Sve što volimo u civilizaciji proizvod je inteligencije, tako da pojačavanje naše
ljudske inteligencije umjetnom inteligencijom ima potencijal pomoći civilizaciji
koja cvjeta kao nikad do sad - sve dok uspijemo održati korisnu tehnologiju.
Max Tegmark, predsjednik Instituta za budućnost života
Riječ industrijska revolucija podrazumijeva nešto radikalno sa aspekta promjena. Kroz povijest su nove tehnologije pokretale duboke promjene u društvu i gospodarstvu. Dok su prva, druga i treća industrijska revolucija razvijale linearno, četvrta industrijska revolucija se razvija eksponencijalno. Ona iz temelja mijenja svijet i način na koji surađujemo jedni sa drugima, mijenjajući naše radno okruženje, poduzeća, društvene odnose, javni i privatni sektor. Nema područja koje neće biti snažno zahvaćeno ovim promjenama (poslovno upravljanje, industrija, zdravstvo, energetika, transport, obrazovanje, uslužne djelatnosti, javni i privatni sektor). Četvrta industrijska revolucija odvija se trenutno sa početkom 2011. godine. Donosi neviđene promjene u proizvodnju, društvu, uslugama i životu svakog čovjeka primjenom umjetne inteligencije (AI), robotike, interneta stvari (IoT), nanotehnologije, vozila bez vozača, izradom kompleksnih dijelova, implantata, kuća, odjeće i hrane ispisom na 3D printeru. Integrirajući nove tehnologije i ITC procese, drastično mijenja ljudsku svakodnevnicu, društvene procese i gospodarstvo.
Nove tehnologije donijele su i najavljuju veće i značajnije promjene u životu i djelovanju pojedinca, društva i države. Te promjene će, poput plimnog vala, odnijeti sve tvrtke koje na vrijeme ne nauče plivati na njemu. Svijet je na pragu revolucionarnog prelaska iz informacijskog u društvo znanja .
Odabrao sam kratke prikaze rezultata za izabrana četiri inovativna ITC proizvoda na kojima se temelji 4.Industrijska revolucija : aditivna proizvodnja ( 3D printeri) , Internet stvari IoT , roboti i umjetna inteligencija.
Aditivna proizvodnja predstavlja tehnologiju nastajanja proizvoda nanošenjem tankih slojeva digitalnog modela (dobivenog 3D CAD programom) i određene recepture, jednog na drugi i 3D ispisom sve dok se ne dobije željeni proizvod. Kao materijali koriste se: plastika, smola, keramika, metali, zlato itd. Smatra se da je malo tako revolucionarnih uređaja nastalih u ovom stoljeću.
Danas već postoje veći broj ostvarenih primjena 3D printera u različitim granama industrije, medicine i zabave :
· Airbus A350XWB ima preko 1000 ugrađenih dijelova napravljenih na 3D printeru
· Boeing za novi model 777X koristi najveći 3D ispisan objekt - alat za rezanje krila aviona
· Za NASA (Lockheed Martin) obavljen je 3D ispis posebnih materijala otpornih na visoke temperature i kemikalije u svemiru
· Rolls Roycea, Porsche, Rimac automobili koriste 3D za izradu prototipa, proizvodnju i obnavljanje oštećenih dijelova
· Local Motors ispisao je u 3D automobil i autobus
· Talijanski XEV i kineski Polymaker slijedeće godine najavljuju 3D ispisani električni auto LSEV sa cijenom ispod 10. 000 dolara
· Apis Cor printa za 24 sata manju kuću
· Tvrtka Winsun new materials ispisala je 10 jednakih i ekološki prihvatljivih stambenih objekata po 200m2 za 24 sata
· U Amsterdamu je ispisana posebna kuća "Cahal house" sa 13 prostorija
· ICON i Kamer Maker ispisuju na 3D printeru sa robotom kao glavom pisača kuće jedinstvenog i posebnog oblika
· NIKE ispisuje poseban gornji dio Flyprint tenisica za kenijskog trkača maratona Eluida Kipchogea
· Adidas ispisuje rupičaste Futurecraft 4D tenisice
· Wet Workshop je ispisuje većinu rekvizita za Hobit trilogiju (film gospodar prstenova)
· Ispisan 12 metarski most u Amsterdamu
· Ispis dijelova oružja u SAD
· ICON i Kamer Maker ispisuju na 3D printeru sa robotom kao glavom pisača kuće jedinstvenog i posebnog oblika
· Izrada ljudskih organa, zamjena za transplantaciju (umnožavanjem stanica) ispiše se organ 100% kompatibilan
· Ispisuju se zubni implantati, krunice i aparatići u stomatologiji
· Ispisivanje 3D pomoglo kod odvajanja lubanja sijamskih blizanki (6. 08. 2002. godine) i skratilo vrijeme sa 97 h na 23 h
· kompanija Bizon ispisuje hranu za tisuće umirovljeničkih domova u Njemačkoj.
Internet stvari omogućuje integraciju velike količine uređaja koji imaju ugrađene senzore (senzor je elektronički uređaj koji proizvodi električne, optičke ili digitalne podatke iz fizičkog stroja ili događaja) i njihovo samostalno međusobno komuniciranje.
Prema praćenju emisija o ICT rješenjima mogu se navesti primjeri ostvarenih primjena Internet astvari ( IoT) rješenja u praktičnoj primjeni :
• Smart city – pametna garaža omogućuje "vođenje" našeg auta do pronađenog slobodnog mjesta u garaži (garaža u Amsterdamu)
• Smart home – pametni frižider omoguće pregled što nedostaje bez otvaranja, izradu popisa nedostajućih artikala, pravi popis za kupnju te automatski izrađuje on line narudžbu za dostavu iz trgovine. Isto tako prati datum isteka trajanja artikala
• Smart living- pametni satovi omogućuju praćenje sportskih aktivnosti, olakšavaju komunikaciju u vožnji i pružaju neovisnost o mobitelu
• IoT – osnova "pametnih gradova" omogućuje modernizaciju javnih usluga, parkinga, rasvjete, javnog prijevoza, zbrinjavanje otpada, kontrolu kvaliteta zraka, električni bicikl itd.
• IoT- kontrola okoliša omogućuje prikupljanje i analiziranje različitih fizičkih i kemijskih parametara u okolini te daju informacije o prognozi vremena, zagađenju zraka, temperaturi i buci
• IoT – pametni prijevoz omogućuje upravljanje i praćenje stanja u prometu, utvrđivanje kritičnih raskrižja i trenutnu optimizaciju puta
• IoT – zdravstvo omogućuje ugradnju čipova koji se stavljaju na osobe kako bi se pratila bolest te u slučaju potrebe slalo informacije komu je potrebno
• IoT-upravljanje otpadom omogućuje praćenje punjenja kontejnera kako bi se odredila ruta prikupljanja i kontrola odlaganja otpada
• IoT- poljoprivreda, omogućuje podatke o vlazi, temperaturi, sadržaju vode u tlu, na osnovi čega se određuje gdje, kako, kada i koliko treba navodnjavati tlo
• IoT- trgovina, pametne police opremljene senzorima ili artiklima sa RFID (radio frekvencijska identifikacijska) čipovima u sebi za određivanje stanja robe bez kontakta na policama.
Internet stvari je našao široku primjenu u domaćinstvu i upravljanju korištenim uređajima.
Futurist Thomas Frey sa instituta DaVinci u SAD prognozira:
„ Možete li zamisliti da u narednih nekoliko godina uđete u prodavaonicu odjeće, da Vam skeniraju tijelo, pošalju informacije stroju i dobijete odjeću koju želite uz izbor boje, dizajna i materijala“.
Robot predstavlja automatizirani stroj višestruke namjene, koji može obavljati neke zadaće slično ljudskomu djelovanju. Naziv je prvi put upotrijebio 1920. K. Čapek u drami R. U. R. (Rossum’s Universal Robots), za opis čovjekolikoga stroja sposobnoga za rasuđivanje, a konstruiranoga kako bi zamijenio ljudski rad u tvornicama.
Roboti će obrađivati zemlju, saditi i brati usjeve, vaditi rudu, hraniti perad i stoku, prati prozore, čistiti prostorije, ličiti zidove, krojiti odjeću, obrađivati sirovine, raditi na pokretnoj traci, montirati složene proizvode, upravljati vozilima i voditi ratove. Danas već pored velike primjene u industriji roboti se koriste za rad na poslovima opasnim po ljude ( razminiranje, održavanje reaktora nuklearke , rad u rudnicima istraživanje svemira ) te u svakodnevnim poslovima : konobari , medicinske sestre, psi čuvari ovaca, diplomati, bankari, asistenti u njegovanju bolesnika itd.
Samo nekoliko dana prije njezina isteka, 2015. godina upisana je velikim slovima u vojnu povijest i povijest tehnologije ratovanja. Naime, iako je to u svjetskim medijima prošlo relativno nezapaženo, jedna je robotska postrojba, na Božić, prvi put u povijesti samostalno djelovala na bojišnici i ostvarila apsolutnu pobjedu protiv neprijateljskih snaga.
Ukratko, obavljat će sve poslove koji podrazumijevaju rutinu i ponavljanje, a ne zahtijevaju kreativnost i inovativnost.
Tehnologija umjetne inteligencije predstavlja novu etapu u tehnološkom razvoju ljudskog društva i temeljena je na razvoju „inteligentnih“ računala, odnosno pokušaju simuliranja rada ljudskog uma.
Rijetko je bilo koja pojava u prošlosti izazvala tako značajne promjene u svemu što nas okružuje i u čemu živimo kao umjetna inteligencija (UI).
Danas je postala dio naše svakodnevnice: od pretraživanja na internetu, igara na pametnom telefonu do autonomnih vozila, dronova, robota, Internet stvari, pametnih kuća, pametnih gradova, pametnih bolnica i pametnih poduzeća. UI je omogućio porast ideje računalom integrirane proizvodnje u industriju 4. 0 i 4. Industrijsku revoluciju.
Umjetna inteligencija veliki je hit, vruća tema trenutka. Tehnologija koja obično koristi strojno učenje za generiranje teksta, slika i videa iz postojećih skupova podataka, odjednom je posvuda: u umjetnosti, igrama, medijskim člancima... Svi je žele isprobati pa se slikaju umjetnička djela, pišu vijesti i lažni znanstveni radovi, propovijedi i govori za vjenčanja i sprovode. Mnogi tu vide zlokobne najave iz znanstveno-fantastičnih filmova u kojima umjetna inteligencija preuzima svijet. Slika u naslovu ovog teksta izrađena je programom umjetne inteligencije Chat GPT 4.0.
Sva dosadašnja postignuća u područjima robotike, umjetne inteligencije i strojnog učenja, nanotehnologije, genetike i biotehnologije, sada se povezuju u četvrtoj industrijskoj revoluciji. Sve ovo sinergijski dovodi do ogromnih promjena u svijetu.
Osnovna ideja pametnih bolnica je međusobna povezanost svih zaposlenika zdravstvene ustanove i administracije, kao i primljenih pacijenata pomoću IT tehnologija. Pametne bolnice danas postaju sve veći trend, ne samo zbog eksponencijalnog razvoja informacijskih tehnologija, već i zbog velikog porasta starijih osoba, koji bi, prema nekim izračunima (projekcijama) SAD-a do 2050. god., trebao skočiti s današnjih 841 milijuna na 2 milijarde ljudi.
Pametna tvornica je digitaliziran proizvodni pogon koji koristi povezane uređaje, strojeve i proizvodne sustave za kontinuirano prikupljanje i dijeljenje podataka. Ti se podaci zatim koriste za donošenje odluka za poboljšanje procesa, kao i za rješavanje svih problema koji se mogu pojaviti. Pametne tvornice povezuju digitalni i fizički svijet kako bi nadzirale cijeli proizvodni proces, od upravljanja lancem opskrbe do proizvodnih alata, pa čak i rada pojedinih operatera u pogonu.
Mnogi tehnički vizionari vjeruju da će Industrija 5.0 vratiti ljudski dodir u proizvodnu industriju. To znači da će doći do spajanja brzih i točnih strojeva i kritičkog, kognitivnog razmišljanja koje je svojstveno ljudima. Masovna personalizacija još je jedan važan doprinos industrije 5.0, u kojem kupci mogu preferirati personalizirane i prilagođene proizvode prema svom ukusu i potrebama.
Blagostanja koje donosi i koje je već donio tehnološki razvoj (roboti, 3D printeri, G5 mreža, autonomni taksi i transport, pametne kuće, produljenje vijeka života) mijenja i produljuje život čovjeka omogućavajući prijenos poslova na strojeve smanjujući potrebu ljudskog radnog vremena prema prognozama na četiri sata i tri dana u tjednu. Ali razvoj je tako brz da je teško bilo šta prognozirati sa velikom vjerojatnosti događanja. Mnogi znanstvenici upozoravaju na rizike koje nosi razvoj i primjena umjetne inteligencije :
• Bryan Walsh: među 10 razloga koji bi mogli uništiti život na zemlji navodi "dominaciju umjetne inteligencije ",
• Stepan Hawking: "najveća prijetnja ljudskom postojanju dolazi upravo od znanosti i tehnologije",
• Elan Musk: " moguća je propast civilizacije zbog podivljalog i nekontroliranog razvoja")
• Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Guterres-a: pozdravlja "ogromnu prednost novih tehnologija ali upozorava svijet da izbjegava autonomne strojeva koji mogu ubijati ljude bez ljudske kontrole".
• Max Tegmark, predsjednik Instituta za budućnost života "Sve što volimo o civilizaciji proizvod je inteligencije, tako da pojačavanje naše ljudske inteligencije umjetnom inteligencijom ima potencijal pomoći civilizaciji koja cvjeta kao nikada do sada - sve dok uspijemo održati korisnu tehnologiju."
• Institut za budućnost života nedavno je izdao otvoreno pismo koje su potpisali mnogi istaknuti znanstvenici koji se zalažu za zabranu “samostalnog napadačkog oružja koje izmiče kontroli ljudskog razuma”. U međuvremenu o tome raspravljaju i Ujedinjeni narodi, a europski aktivisti pojačavaju borbu protiv “robota ubojica”.
• Geoffrey Hinton, jedan je od tvoraca sustava umjetne inteligencije. Hinton je upravo predao svoj otkaz u Googleu u kojem je radio kao istraživač, uz objašnjenje da "želi slobodu kako bi svijetu mogao reći o opasnostima daljnjeg razvoja AI-ja bez strogih pravila".
Rey Kurzweil (direktor inženjeringa u Googleu) daje svoju prognozu očekivanih događanja u narednim godinama kao rezultata tehnološkog razvoja:
• 2017. Autonomna vozila će moći komunicirati, poboljšati će sigurnost, smanjiti prometne gužve.
• 2020. Biti će pobijeđeni pretilnost i dijabetes projektom Human Genoma Project kojim će se "isključiti" gen koji uzrokuje navedene probleme što je uspješno testirano na životinjama. Proizvodit ćemo odjeću po želji na 3D printerima.
• 2023. Virtualna stvarnost omogućit će da se "pridružimo" tisuće kilometara udaljenom prijatelju na nekoj plaži i osjetimo topli morski zrak.
• 2030. Vertikalne poljoprivredne farme u gradovima na neboderima i zgradama, omogućit će se kloniranje mesa koje bi bilo zdrava hrana.
• 2033. Električnu energiju ćemo dobivati 100% iz sunčeve svjetlosti (sunčeva energija je 10 tisuća puta veća od ukupnih potreba).
• 2040. Produljenje životnog vijeka. Nano roboti bi se ubrizgavali u krv i omogućavali povećanje otpornosti organizma.
Neke od ovih prognoza bez obzira na vrijeme nisu se ostvarile. Kako je teško i nezahvalno prognozirati tehnološku budućnost možemo vidjeti na mišljenju istaknutih znanstvenika i rukovoditelja tijekom prošlosti po pojedinim pitanjima u kojima su se apsolutno prevarili:
1."Konj je ovdje zauvijek, a automobil je samo novina - samo pomodni hir".
Predsjednik Michiganske Savings Banke koji je savjetovao odvjetnika Henrija Forda da ne ulaže u Fordovu Motor Company.
2."Nemogući su leteći strojevi koji su teži od zraka."
Lord Kelvin, 1895.
3."Video se nakon šest mjeseci neće moći zadržati niti na jednom tržištu koje je danas osvojio. Ljudi će se uskoro umoriti da svaku večer bulje u drvenu kutiju."
Daryl F. Zanuck, predsjednik filmskog studija 20th Century Fox, u televizijskoj emisiji 1946. godine.
4."Sve što se moglo izumiti već je izumljeno."
Charles H. Duel, povjerenik američkog Ureda za patente, u svom izvještaju predsjedniku McKinleyu 1899. godine u kojem se zalagao za ukidanje Ureda za patente.
5."Tko bi, dovraga, želio čuti kako glumci govore?”
Harry M. Warner, predsjednik filmske kompanije War-ner Bross 1927. godine
U toj tehnološkoj budućnosti pored nestanka 49% postojećih zanimanja pojavit će se nova zanimanja od kojim se prema The Canadian Scholarship Trust mogu navesti:
• Urbani farmer – kreiranje farmi i proizvodnje hrana na gradskim neboderima i zgradama
• Savjetnik za robote- s obzirom na veliku potražnju robota o postojanju velike konkurencije po mogućnostima pomoći u izboru pravog robota
• Stručnjak za pojednostavljenje – stručnjaci za pojednostavljenje i poboljšanje administrativnih poslova i složenih operacija u poslovanju
• Gamifikacijski dizajner- gamifikacija je proces u kojem se logika igara koristi za rješenje problema u nekoj organizaciji
• Dizajner otpada- razmišlja kako od otpada stvoriti korisni proizvod
• Remikser medija umjetnici koji kombiniraju različite medije kako bi proizveli nove proizvode za korisnike.
Očekuje se značajni porast količine podataka proizvedenih u svijetu s 33 zetabajta 2018. na 175 u 2025. (1 zetabajt je tisuću milijardi gigabajta).
Zaista, strahovi pred propašću svijeta bili su česti kad su se mnogi glavni tehnološki sustavi pojavljivali prvi put, makar su ih iduće generacije vidjele kao banalne, čak i dosadne. U prvim danima željeznice, npr. bilo je rašireno uvjerenje da putovanje do tada nezamislivom brzinom može ubiti putnike, djelomično i zato što je takva tehnologija bila očito suprotna volji Božjoj. Kao što je ustvrdio jedan školski odbor u Ohiju: “Da je Bog nakanio da njegova umna stvorenja putuju zastrašujućom brzinom od 25 km/sat uz pomoć pare, On bi to bio prorekao preko svojih svetih proroka. Taj stroj je djelo Sotone kojim se besmrtne duše „voze ravno u pakao” . Za početak, domet, razmjeri i brzina tehnološke promjene nemaju premca. Dok su se prijašnji valovi tehnološke promjene ticali nekoliko ključnih tehnologija, kao što su željeznica ili elektrifikacija, današnji tehnološki razvoj odvija se duž cijelog tehnološkog obzora.
Spomenimo npr. pokušaj Japana da ograniči upotrebu baruta da bi se sačuvala tradicionalna samurajska kultura; iako kratkotrajno uspješan, skrivio je poraz Japana u sukobu sa Zapadnim silama koje su raspolagale tehnologijom baruta.
U nastavku dajem sadržaj moje nove knjige OSNOVE DIGITALIZACIJE- priprema za 4.Industrijsku revoluciju. Svi sudionici u radu SBPeriskopa ukoliko žele pročitati neko poglavlje poslat ću im na dostavljeni e-mail . Moj e-mail je nikomajdan@gmail.com .
SADRŽAJ
UVOD 1
2. INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE
2.1. Prva industrijska revolucija
2.2. Druga industrijska revolucija
2.3. Treća industrijska revolucija
2.4. Četvrta industrijska revolucija
2.4.1. Zajedničke razvojne ITC i organizacijske komponente i strategije
2.4.1.1. ERP- (Enterprise Resource Planning) sustavi
2.4.1.2. Računala u oblacima - CLOUD COMPUTING
2.4.1.3. BIG DATA
2.4.1.4. Mobile
2.4.1.5. Internet of things
2.4.1.6. Društvene mreže (SOCIALWORKS)
2.4.1.7. Dron
2.4.1.8. Standard za razmjenu podataka - EDI (Electronic Data Interchange)
2.4.1.9. CA.. (Computer Aided..) programski alati za automatiziranje poslova u pripremi i proizvodnji
2.4.1.10. Nove metode i strategije organizacije proizvodnje
2.4.2. Razvojni inovativni tehnološki procesi i proizvodi
2.4.2.1. Automatizacija
2.4.2.2. Robotizacija
2.4.2.3. CIM (Computer Integrated Manufacturing) sustavi
2.4.2.4. Aditivna proizvodnja (3D pisač)
2.4.2.5. Autonomna vozila
2.4.2.6. Novi (pametni) materijali i proizvodni elementi
2.4.2.7. Umjetna inteligencija
2.4.2.7.1. Ekspertni sustavi
2.4.2.7.2. Neuronske mreže
2.4.2.7.3. Genetički algoritmi
2.4.2.7.4. Neizrazita logika
2.4.2.8. Digitalizacija poduzeća
2.4.2.8.1. Integracija PDM-ERP 75
2.4.2.8.2. Integracija CAPP i CAM-ERP
2.4.2.8.2.1. Određivanje vremena prema kemijskom sastavu proizvodnog elementa
2.4.2.8.2.2. Parametarski način određivanja tehnoloških postupaka izrade
2.4.2.8.2.3. Ekspertni sustavi za izradu tehnoloških postupaka
2.4.2.8.2.4.Integriranje postupaka zavarivanja, rezultata ispitivanja i atesta zavarivača
2.4.2.8.2.5. Izrada tehnologije preko grupnih tehnoloških operacija
2.4.2.8.2.6. Izrada tehnologije za ručne operacije
2.4.2.8.3. Integracija EXCEL-ERP
2.4.2.8.4. Integracija sustava planiranja i terminiranja i ERP
2.4.2.8.5. Integracija hardvera i ERP
2.4.2.8.6. Digitalna radna mjesta u poduzeću
2.4.2.8.7. Mogući oblici integracija i digitalizacija ostalih procesa u poduzeću
2.4.2.8.7.1. Digitalizacija osiguranja kvalitete
2.4.2.8.7.2. Digitalizacija održavanja
2.4.2.9. Primjer idejnog projekta transformacije u digitalno poduzeće
3. PRIMJERI REZULTATA DIGITALIZACIJE
3.1 Digitalizacija javne uprave
3.2. Digitalizacija zdravstvenih usluga
3.3. Digitalizacija obrazovanja
3.3.1. Digitalizacija administrativnih poslova u obrazovanju
3.3.2. Obuka u digitalnoj pismenosti i stjecanju digitalnih kompetencija
3.3.3. Digitalizacija učenja i provjere znanja
3.3.4. Programi asistenti u obrazovanja
3.3.5. Edukacijske digitalne laboratorije i tvornice za učenje
3.3.5.1. Digitalni edukacijski laboratorij
3.3.5.2. Edukacijski laboratorij za računalno podržanu proizvodnju
3.3.5.3. Inovativno pametno poduzeće
3.3.5.4. Projekt Centar kompetencije za napredno inženjerstvo Nova Gradiška -CEKOM
3.4. Digitalizacija bankarskih usluga
3.5. Digitalizacija sudskih poslova
3.6. Digitalizacija katastra
4. PRIMJERI REZULTATA 4. INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE
4.1. Pametne kuće (zgrade)
4.2. Pametni gradovi
4.3. Pametne bolnice
4.4. Pametne tvornice
5. POGLED U TEHNOLOŠKU BUDUĆNOST
5.1. Peta Industrijska revolucija
5.2. Koristi primjene umjetne inteligencije
5.3. Rizici primjene umjetne inteligencije
5.4. Što nosi budućnost
5.4.1.BING – pisač umjetne inteligencije
5.4.2. Chat GPT – pisač umjetne inteligencije
5.4.3. Pisač umjetne inteligencije Smodin
5.4.4. Deepfake – duboka varka
5.4.4.5. Etičke smjernice za pouzdanu umjetnu inteligenciju EU:
6. ISKRICE HUMORA
7.LITERATURA
8. SLIKE
9. TUMAČ KRATICA I POJMOVA
