Dubajiu od 80 centi, a popust se nudi i europskim kupcima, priopćili su iz saudijske kompanije Saudi Aramco. Azija je ključno tržište za zemlje Perzijskog zaljeva i tamo završava oko 60% ukupnog izvoza Saudijske Arabije i 90% izvoza Irana. Europi su Saudijci su smanjili cijenu barela za 60 centi i spremni su europskim kupcima prodavati naftu uz popust od 4,85 dolara za barel Brenta.
Iranske državne agencije kao što su IRNA, PressTV i druge ne izgledaju nimalo zabrinute, osim što ne kriju ogorčenje zbog likvidacije Šeika Al-Nimra od strane Saudijske Arabije. IRNA prenosi kako je američki analitičar Mark Bruzonsky rekao "da je Rijad još uvijek ljut zbog neuspjeha kojeg je pretrpio zbog iranskog nuklearnog sporazuma kojeg su usuglasili Teheran i takozvana međunarodna šestorka".
"Saudijski režim se pokušava osvetiti Iranu zbog nuklearnog sporazuma i iskoristiti će svaku priliku i svaki izazov u regiji kako bi se osvetio Iranu. Iranski nuklearni problem još nije riješen i sve dok postoji mogućnost da se izbjegne potpisivanje nuklearnog sporazuma od barem jednog od sudionika u pregovorima, Saudijska Arabija i Izrael će ići dalje", izjavio je Mark Bruzonsky.
On vjeruje da smaknuće istaknutog šiitskog klerika Šeika Nimra Al-Nimra od strane Saudijske Arabije govori do koje su granice spremni ići saudijski vlastodršci.
Po njegovom mišljenju, saudijski dužnosnici su isplanirali smaknuće s jasnim ciljem buđenja osjećaja kod iranskog naroda i namjerom da iskoriste reakcije Iranaca. Analitičar je rekao da saudijski i izraelski dužnosnici nikako nisu zadovoljni s iranskom nuklearnim sporazumom i to ih tjera na "živčane reakcije".
Možda će se na kraju ipak pokazati točnim da je glavni tajnik Hezbollaha, Šeik Hassan Nasrallah, bio u pravu kada je izjavio "kako je likvidacijom Šeika Al-Nimra prestala svaka nada da će se Saudijska Arabija ponašati razumno, a povijest nas uči kako je svaki režim koji je izgubio razum time ujedno pokazao i da je ušao u svoju završnu fazu".
Saudijska Arabija prekida diplomatske odnose s Iranom i optužuje Teheran za potporu terorizmu i Al-Qaedi
altermainstreaminfo
