Javna je tajna da lokalne vlasti većinom dijele novac medijima protuzakonito. Brojni lokalni mediji koji dobivaju javni novac nisu čak ni upisani u registre u koje su obavezni biti upisani. „2020. i 2021. godine u više od 80 posto slučajeva novac je dodijeljen bez javnog poziva, a konačnu odluku gotovo uvijek je donosio čelnik lokalne ili regionalne jedinice. Svaka granica između novinarskog rada i ‘native’ oglašavanja je izbrisana što se s javnim sredstvima nipošto ne bi smjelo događati“, istaknula je Melisa Skender.
Da bi lokalni mediji uopće opstajali mora financirati javnim novcem, no kako se to danas radi u većini lokalnih zajednica u Hrvatskoj neusklađeno je sa zakonima i s upitnim javnim interesom. Pokazala je to i Analiza financiranja lokalnih medija iz javnih sredstava koju su izradili Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH) u sklopu projekta Modeli financiranja lokalnih medija financiranog iz fonda ACF Hrvatska.
„2020. i 2021. godine u više od 80 posto slučajeva novac je dodijeljen bez javnog poziva, a konačnu odluku gotovo uvijek je donosio čelnik lokalne ili regionalne jedinice. Svaka granica između novinarskog rada i ‘native’ oglašavanja je izbrisana što se s javnim sredstvima nipošto ne bi smjelo događati“, izjavila je Melisa Skender, jedna od autorica analize, na predstavljanju koje je održano u srijedu u Novinarskom domu u Zagrebu.
M. Skender: “2020. i 2021. godine u više od 80 posto slučajeva novac je dodijeljen bez javnog poziva, a konačnu odluku gotovo uvijek je donosio čelnik lokalne ili regionalne jedinice.”Najviše podataka istraživači su izvukli iz ugovora koje su im poslale jedinice lokalne samouprave. U najviše slučajeva u ugovorima stoji da će medijski radnici oblikovati promotivni sadržaj na temelju materijala koji će dobiti od čelnika JLS i slično. Jedina iznimka je tu bila Primorsko- goranska županija koja je u ugovoru izričito navela da je obaveza medija da navede da je riječ o plaćenom sadržaju što je ujedno i zakonska obaveza.
Analiza je pokazala i kako najviše novca ide komercijalnim medijima. Ti ugovori s komercijalnim medijima su problematični, postoje medijski paketi koji se nude jedinicama lokalne samouprave. Često je riječ o ‘native’ oglašavanju, čistom PR-u, koje se ne označava kao takvo. Mediji koji se financiraju su najčešće u suvlasništvu JLS, a najbrojniji mediji su oni koji ne postoje u upisniku Agencije za električke medije ni Hrvatske gospodarske komore.
Raspon ulaganja u medije je širok, riječ je od 4500 kuna do pet milijuna. Primorsko-goranska u 2021. je bila najizdašnija prema medijima, a najveći dio je uložila u Kanal Ri koji je u suvlasništvu županije. Prije toga je najizdašniji redovito bio Grad Zagreb koji, međutim, 2021. nije dodjeljivao sredstva medijima.
Primorsko-goranska u 2021. je bila najizdašnija prema medijima, a najveći dio je uložila u Kanal Ri koji je u suvlasništvu županije.„Za produkciju medijskih sadržaja u javnom interesu važno je sustavno ulaganje u neovisan rad medija, da ne ovisi o tome hoće li mu lokalni čelnik dati novac ili ne. Uvjeti moraju biti jasni i kao kriteriji, te mora postojati neovisno stručno povjerenstvo koje će ocijeniti koliko ponuda pojedinog medija zadovoljava uvjete natječaja. Treba postojati sustav koji garantira sadržaj u javnom interesu, proizvodnja takvog sadržaja je skupa i ako ovisi samo o tržištu neće to moći ostvariti“, kaže Skender.
Osim analiza istraživači su nakon provedbe ankete i nestrukturiranih intervjua s čelnicima izradili i Modele javnog financiranja lokalnih medija s preporukama.
Andrea Milat, druga istraživačica na projektu, istaknula je kako pri izradi mogućih modela i preporuka nisu imali namjeru promovirati neku određenu politiku već napraviti okvir koji je usklađen sa zakonom.
„Iako postoje tijela koja su za to zadužena, nadzor nad financiranjem lokalnih medija javnim novcem se ne provodi i zato je to moguće da se novac dijeli protuzakonito“, kaže Milat.
Uočene su znatne razlike u praksama JLS s obzirom na dodijeljene potpore i procedure dodjele i nadzora.
„Postoje županije koje daju velik broj novaca velikom broju medija i one koji daju velik novac malom broju medija. Mi ne kažemo koji model izabrati, ali sve to mora biti u skladu sa zakonom što sada nije slučaj. Ugovori nisu javni, ne polažu se računi, ne zna se zašto su sredstva utrošena, nije naglašeno da je sadržaj plaćen i slično“, naglašava.
Korisnici bespovratnih sredstava svakako moraju biti registrirani kod nadležnog tijela pod koje spadaju s obzirom na oblik vlasništva.
Što se tiče dodjele sredstava, u preporukama su predložena dva modela, prema jednom sredstva dodjeljuje regionalno povjerenstvo, a prema drugom povjerenstvo sastavljeno od HND-ovih stručnjaka.
Preporuke i analizu komentirali su i gradonačelnici više gradova. Više njih ispričalo je svoja iskustva koja govore o tome kako određeni dio medija danas pokušava zaraditi.
„Dobili smo ponudu jednog medija za poslovnu suradnju. Oni su htjeli organizirati konferencije i medijske sadržaje. Mi smo rekli odlično, spremni smo sudjelovati, to je u našem interesu da javno govorimo o našim projektima. Onda su tražili da to platimo na što nismo pristali“, kaže gradonačelnik Splita Ivica Puljak.
Gradonačelnica Pazina Suzana Jašić odmah je po dolasku na poziciju raskinula postojeće ugovore s medijima. „Barem jedan portal je svaki dan dva mjeseca pisao samo negativno o onome što radili. Bili smo izloženi svojevrsnom reketu. No, nismo se pokolebali, odlučili smo se na javni natječaj, a ne dijeliti novac kao što je do tada bila praksa“, kaže Jašić.
Plaćanje novinarima da dođu na press konferencije je nedopustivo.
Plaćanje novinarima da dođu na press konferencije je nedopustivo. Vlasti su tako izložene pritisku vlasnika medija kao što su i lokalni mediji izloženi pritisku vlasti. Nužno je uređivanje financiranja kako bi se i jadno i drugo vratilo u zakonske okvire. No, sigurno je da je za opstanak lokalnih medija neophodno da se barem dijelom financiraju javnim novcem inače neće opstati.
„Novinari u lokalnim medijima imaju najslabiju zaštitu, nikakvu pokrivenost ugovorima o radu, najizloženiji su pritiscima, njihova je egzistencija ugrožena. Kroz ovaj smo projekt upoznali čitavu lepezu pritisaka, no uspjeli smo izraditi i konkretne prijedloge. Ovo je jedan korak u izgradnji sustava koji će voditi jačoj zaštiti novinara i neovisnog rada lokalnih medija koji su ona početna ćelija cijelog novinarskog okruženja“, zaključila je predsjednica Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever.
164 JLS potrošile 76 milijuna kuna na promidžbu
Od 274 lokalne jedinice kojima su upiti poslani, njih 60 nije odgovorilo, a među 214 primljenih odgovora 50 općina nije imalo nikakvih isplata prema medijima u 2020. i 2021. godini. Prikupljeni podaci odnose se tako na proračune osam županija (38% od ukupnog broja županija), 60 gradova (47% od ukupnog broja) te 96 općina (koje zajedno s 50 općina bez medijskih troškova predstavljaju 34 % ukupnog broja općina u Hrvatskoj). Ove 164 jedinice lokalne i regionalne samouprave potrošile su tijekom 2020. i 2021. godine za promidžbu i informiranje ukupno nešto više od 76 milijuna kuna, stoji u Analizi.
