Obrtnik ste? Vodite li računa o načelu blagajne? Obveze koje niste platili te potraživanja koja niste naplatili neće vam ući u poreznu prijavu. Rok za predaju porezne prijave obrtnika je 28.02.2013.
Obrtnik ste? Vodite li računa o načelu blagajne? Obveze koje niste platili te potraživanja koja niste naplatili neće vam ući u poreznu prijavu. Rok za predaju porezne prijave obrtnika je 28.02.2013. Istovremeno, skrećemo pozornost obrtnicima koji obavljaju djelatnost u su-poduzetništvu da obrazac DOH –Z podnose najkasnije do 31.01.2013.
Ovim putem podsjećamo vas na nekoliko bitnih stavki kod formiranja porezne obveze obrtnika i slobodnih zanimanja. Prije svega, bitno je naglasiti da se kod obrta i slobodnih zanimanja primjenjuje načelo blagajne koje je definirano u Čl.12.st.4. Zakona o porezu na dohodak što znači da se primici i izdaci od poslovnih događaja utvrđuju tek nakon stvarno primljenih uplata i obavljenih isplata. Ako primici i izdaci nisu evidentirani u novcu već u drugim dobrima, evidentiramo ih kao primitke i izdatke u naravi, a njihova vrijednost utvrđuje se prema stvarnoj tržišnoj vrijednosti.
Vrste poslovnih primitaka
• Primici od obavljanja djelatnosti, to jest primici od prodanih dobara i usluga koji su naplaćeni u poreznom razdoblju od 01.01. do 31.12.2012. godine. Prema Čl.8.st.10. Pravilnika o porezu na dohodak primicima se smatraju i predujmovi koji su primljeni u poreznom razdoblju za isporuku robe i usluga, a na temelju kojih se porezni obveznik obvezao da isporuči određena dobra ili usluge.
• Primici su i svote državnih pomoći, poticaja i potpora koje se trebaju evidentirati u poslovnim knjigama.
• Ukoliko nam vjerovnik ili kreditor oprosti dug tada otpisani dug predstavlja primitak u naravi.
• Ukoliko se obrtnik iz osobnih razloga odrekne potraživanja, a ta bi ista potraživanja u obračunskom razdoblju ili kasnije dovela do primitka, iznos otpisanog potraživanja postaje primitak u naravi i to u godini kada je obrtnik donio odluku o odricanju.
• Primici kod zatvaranja obrta – ovo je jedini trenutak u kojem se odstupa od načela blagajne te se sva potraživanja koja još nisu naplaćena smatraju primitkom. Također imovina koja nakon zatvaranja ostaje nositelju obrta, kao što su zalihe robe, proizvoda, dugotrajne imovine, materijala i sl. procjenjuje se prema tržišnoj vrijednosti i knjižimo je u poslovnim knjigama kao primitak u naravi.
• Primicima postaju i prekomjerni manjkovi koji premašuju iznos propisan odlukom Hrvatske obrtničke komore o dopuštenoj visini kala. Sve takve manjkove (uključujući PDV) treba proknjižiti kao primitak u naravi.
• Primicima se smatraju kamate od plasmana, osim kamata na polog po viđenju, koji obrtniku isplati banka.
• Primici naplaćeni od osiguravajućih društava, refundacije plaće za bolovanje iznad 42 dana za radnika (ali ne i za obrtnika), kao i sredstva primljena od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na ime sufinanciranja troškova zapošljavanja.
Postoje i određene iznimke priljeva i odljeva novca sa žiro računa koji se ne smatraju ni primitkom ni izdatkom, a to mogu biti npr. primljeni krediti, primljene pozajmice vlasnika, podignuta gotovina sa žiro računa vlasnika za njegove potrebe, naplaćene kamate po sredstvima na računu, naknade za vrijeme bolovanja obrtnika i sl.
Vrste poslovnih izdataka
• Svi izdaci koji su vezani uz obavljanje obrtničke djelatnosti kao npr.: izdaci za materijal, robu, proizvode te sve usluge vezane uz obavljanje djelatnosti.
• Izdaci za osoblje: neto plaće, doprinosi te porezi koji su priznati u visini stvarnih isplata.
• Otpis dugotrajne imovine (amortizacija), a za imovinu koja se nalazi na popisu do visine propisanih poreznih stopa prema Zakonu o porezu na dobit. Stope se mogu udvostručiti, a također se mogu primijeniti i stope niže od propisanih. U oba slučaja amortizacija predstavlja priznati trošak.
• Naknade i potpore koje poduzetnici mogu isplaćivati svojim radnicima i sebi, kao npr.: troškovi službenog puta, dnevnice, noćenja, prijevoz na posao i s posla, naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, potpore radnicima zbog invalidnosti, propisane isplate u slučaju smrti člana uže obitelji, prigodne nagrade (božićnica, regres, terenski, otpremnine) i dr.
• Izdaci za obrazovanje i izobrazbu obrtnika ili djelatnika.
Rokovi se bliže, vodite računa o tome što se i u kojem slučaju smatra primitkom i izdatkom kako vas financijski rezltat ne bi iznenadio.
Autor članka Filip Jelić stručnjak je koji radi za tvrtku Fidestum.
Izvor: Poslovni
Obrtnik ste? Vodite li računa o načelu blagajne? Obveze koje niste platili te potraživanja koja niste naplatili neće vam ući u poreznu prijavu. Rok za predaju porezne prijave obrtnika je 28.02.2013. Istovremeno, skrećemo pozornost obrtnicima koji obavljaju djelatnost u su-poduzetništvu da obrazac DOH –Z podnose najkasnije do 31.01.2013.
Ovim putem podsjećamo vas na nekoliko bitnih stavki kod formiranja porezne obveze obrtnika i slobodnih zanimanja. Prije svega, bitno je naglasiti da se kod obrta i slobodnih zanimanja primjenjuje načelo blagajne koje je definirano u Čl.12.st.4. Zakona o porezu na dohodak što znači da se primici i izdaci od poslovnih događaja utvrđuju tek nakon stvarno primljenih uplata i obavljenih isplata. Ako primici i izdaci nisu evidentirani u novcu već u drugim dobrima, evidentiramo ih kao primitke i izdatke u naravi, a njihova vrijednost utvrđuje se prema stvarnoj tržišnoj vrijednosti.
Vrste poslovnih primitaka
• Primici od obavljanja djelatnosti, to jest primici od prodanih dobara i usluga koji su naplaćeni u poreznom razdoblju od 01.01. do 31.12.2012. godine. Prema Čl.8.st.10. Pravilnika o porezu na dohodak primicima se smatraju i predujmovi koji su primljeni u poreznom razdoblju za isporuku robe i usluga, a na temelju kojih se porezni obveznik obvezao da isporuči određena dobra ili usluge.
• Primici su i svote državnih pomoći, poticaja i potpora koje se trebaju evidentirati u poslovnim knjigama.
• Ukoliko nam vjerovnik ili kreditor oprosti dug tada otpisani dug predstavlja primitak u naravi.
• Ukoliko se obrtnik iz osobnih razloga odrekne potraživanja, a ta bi ista potraživanja u obračunskom razdoblju ili kasnije dovela do primitka, iznos otpisanog potraživanja postaje primitak u naravi i to u godini kada je obrtnik donio odluku o odricanju.
• Primici kod zatvaranja obrta – ovo je jedini trenutak u kojem se odstupa od načela blagajne te se sva potraživanja koja još nisu naplaćena smatraju primitkom. Također imovina koja nakon zatvaranja ostaje nositelju obrta, kao što su zalihe robe, proizvoda, dugotrajne imovine, materijala i sl. procjenjuje se prema tržišnoj vrijednosti i knjižimo je u poslovnim knjigama kao primitak u naravi.
• Primicima postaju i prekomjerni manjkovi koji premašuju iznos propisan odlukom Hrvatske obrtničke komore o dopuštenoj visini kala. Sve takve manjkove (uključujući PDV) treba proknjižiti kao primitak u naravi.
• Primicima se smatraju kamate od plasmana, osim kamata na polog po viđenju, koji obrtniku isplati banka.
• Primici naplaćeni od osiguravajućih društava, refundacije plaće za bolovanje iznad 42 dana za radnika (ali ne i za obrtnika), kao i sredstva primljena od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na ime sufinanciranja troškova zapošljavanja.
Postoje i određene iznimke priljeva i odljeva novca sa žiro računa koji se ne smatraju ni primitkom ni izdatkom, a to mogu biti npr. primljeni krediti, primljene pozajmice vlasnika, podignuta gotovina sa žiro računa vlasnika za njegove potrebe, naplaćene kamate po sredstvima na računu, naknade za vrijeme bolovanja obrtnika i sl.
Vrste poslovnih izdataka
• Svi izdaci koji su vezani uz obavljanje obrtničke djelatnosti kao npr.: izdaci za materijal, robu, proizvode te sve usluge vezane uz obavljanje djelatnosti.
• Izdaci za osoblje: neto plaće, doprinosi te porezi koji su priznati u visini stvarnih isplata.
• Otpis dugotrajne imovine (amortizacija), a za imovinu koja se nalazi na popisu do visine propisanih poreznih stopa prema Zakonu o porezu na dobit. Stope se mogu udvostručiti, a također se mogu primijeniti i stope niže od propisanih. U oba slučaja amortizacija predstavlja priznati trošak.
• Naknade i potpore koje poduzetnici mogu isplaćivati svojim radnicima i sebi, kao npr.: troškovi službenog puta, dnevnice, noćenja, prijevoz na posao i s posla, naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, potpore radnicima zbog invalidnosti, propisane isplate u slučaju smrti člana uže obitelji, prigodne nagrade (božićnica, regres, terenski, otpremnine) i dr.
• Izdaci za obrazovanje i izobrazbu obrtnika ili djelatnika.
Rokovi se bliže, vodite računa o tome što se i u kojem slučaju smatra primitkom i izdatkom kako vas financijski rezltat ne bi iznenadio.
Autor članka Filip Jelić stručnjak je koji radi za tvrtku Fidestum.
Izvor: Poslovni
