Nedavno, u posljednjem mom članku veliku pažnju sam posvetio i ‘uspomeni’ iz FB arhive od prije 7 godina koja govori o onečišćenju zraka u Slavonskom Brodu i ozonom! Onečišćenje ozonom inače je vrlo česta pojava u brodskom zraku u kasno-proljetnim i ljetnim, pa ponekad i jesenskim danima. Zato možda ova ranojutarnja kiša koja nemilosrdno pada (kada članak pišem), najbolji trenutak za nekakvu analizu dosadašnjih onečišćenja (prizemnim) ozonom u Slavonskom Brodu i svega čega ima oko tog onečišćenja.
Ozon je opasan, otrovan i nestabilan plin
Ozon (O3) je otrovan i nestabilan plin blijedo plave boje, neugodna mirisa, često miriše na varikinu, ali može mirisati i na karanfile ili katran, ovisno s kojim plinovima se pomiješa. Nastaje u prirodi pod djelovanjem UV zračenja. Pod tim djelovanjem, molekula kisika (O2) koja je stabilna uzima još jedan atom kisika i nastaje ozon.
Kod stvaranja ozona pri tlu, prizemnog ozona veliku ulogu odigravaju razni prekursori koji se kod nas potpuno zanemaruje. Ti prekursori ozona: dušikovi oksidi, ugljikovodici i hlapljivi organski tvari, dolaze iz emisije iz industrije i prometa!
Prizemni ozon u manjim količinama iritira očnu sluznicu, grlo, nos i dišne putove. Što više, izloženost ozonu rezultira negativnim učincima na ljudsko zdravlje kao što su: astma, bronhitis, srčani udar i drugi kardiopulmonalni problemi, a što je još nevjerojatnije, to s mogućim smrtnim posljedicama. Sve u svemu, posve je izvjesno da dugotrajna izloženost ozonu sigurno povećava i rizik od respiratornih bolesti.
U brodskom zraku oduvijek se mjeri onečišćenje ozonom
Po Uredbi (NN 77/2020) za najvišu dnevnu osmosatnu srednju vrijednost (odnosno prosjek) koncentracije ozona ciljna vrijednost (CV), 120 μg/m3, ne smije biti prekoračena više od 25 dana u kalendarskoj godini, usrednjeno na tri godine.
U posljednjih 5 godina skoro svake godine je broj dana sa spomenutim prekoračenjem bio iznad 25. Tako 2017. godine je ‘mjereno’ 29 dana, 2018. 43, 2019. 17, 2020. 31 i 2021. 26. U biti broj dana s prekoračenjem iznad 120 μg/m3 je i veći, o čemu ćemo detaljnije kasnije, a svakako bi bilo možda i puno veći da razni kvarovi i razna umjeravanja (u DHMZ-u) ne smanjuju broj ‘aktivnih’ dana. Posebno je očigledan slučaj, kada je u 2017. godini mjerni uređaj za ozon od 03.06 - 19.06. i 31.07 - 09.08. bio izvan funkcije.
Da i ove godine već 4 puta je najveći osmosatni prosjek koncentracije ozona u Slavonskom Brodu bio iznad ciljane vrijednosti od 120 µg/m3! No, tako je i na ostalim dijelovima RH, naročito ako je riječ o Dalmaciji! Važno je još primijetiti da prošle godine tek se prvo prekoračenje primjećeno u početkom 6. Mjeseca, ali na kraju imali smo 26 prekoračenja…
‘Predostrožnosti’ u aplikaciji i validacija podataka
Evo, neki dan je mjernoj postaji na Jelasu ponovo kontinuirano 10 sati mjerena koncentracija ozona iznad 100, a od toga 5 sati i iznad 120 µg/m3! Tako je najveći osmosatni klizni prosjek prethodnog dana iznosio 120,26 µg/m3 (vidi prilog i http://iszz.azo.hr/iskzl/postaja.html?id=165)!
Makar je ciljna vrijednost: 120 µg/m3, a najveći osmosatni klizni prosjek bio je iznad te ciljne vrijednosti, on se ne računa(!), zbog predostrožnosti u aplikaciji Ministarstva gospodarstva! Po nekom internom dogovoru(?) za ciljnu vrijednost se uzima 120,5 µg/m3! Tražili smo objašnjenje za takav potez, ali osim da i drugim usporedbama se uzima povećana vrijednost za ciljnu i graničnu vrijednost (zbog nekakve sigurnosti), nismo dobili…
Na kraju ću samo napomenuti da je broj dana sa stvarnim prekoračenjem najvećeg osmosatnog prosjeka iznad 120 µg/m3 u Slavonskom Brodu u biti: u 2017. godini 31, 2018. 47, itd..
No, postoji još jedan problem oko tih podataka koji se za onečišćenje s ozonom obrađuju i o čemu smo već više puta pisali, a to je validacija podataka. Kako smo zapazilii na početku postavke uređaja za mjerenje ozona validacija se nije provodila. Kako smo vidjeli i po Godišnjem izvješću DHMZ-a, ali i po aktualnim podacima HAZO-a, prošle, 2021. godine također nije uopće rađena validacija podataka za ozon!
A nevjerojatno da 2018. godine, kada je 43 puta najveći osmosatni prosjek ozona bio iznad ciljne vrijednosti, nakon validacije podataka sve se to svelo na 19 prekoračenja! Nevjerojatno… Ako se tome još dodaje i zapažanja nekih stručnih ljudi koji tvrde da validirani podaci te godine bili: ‘nista s ničim povezani’, tada je još nevjerojatniji problem validacija!
Je li moguće da nije bilo nijedno osmosatno prekoračenje ciljne vrijednosti?
U nedavno objavljenom, a već spomenutom Godišnjem izvješću DHMZ-a za 2021. godinu (http://iszz.azo.hr/iskzl/datoteka?id=132798) u “Analizi rezultata mjerenja i usporedba s graničnim vrijednostima” za ozon čitamo i ovo, pomalo za nas netočnu, ali pomalo i zabrinjavajuću informaciju:
“Na postajama Zagreb-3, Velika Gorica, Osijek-1, Rijeka-2, Desinić, Kopački rit, Varaždin-1, Kutina-1, Slavonski Brod-1, Karlovac-1 te Parg zrak je bio prve kategorije s obzirom na koncentracije ozona”. Uz to na 51. stranici Izvješća objavljeno je da na postaji Slavonski Brod-1 nije bilo nijedno osmosatno prekoračenje ciljne vrijednosti od 120 μg/m3(?). Čovjek da ne prati situaciju bio bi zabezeknut, a ovako možda i više…
Suprotno ovom (pomalo) nevjerojatnom prikazu, na web-stranicama Ministarstva vidi se da je broj (dana) prekoračenja ciljne vrijednosti na Jelasu (SB-1) prošle godine bio: 26 (vidi priloge)!!! Što je,nekako znači da je zrak i obzirom na (prizemni) ozon bio druge kategorije, tj. onečišćen! No to je, izgleda, ostalo izvan fokusa djelatnika DHMZ-a!
Tako i bez već spomenute (nejasne) validacije u DHMZ-u su došli do prazne tablice na 51. stranici Izvješća iz koje se ‘vidi’(?) da na mjernoj postaji Slavonski Brod-1 nije bilo nijedno osmosatno prekoračenje ciljne vrijednosti od 120 μg/m3, suprotno stvarnom stanju. Što je nevjerojatno, a i potpuno neodgovorno!
