Popis stanovništva, doznajemo na RTL-u i N1, neće biti dovršen na vrijeme, sve škripi, negdje je zapelo. Stanovništvo nam je desetkovano, a popis je višestruko skuplji nego u duplo manjoj Sloveniji. Rasulo! U manje od 10 godina izgubili smo više od pet posto populacije
Izvoz stanovništva u kratkoročnim bilancama doima se kao dobitak (foto Screenshot/RTL)
RTL Danas, 25. listopada, 18:30 / Novi dan, N1, 28. listopada, 08:00
Popis stanovništva, doznajemo, neće biti dovršen na vrijeme, sve škripi, negdje je zapelo. Kako, zašto? Spreman je samo deset godina. Je li riječ o šlamperaju ili o nekoj manipulaciji? Što bi bilo da su popisivali Indiju? Stanovništvo nam je desetkovano, a popis je višestruko skuplji nego u duplo manjoj Sloveniji. Rasulo! Početkom ove godine u Hrvatskoj je živjelo, procjena je, oko četiri milijuna i 48.000 stanovnika, što je 237.000 manje nego prema zadnjem popisu iz 2011. To znači da smo u manje od 10 godina izgubili više od pet posto populacije, odnosno svakog dvadesetog stanovnika. Procjena zasad kazuje samo koliko je ljudi živjelo, ne i koliko je životarilo, ali doznat ćemo i to. Nije poznato ni koliko je ljudi ovdje samo "na papiru", a to ćemo teško doznati.
Samo tri županije bilježe porast stanovništva: Zagreb, Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija. Slavonija izumire, a čuđenje izazivaju i podaci prema kojima je najveći pad gradskog stanovništva doživjela Rijeka, a potom Split i Osijek. Razlog je valjda deindustrijalizacija i turistifikacija. Ovce su nekad gutale ljude, a danas ih, u primorskim gradovima koji su nekad imali industriju, jedu turisti. Zanimljiv je podatak HNB-a kako su doznake, koje u Hrvatsku stiže iz inozemstva, veće od zarade od stranih turista, što znači da se izvoz viškova, kako bi Ranko Marinković u "Kiklopu" rekao, "čovjetine", u kratkoročnim bilancama iskazuje kao dobitak. Na dugi rok će biti smrtonosan, ali kako bi rekao jedan ekonomist, na dugi rok svi smo mrtvi.
NDH: Hrvatska do Drine, HRT, 25. listopada, 20:10
Zadnja u nizu epizoda o NDH bila je dosad najbolja u seriji koja drži visoku razinu. Donijela je niz činjenica koje su za šire gledateljstvo zacijelo djelovale šokantno. Klasić je, naime, pokazao kako su četnici u NDH primali plaću od Pavelićeve vlade i bili, takorekuć, dio sustava. Dobivali su NDH penzije i liječili se na Rebru. Višeslav Aralica objasnio je kako je ustanak na početku rata bio spontani srpski pokret otpora protiv klanja, a onda su se ustanici diferencirali – dio je otišao četnicima, dio partizanima. Aralici nije jasno zašto su Srbi, umjesto da odu za svojim vođama, krenuli za Hrvatima, komesarima, komunistima...
"Kad se Srb i Hrvat slože i olovo plivat može", kaže poslovica, a u ovoj smo epizodi vidjeli da je tako bilo i u desnoj hemisferi, a ne samo lijevoj.
Protjerani, HRT, 25. listopada, 21:02
Nijemci su još za trajanja kancelarkina mandata snimili igrani film "Merkel", koji pokazuje ponašanje ove državnice u dvije najveće krize u njena četiri mandata – krizi grčkih financija koja je prijetila potopom eurozone, a onda i EU-a te migrantskoj krizi, u kojoj je Merkel od konzervativnog stava evoluirala prema pozivu Sirijcima da dođu u Njemačku, što je dovelo do seobe naroda kakvu zadnjih par desetljeća nismo vidjeli. Mi iz Hrvatske, s poluperiferije, vidimo samo njen lik, pa se čini da je Merkel njemačka carica, ali u filmu gotovo dokumentarističkog prosedea se jasno vidi da nije tako. Merkel isprva ni sama nije bila sklona primanju migranata, ali malo-pomalo, pod teretom potresnih scena (najupečatljivija je slika dječjeg trupla koje pluta u vodi ležeći na trbuhu) mijenja stav. Konzervativci iz CSU-a, Bavarci, ali i veliki dio njene stranke, CDU-a, čupa kosu s glave no, postupno, njen stav prevladava u Njemačkoj dok se kršćanska Europa – u kojoj je najtvrđi Orbán – tješi uvjerenjem da je to ionako njemački problem. U filmu nije prikazan apel poslodavaca za prijemom migranata – najmoćnijoj kontinentalnoj industriji godišnje nedostaje milijun radnika, pa je izlaz ili u prijemu stranaca ili u laganom odumiranju (vidi prvu kritiku). "Strah nikada nije dobar savjetnik", kaže Merkel u filmu, "a tko se boji promjena, neće dobro proći."
Danas su sirijski migranti solidno adaptirani u njemačko tržište rada. Zapadna Njemačka je nakon Drugog svjetskog rata primila čak 12 milijuna folksdočjera s Istoka; već 1965. su trebali uvoz radne snage. Nijemci mogu napravili silne probleme, ali ih znaju i rješavati.
Dnevnik Nove TV, 30. listopada, 19:15
Rijetko kad čujemo nekoga tko je na državnoj plaći kako kritizira državu, odnosno vladu. Veži konja gdje ti aga kaže. Ivana Šmit, šefica Hrvatske udruge bolničkih liječnika, rekla je popu pop, a bobu bob. Stožer i politika su donijeli hrpu kontradiktornih, politički instruiranih naputaka, kojih su se samo građani pridržavali. "Politika je, nažalost, u velikoj većini bila izuzeta od mjera", rekla je, pa nastavila "Tu je velik dio građana poludio jer ispada da virus napada samo građane, a političare zaobilazi". Svi se dobro sjećamo dvostrukih kriterija – poljoprivrednik koji je išao u polje obrađivati zemlju proglašen je bioteroristom i kažnjen drakonskom novčanom kaznom, da bismo uskoro vidjeli članove vlade na tulumima s estradnim i sportskim zvijezdama, a onda su došla i uvjeravanja kako je virus u crkvama, na procesijama, manje opasan, a nedjeljom – kad bi HDZ zabranio rad kako bi se dodvorio Kaptolu – virus moli žalosnu misu i ne dira ljude. Vlada je par puta proglasila i pobjedu nad virusom, pa se sad čude kako im nitko ne vjeruje!? Dramatičnim je ocijenila stanje s koronom u Hrvatskoj. Nakon što je HUBOL poslao upozorenje u kojem navodi da "zdravstveni sustav nestaje pred našim očima", oglasila se i sama šefica udruge.
"Imamo déjà vu u odnosu na jesen prošle godine, kada smo s ovakvim ili manjim brojkama kroz mjesec dana došli do kolapsa zdravstvenog sustava. Imamo preko 4.000 pozitivnih, od toga je među testiranima 30 posto cijepljenih. To su brojke koje govore da je epidemija daleko izmakla kontroli. Slijedi nam porast hospitaliziranih i krcanje respiratora", izjavila je za Dnevnik.hr Šmit, koja smatra da je primjenu Covid-potvrda trebalo proširiti. Stanje u bolnicama, rekla je, loše je.
"Ima respiratora, ali..."
"Imam kolegicu koja radi u KBC-u Sestre milosrdnice, ima po sedam-osam dežurstava u Covid-intenzivnoj. Primorana je na to. Odjeli se pune, i to mlađima, govorimo o ljudima od 35 do 40 godina", kazala je Šmit.
Na pitanje o uzrocima slabe cijepljenosti odgovara da su krivi dvostruki kriteriji.
"Pogriješilo se u komunikaciji."
Komentirala je i reformu zdravstva, dodavši kako ima dobrih ideja, ali da se nada da one neće ostati samo mrtvo slovo na papiru. Milijardu je problema u sustavu ali, kako kaže, njih nitko ne zove kad se o reformama raspravlja.
