FOTO: Kacper Pempel/Reuters
Prošloga smo tjedna obilježili 70. obljetnicu oslobađanja nacističkog koncentracijskog logora Auschwitz, a ujedno i Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta. Tom je prigodom The Atlantic objavio izuzetnu seriju fotografija koja prikazuje one koji su preživjeli, a danas su još uvijek živi. Radi se, dakako, uglavnom o onima koji su tada bili djeca i adolescenti. Procjenjuje se da je nacistički Reich, zajedno sa svojim kvislinzima, usmrtio oko milijun i pol djece. Zanimljiv se članak može pročitati i na stranicama konzervativnog britanskog Telegrapha: u njemu Radhika Sanghani piše o sudbinama žena za vrijeme Trećeg Reicha, odnosno o ženskom koncentracijskom logoru Ravensbrück i istraživanju koje je novinarka Sarah Helm objavila u knjizi If This Is A Woman. Ravensbrück je bio logor predviđen za "inferiorne" žene, a u njega su žene zatvarane i zbog "manjih krađa i alkoholizma", ali i ako jednostavno nisu udovoljavale "njemačkog idealu ženskosti".
Istovremeno, dok se svijet sjećao užasa kojega su nacizam i fašizam nanijeli ovom svijetu, Hrvati su ponosno otkrivali s kojom se radošću i dan danas sjećaju svoga doprinosa tome užasu. Splitski spomenik IX. bojni HOS-a "Rafael vitez Boban" ponosno je, ali ipak pod okriljem mraka, "dovršio", kako se tada mislilo, "nepoznati počinitelj" uklesavši u njega ustaški pozdrav "za dom spremni". Potom je Luka Podrug, član HČSP-a i gradski vijećnik Grada Splita, obznanio da je upravo on misteriozni "nepoznati počinitelj", a da bi Ivo Baldasar, član SDP-a i gradonačelnik Splita, poručio da mu "micati taj natpis ne pada na pamet". Potom je, u nevjerojatnom obratu, "nepoznati počinitelj", ponovno pod okriljem mraka, natpis sa spomenika uklonio, a da bi se otkrilo da je "nepoznati počinitelj" zapravo – policija. Službeni su predstavnici zakona, dakle, u tmini noći, lica prekrivenih potkapama, uklanjali ilegalni, fašistički kredo uklesan u itekako dubiozan spomenik u javnom prostoru. U državi koja, barem nominalno, ima zakone. Ne, ovo nije epizoda neke satiričke emisije, ovo je zemlja za koju su se borili Glavaš, Klemm i Glogoški, a to im kukavičkom šutnjom kontinuirano omogućuju svi izabrani i neizabrani predstavnici vlasti. O tome ponešto ima za reći i Boris Dežulović. Tjedan smo završili prigodnom fotografijom članova obitelji Darka Kovačića, predsjednika Autohtone-Hrvatske stranke prava iz Benkovca, koji poziraju čvrstom i sigurnom rukom uzdignutom u nacistički pozdrav.
Svjetski mediji protekloga su tjedna budno iščekivali prve poteze novoizabarane grčke vlade pod vodstvom Aleksisa Ciprasa. Onaj kojega su se europski tehnokrati izrazito grozili, o tome kako će Grčka nastaviti suradnju s MMF-om, ECB-om i Europskom komisijom, hladno je riješio novi ministar financija Janis Varufakis rekavši da Grčka "nema namjeru nastaviti surađivati s revizorima iz EU". Zanimljivo je da je čak i Paul Krugman u svojoj kolumni u New Timesu istaknuo kako je "paket aranžman" koji je "trojka" nametnula Grčkoj "izuzetan dokument, u najgorem mogućem smislu" te taj program "nikada nije imao smisla" i "nije imao šanse da funkcionira". Ovdje vrijedi podsjetiti i na Varufakisov tekst, čiji smo prijevod objavili u suradnji sa Slobodnim Filozofskim još 2012. godine, a u kojemu je, pogotovo ako ga čitamo iz današnje perspektive, iznio zanimljiv prijedlog: "Ako vam uspije da mjere štednje upale usred dugovno-deflatornog ciklusa, što se mene tiče recite svoju cijenu. Primjerice ako unutar godine i nešto dana grčki BDP ponovno počne rasti, a nezaposlenost padne ispod 10%, možete uzeti našu električnu mrežu (za kojom Siemens odavno žudi), naše vodoprivredne tvrtke, bilo koju imovinu koju unaprijed navedete. Ali, ako ne uspijete, morate platiti kaznu: npr. platiti u potpunosti nepodmirene grčke dugove trojci".
"Jedna od najstarijih studentskih radijskih stanica u Europi, Radio študent iz Ljubljane, osnovana 1969. godine, već treću godinu trpi posljedice ‘uvođenja reda’ na medijsku scenu koje provodi poslanička skupina ‘Povezani’ iz Studentske organizacije Sveučilišta u Ljubljani (ŠOU), piše Vid Jeraj za Forum. O poteškoćama s kojima se susreće ljubljanski Radio Študent pisao je i Kulturpunkt krajem 2013. godine.
kulturpunkt
