Kritičari kažu da bi to bilo iznimno skupo i da bi odvratilo financiranje od javnih usluga, a ne bi nužno pomoglo u ublažavanju siromaštva.
Profesor Geoffrey Hinton, računalni znanstvenik kojeg nazivaju “kumom umjetne inteligencije” kaže da će vlada morati uspostaviti univerzalni temeljni dohodak kako bi se nosila s utjecajem umjetne inteligencije na nejednakost.
Hinton je za BBC Newsnight izjavio da je “jako zabrinut da će umjetna inteligencija preuzeti mnoge svakodnevne poslove” zbog čega je predložio davanje fiksnog iznosa gotovine svakom građaninu. “Konzultirali su me ljudi iz Downing Streeta i savjetovao sam im da je univerzalni temeljni dohodak dobra ideja”, rekao je.
Iako smatra da će umjetna inteligencija povećati produktivnost i bogatstvo, istaknuo je da će novac ići bogatima, “a ne ljudima čiji poslovi budu izgubljeni”, što će “biti jako loše za društvo”.
Veliki ulagač Buffett: Pustili smo duha iz boce, a posljedice bi mogle biti katastrofalne
Tri znaka da s vama komunicira umjetna inteligencija, a ne čovjek: Treći je najočitiji
Inače, profesor Hinton pionir je neuronskih mreža koje čine teorijsku osnovu trenutne eksplozije umjetne inteligencije. Do prošle godine, radio je u Googleu, no napustio je tehnološkog diva kako bi mogao slobodnije govoriti o opasnostima od neregulirane umjetne inteligencije.
Koncept univerzalnog temeljnog dohotka svodi se na to da država plaća svim pojedincima određenu plaću bez obzira na njihova sredstva.
Kritičari kažu da bi to bilo iznimno skupo i da bi odvratilo financiranje od javnih usluga, a ne bi nužno pomoglo u ublažavanju siromaštva.
Međutim, glasnogovornik britanske vlade rekao je da “ne postoje planovi za uvođenje univerzalnog temeljnog dohotka”.
Pesimistična predviđanja
Prošlogodišnji razvoj događaja u svijetu pokazao je da vlade nisu bile voljne obuzdati vojnu upotrebu umjetne inteligencije, a zbog brzog razvoja i konkurencije tvrtke koje se bave proizvodnjom tehnologije nisu uložile dovoljno truda u sigurnost svojih proizvoda, smatra Hinton.
“Pretpostavljam da za pet do 20 godina postoji polovična vjerojatnost da ćemo se morati suočiti s AI-jem koji pokušava preuzeti vlast od ljudi, što bi moglo dovesti do prijetnje na razini izumiranja ljudske vrste”, istaknuo je Hinton, a sve zbog toga što bismo mogli “stvoriti oblik inteligencije koji je napredniji od biološke inteligencije, što je vrlo zabrinjavajuće”.
U tom slučaju, umjetna bi inteligencija “dobila motivaciju da učini više od sebe” i mogla bi autonomno “razviti podcilj uspostavljanja kontrole” nad ljudima, smatra profesor.
Upozorio je da već postoje dokazi da veliki jezični modeli, AI algoritmi koji se koriste za generiranje teksta, odlučuju biti varljivi te da bi nedavne primjene umjetne inteligencije za generiranje tisuća vojnih ciljeva mogle dovesti do ozbiljnijeg razvoja događaja.
“Ono što me najviše brine je kada algoritmi mogu autonomno donositi odluke o ubijanju ljudi”, rekao je Hinton.
Premda smatra da bi nešto slično Ženevskim konvencijama, međunarodnim ugovorima koji uspostavljaju pravne standarde za humanitarni tretman u ratu, moglo postati potrebno za reguliranje vojne uporabe umjetne inteligencije, napominje “da se to neće dogoditi dok se ne dogode vrlo gadne stvari”.
Upitan o tome sudjeluje li Zapad u utrci po uzoru na Projekt Manhattan, misleći na istraživanje nuklearnog oružja tijekom Drugog svjetskog rata, s autokracijama poput Rusije i Kine u vojnoj uporabi umjetne inteligencije profesor Hinton podsjetio je na izjavu ruskog predsjednika Vladimira Putina prije nekoliko godina: “Onaj tko kontrolira AI kontrolira svijet”.
“Pretpostavljam da se jako trude. Srećom, Zapad je vjerojatno daleko ispred njih u istraživanju. Vjerojatno smo još uvijek malo ispred Kine. Ali Kina ulaže više resursa. I stoga u smislu vojne upotrebe, mislim da će biti utrke”, odgovorio je Hinton pa zaključio da bi bolje rješenje bila zabrana vojne uporabe umjetne inteligencije.
