Čini se da ključna točka zapadne strategije u provedbi nije uspjela i suočava se s azijskim integracijama koje predvode Rusija i Kina.
"Tko kontrolira istočnom Europom, dominira srcem svijeta, odnosno Euroazijom, a tko kontrolira srce svijeta vlada cijelim svijetom", rezime je ključne točke zapadne strategije koju je izrekao britanski geopolitičar Halford Mackinder početkom prošlog stoljeća.
Ideju o dominaciji srcem svijeta, heartland na engleskom jeziku, kasnije je promovirao američki novinar Nicholas John Spykman, kojeg smatraju jednim od očeva američke geopolitike, da bi je na kraju u svojoj knjizi Velika šahovska ploča osuvremenio američki strateg Zbigniew Brzezinski.
Ova ideja je izražena i u Trumanovoj doktrini, koja je tada rezultirala širenjem američkih gospodarskih, političkih i vojnih blokova Sjedinjenih Država oko Sovjetskog Saveza.
Vlade Ruskog Carstva, Sovjetskog Saveza i Ruske Federacije nikada nisu sumnjale u važnost područja kao što su Ural i Sibir, koje drže teritorijima koji pripadaju ruskom narodu, dok ih zapadna geopolitička znanost još uvijek smatra zemljopisnim područjima "koja bi mogla biti sporna".
Međutim, niti Napoleonski ratovi, niti Istočni front u Drugom svjetskom ratu, niti pad Sovjetskog Saveza nisu uspjeli lišiti ruski narod njegove zemlje u srcu euroazijskog prostora.
Šangajska organizacija za suradnju – Novi centar moći u Euroaziji
Nakon raspada Sovjetskog Saveza je istočni dio Euroazije bio slab i destabiliziran zbog gubitka tako snažnog političkog centra kao što je bila sovjetska Moskva, koja je tijekom poslijeratnog razdoblja vodila Istočni blok. Nove zemlje Središnje Azije su postale slaba točka na geopolitičkoj karti svijeta.
Rusija i Kina su došle u situaciju da su se našli u prilično opasnom susjedstvu s mladim državama kao što su Kirgistan, Tadžikistan, Uzbekistan i Turkmenistan. To su zemlje uglavnom naseljene muslimanskim stanovništvom i nalaze se u neposrednoj blizini Afganistana, zemlje koja je utonula u kaos.
Ova nova geopolitička stvarnost je na granice Rusije i Kine dovela prijetnje poput islamskog radikalizma, širenja terorizma i separatizma, koje su neposredno prijetile opstanku i budućnosti ovih dviju zemalja.
Politička i ekonomska integracija između dva naroda se nametnula kao nužnost.
1997. su Rusija, Kina, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan osnovali skupinu "Šangajske petorke" i potpisali sporazum o međusobnom povjerenju i smanjenju vojnih snaga na granicama između država.
Ova je inicijativa, koju su zajedno pokrenuli Moskva i Peking, dovela do prvog sigurnosnog sustava u regiji. 2001. godine "Šangajska petorka" prihvaća Uzbekistan, te odlučuje promijeniti ime.
U lipnju 2002. godine je potpisana suradnja, Deklaracija zemalja članica Šangajske organizacije. 1. siječnja 2004. godine SCO počinje s radom u punom kapacitetu. 2014. Iran, Indija i Pakistan službeno iskazuju želju da se pridruže SCO.
"Novi smisao, nova težina"
Tijekom nedavnog summita SCO u Taškentu, organizacija je potpisala memorandum o primanju Indije i Pakistana u organizaciju, korak koji je, prema sudionicima ovog događaja, SCOI podigao na novu razinu.
"Primanje dviju velikih zemalja, Indije i Pakistana, bilo je čista formalnost, ali je ulaskom ove dvije zemlje organizacija poprima novo značenje, novu težinu. To je gotovo polovica svjetskog stanovništva", rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin.
Dan nakon završetka summita SCO u Uzbekistanu, ruski predsjednik Vladimir Putin je otputovao u Kinu na sastanak s kolegom Xi Jinpingom. Čelnici Moskve i Pekinga su potpisali niz važnih bilateralnih sporazuma za razvoj gospodarstva, političke i sigurnosne suradnje na regionalnoj i globalnoj razini.
"Onaj tko upravlja Euroazijom upravlja svijetom", riječi su kojima su ruski mediji popratili summit SCO i Putinov posjet Kini, referirajući se na geopolitičku strategiju Zapada.
"Putinova posjeta Kini je najvažniji sastanak u posljednjih 20 godina"
Same deklaracije i dokumenti, ako ih ne prati suradnja u praksi ne znače ništa. Stoga je Putin otputovao za Peking, gdje je jučer s Xi Jinpingom potpisao nekoliko važnih bilateralnih sporazuma.
"Posjet ruskog predsjednika Vladimira Putina Kini i sastanak s kineskim kolegom Xi Jinpingom predstavlja ključni trenutak za odnose između dviju zemalja u protekla dva desetljeća", kaže profesor Wu Dahui, direktor Centra za euroazijske strateške studije sa Sveučilišta Tsinghua.
Stručnjak je istaknuo da je "nedavno, za vrijeme Međunarodnog ekonomskog foruma u St. Petersburgu, predsjednik Putin pokrenuo inicijativu za stvaranje euroazijske zajednice".
"Osim toga, s obzirom da su prošle godine čelnici dviju zemalja potpisali zajedničku deklaraciju o integraciji gospodarskog pojasa 'Novog Puta svile' i Euroazijske ekonomske unije, može se očekivati da će Putin i Xi samo utvrditi perspektivu trgovinske suradnje u regiji. Ako se pokaže uspješnom, inicijativa će povezati veliku Euroazijske ekonomsku uniju s 'Novim Putem svile', što će biti povijesna prilika za gospodarski razvoj Azije, Euroazije i Europe", rekao je kineski profesor Wu Dahui.
U međuvremenu, prema riječima ravnatelja Centra za studije Rusije i Središnje Azije sa Sveučilišta Fudan u Šangaju, Zhao Huashenga, susret između dva lidera "prikazuje međusobne i bliske kontakte na visokoj razini."
Huasheng naglašava da su takvi događaji često povezani s potpisavanjem više bilateralnih sporazuma, ali "to u ovoj situaciji nije najvažnije".
"Jasan signal za međunarodnu zajednicu"
Analitičar tvrdi kako ovakvi razgovori na visokoj razini između ruskih i kineskih delegacija pokazuju "da Moskva i Peking održavaju jedinstven stav o mnogim međunarodnim pitanjima".
"Sadašnji svijet se brzo mijenja i ove promjene prate izazovi u području regionalne sigurnosti", rekao je Zhao Huasheng.
Wu Dahui je, pak, rekao da je azijsko-pacifička regija postala najopasniji dio svijeta, odmah nakon Bliskog istoka. Profesor objašnjava da je američka odluka da rasporedi svoje proturaketne sustave u Južnoj Koreji dramatično povećala razinu napetosti.
Osim toga, stručnjak je naveo i problem nuklearne sigurnosti, koji je nastao djelovanjem Pyongyanga.
"Moskva i Peking u ovom okruženju postaju jamci mira, jer Rusija i Kina imaju odlučnosti i sposobnost da spriječe rat i kaos na Korejskom poluotoku", tvrdi Dahui.
Sadašnji posjet ruskog predsjednika Kine je petnaesti otkad je Putin prvi put izabran za predsjednika 2000. godine. Tijekom susreta koji je započeo u subotu čelnici obiju država su se bavili najosjetljivijim pitanjima, ali je potpisano i niz gospodarskih ugovora.
Kina i Rusija su potpisali su preko 30 sporazuma u gospodarstvu i trgovini, infrastrukturi, tehnologiji i inovacijama, financijama, energiji i poljoprivredi.
"Raspravljalo se o širokom rasponu pitanja u bilateralnoj suradnji i pitanja na međunarodnom planu", navodi se u priopćenju Kremlja.
Xi Jinping je obećao povećati političku potporu Moskvi, prenose kineski mediji.
Xi je rekao da treba produbiti "pragmatičnu suradnju i uskladiti interese, prije svega u integraciji EEU i Novog Puta svile, te tako proširiti regionalnu ekonomsku suradnju, prenosi BRICS Post.
Središnje banke Kine i Rusije su potpisale su Memorandum o razumijevanju o uspostavi mehanizma za korštenje juana u Rusiji, što će biti korisno za prekograničnu trgovinu i ulaganja. Putin je također naglasio da će izbaciti dolar iz bilateralne trgovine.
"Da bi se smanjila ovisnost o deviznim tržištima, mi ćemo proširiti korištenje nacionalnih valuta u međusobnim poslovima. Udio plaćanja u ruskim rubljama je tri posto, a udio kineskog juana je još veći, devet posto. Ta brojka treba znatno porasti, nakon što Rusija uspostavi centar za poravnanje i plaćanje u juanima", rekao je Putin u novinarima nakon razgovora s Xi Jinpingom.
U subotu su Putin i Xi svjedočili potpisivanju ponuda koje uključuju prodaju udjela nekoliko ruskih projekata kineskim tvrtkama, te ugovora o opskrbi nafte i zajedničkim ulaganjima u petrokemijske projekte u Rusiji.
China National Chemical Corporation će kupiti 40 posto dionica petrokemijskog kompleksa VNHK na ruskom Dalekom istoku, koji je u vlasništvu ruskog naftnog diva Rosnefta .
Dvije zemlje su također potpisale sporazum za razvoj novog zrakoplova koji će konkurirati Airbusu i Boeingu.
Ukupno je potpisano 58 različitih ponuda u ukupnoj vrijednosti od oko 50 milijardi dolara, priopćio je ruski predsjednik.
U međunarodnim pitanjima, dvije zemlje imaju slične stavove o glavnim svjetskim krizama, uključujući Siriju, Iran i Južno kinesko more.
"Kina i Rusija trebaju odlučno štititi ciljeve i načela Povelje Ujedinjenih naroda, osnovne norme međunarodnih odnosa, globalne strateške ravnoteže i stabilnosti, kao i međunarodne pravde", rekao je Xi Jinping, što je potvrdio i njegov ruski kolega.
"Rusija i Kina imaju vrlo bliske ili gotovo iste stavove na međunarodnoj sceni", rekao je Putin.
"Pomoć u sirijskom mirovnom procesu, potpora miru i stabilnostu u Južneom kineskom moru i Središnjoj Aziji su među našim zajedničkim ciljevima vanjske politike", dodao je Putin.
Kineski predsjednik je u svom obraćanju otvoreno osudio zapadne sankcije protiv Rusije.
"Protivimo se upotrebi sile i prijetnjama uporabom sile, proizvoljnom nametanju sankcija i prijetnjama sankcijama, te bilo kakvoj jednostranoj politici i jednostranim radnjama bez pristanka drugih zainteresiranih strana", rekao je Xi Jinping.
"Predsjednik Putin i ja smo jednoglasno odlučili da je međunarodna situacija sve kompliciranija, te da moramo ustrajati u održavanju duha kinesko-ruskog strateškog partnerstva i suradnje", rekao je Xi Jinping na konferenciji za novinare.
Od siječnja do svibnja ove godine je bilateralna trgovina imeđu Rusije i Kine iznosila 25,8 milijardi dolara, što je porast od 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Putin je u jučer priznao "kako energija ostaje lokomotiva poslovnih odnosa između Rusije i Kine".
U subotu su Rosneft i ChemChina potpisali ugovor koji bi ruskoj kompaniji mogao omogućiti opskrbu i do 2,4 milijuna tona sirove nafte u Kinu u razdoblju od 1. kolovoza 2016. do 31. srpnja 2017. godine. Rosneft i Peking Enterprises Group Company Limited su se složili oko ključnih uvjeta potencijalne prodaje 20 posto dionica kompanije Verkhnechonskneftegaz, podružnice Rosnefta, kineskoj kompaniji Beijing Gas Group.
Putin je također najavio da će Kina i Rusija i dalje pregovarati o zajedničkim aktivnostima na tržištima trećih zemalja, prije svega u energetskom i nuklearnom sektoru.
Nema sumnje da je vodstvo Rusije i Kine još '90-ih razumjelo opasnost koja prijeti dvjema zemljama, ako dođe do kaosa u srcu svijeta i na prostoru Euroazije.
Umjesto politike Henrya Kissingera, koji je '70-ih zdušno i s priličnim uspjehom radio na udaljavanju Moskve od Pekinga, te na zbližavanju, iako formalnom, Washingtona s jednim i drugim centrom, kasnije su se američke administracije odlučile na istovremeno sukobljavanje s Rusijom i Kinom, djelomično opijene pobjedom nad Sovjetskim Savezom i relativno slabim kineskim gospodarstvom.
No, takva je politika neizbježno dovela do zbližavanja Rusije i Kine, koje je danas već doseglo razinu strateškog partnerstva. Tu su i ostale zemlje Središnje Azije, koje bi bez pomoći ove dvije zemlje potonule u kaos islamskog radikalizma, širenja terorizma i separatizma, što bi na kraju dovelo do raspada svih država na euroazijskom prostoru, kako je to želio Brzezinski.
Politička i ekonomska integracija između Kine i Rusije, ali i drugih naroda koji sada djeuluju u okviru Šangajske organizacije za suradnju, se nametnula kao nužnost.
"Zemlje SCO su brzo shvatile priliku koja im se ukazala, te realizirale američki geopolitički san i sada, umjesto onih koji su tu strategiju osmislili, kontroliraju sigurnost srca Euroazije", za Pogled piše Petar Akopov., a teško se, barem u ovom trenutku, ne složiti s njegovom tvrdnjom.
AMSI
"Tko kontrolira istočnom Europom, dominira srcem svijeta, odnosno Euroazijom, a tko kontrolira srce svijeta vlada cijelim svijetom", rezime je ključne točke zapadne strategije koju je izrekao britanski geopolitičar Halford Mackinder početkom prošlog stoljeća.
Ideju o dominaciji srcem svijeta, heartland na engleskom jeziku, kasnije je promovirao američki novinar Nicholas John Spykman, kojeg smatraju jednim od očeva američke geopolitike, da bi je na kraju u svojoj knjizi Velika šahovska ploča osuvremenio američki strateg Zbigniew Brzezinski.
Ova ideja je izražena i u Trumanovoj doktrini, koja je tada rezultirala širenjem američkih gospodarskih, političkih i vojnih blokova Sjedinjenih Država oko Sovjetskog Saveza.
Vlade Ruskog Carstva, Sovjetskog Saveza i Ruske Federacije nikada nisu sumnjale u važnost područja kao što su Ural i Sibir, koje drže teritorijima koji pripadaju ruskom narodu, dok ih zapadna geopolitička znanost još uvijek smatra zemljopisnim područjima "koja bi mogla biti sporna".
Međutim, niti Napoleonski ratovi, niti Istočni front u Drugom svjetskom ratu, niti pad Sovjetskog Saveza nisu uspjeli lišiti ruski narod njegove zemlje u srcu euroazijskog prostora.
Šangajska organizacija za suradnju – Novi centar moći u Euroaziji
Nakon raspada Sovjetskog Saveza je istočni dio Euroazije bio slab i destabiliziran zbog gubitka tako snažnog političkog centra kao što je bila sovjetska Moskva, koja je tijekom poslijeratnog razdoblja vodila Istočni blok. Nove zemlje Središnje Azije su postale slaba točka na geopolitičkoj karti svijeta.
Rusija i Kina su došle u situaciju da su se našli u prilično opasnom susjedstvu s mladim državama kao što su Kirgistan, Tadžikistan, Uzbekistan i Turkmenistan. To su zemlje uglavnom naseljene muslimanskim stanovništvom i nalaze se u neposrednoj blizini Afganistana, zemlje koja je utonula u kaos.
Ova nova geopolitička stvarnost je na granice Rusije i Kine dovela prijetnje poput islamskog radikalizma, širenja terorizma i separatizma, koje su neposredno prijetile opstanku i budućnosti ovih dviju zemalja.
Politička i ekonomska integracija između dva naroda se nametnula kao nužnost.
1997. su Rusija, Kina, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan osnovali skupinu "Šangajske petorke" i potpisali sporazum o međusobnom povjerenju i smanjenju vojnih snaga na granicama između država.
Ova je inicijativa, koju su zajedno pokrenuli Moskva i Peking, dovela do prvog sigurnosnog sustava u regiji. 2001. godine "Šangajska petorka" prihvaća Uzbekistan, te odlučuje promijeniti ime.
U lipnju 2002. godine je potpisana suradnja, Deklaracija zemalja članica Šangajske organizacije. 1. siječnja 2004. godine SCO počinje s radom u punom kapacitetu. 2014. Iran, Indija i Pakistan službeno iskazuju želju da se pridruže SCO.
"Novi smisao, nova težina"
Tijekom nedavnog summita SCO u Taškentu, organizacija je potpisala memorandum o primanju Indije i Pakistana u organizaciju, korak koji je, prema sudionicima ovog događaja, SCOI podigao na novu razinu.
"Primanje dviju velikih zemalja, Indije i Pakistana, bilo je čista formalnost, ali je ulaskom ove dvije zemlje organizacija poprima novo značenje, novu težinu. To je gotovo polovica svjetskog stanovništva", rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin.
Dan nakon završetka summita SCO u Uzbekistanu, ruski predsjednik Vladimir Putin je otputovao u Kinu na sastanak s kolegom Xi Jinpingom. Čelnici Moskve i Pekinga su potpisali niz važnih bilateralnih sporazuma za razvoj gospodarstva, političke i sigurnosne suradnje na regionalnoj i globalnoj razini.
"Onaj tko upravlja Euroazijom upravlja svijetom", riječi su kojima su ruski mediji popratili summit SCO i Putinov posjet Kini, referirajući se na geopolitičku strategiju Zapada.
"Putinova posjeta Kini je najvažniji sastanak u posljednjih 20 godina"
Same deklaracije i dokumenti, ako ih ne prati suradnja u praksi ne znače ništa. Stoga je Putin otputovao za Peking, gdje je jučer s Xi Jinpingom potpisao nekoliko važnih bilateralnih sporazuma.
"Posjet ruskog predsjednika Vladimira Putina Kini i sastanak s kineskim kolegom Xi Jinpingom predstavlja ključni trenutak za odnose između dviju zemalja u protekla dva desetljeća", kaže profesor Wu Dahui, direktor Centra za euroazijske strateške studije sa Sveučilišta Tsinghua.
Stručnjak je istaknuo da je "nedavno, za vrijeme Međunarodnog ekonomskog foruma u St. Petersburgu, predsjednik Putin pokrenuo inicijativu za stvaranje euroazijske zajednice".
"Osim toga, s obzirom da su prošle godine čelnici dviju zemalja potpisali zajedničku deklaraciju o integraciji gospodarskog pojasa 'Novog Puta svile' i Euroazijske ekonomske unije, može se očekivati da će Putin i Xi samo utvrditi perspektivu trgovinske suradnje u regiji. Ako se pokaže uspješnom, inicijativa će povezati veliku Euroazijske ekonomsku uniju s 'Novim Putem svile', što će biti povijesna prilika za gospodarski razvoj Azije, Euroazije i Europe", rekao je kineski profesor Wu Dahui.
U međuvremenu, prema riječima ravnatelja Centra za studije Rusije i Središnje Azije sa Sveučilišta Fudan u Šangaju, Zhao Huashenga, susret između dva lidera "prikazuje međusobne i bliske kontakte na visokoj razini."
Huasheng naglašava da su takvi događaji često povezani s potpisavanjem više bilateralnih sporazuma, ali "to u ovoj situaciji nije najvažnije".
"Jasan signal za međunarodnu zajednicu"
Analitičar tvrdi kako ovakvi razgovori na visokoj razini između ruskih i kineskih delegacija pokazuju "da Moskva i Peking održavaju jedinstven stav o mnogim međunarodnim pitanjima".
"Sadašnji svijet se brzo mijenja i ove promjene prate izazovi u području regionalne sigurnosti", rekao je Zhao Huasheng.
Wu Dahui je, pak, rekao da je azijsko-pacifička regija postala najopasniji dio svijeta, odmah nakon Bliskog istoka. Profesor objašnjava da je američka odluka da rasporedi svoje proturaketne sustave u Južnoj Koreji dramatično povećala razinu napetosti.
Osim toga, stručnjak je naveo i problem nuklearne sigurnosti, koji je nastao djelovanjem Pyongyanga.
"Moskva i Peking u ovom okruženju postaju jamci mira, jer Rusija i Kina imaju odlučnosti i sposobnost da spriječe rat i kaos na Korejskom poluotoku", tvrdi Dahui.
Sadašnji posjet ruskog predsjednika Kine je petnaesti otkad je Putin prvi put izabran za predsjednika 2000. godine. Tijekom susreta koji je započeo u subotu čelnici obiju država su se bavili najosjetljivijim pitanjima, ali je potpisano i niz gospodarskih ugovora.
Kina i Rusija su potpisali su preko 30 sporazuma u gospodarstvu i trgovini, infrastrukturi, tehnologiji i inovacijama, financijama, energiji i poljoprivredi.
"Raspravljalo se o širokom rasponu pitanja u bilateralnoj suradnji i pitanja na međunarodnom planu", navodi se u priopćenju Kremlja.
Xi Jinping je obećao povećati političku potporu Moskvi, prenose kineski mediji.
Xi je rekao da treba produbiti "pragmatičnu suradnju i uskladiti interese, prije svega u integraciji EEU i Novog Puta svile, te tako proširiti regionalnu ekonomsku suradnju, prenosi BRICS Post.
Središnje banke Kine i Rusije su potpisale su Memorandum o razumijevanju o uspostavi mehanizma za korštenje juana u Rusiji, što će biti korisno za prekograničnu trgovinu i ulaganja. Putin je također naglasio da će izbaciti dolar iz bilateralne trgovine.
"Da bi se smanjila ovisnost o deviznim tržištima, mi ćemo proširiti korištenje nacionalnih valuta u međusobnim poslovima. Udio plaćanja u ruskim rubljama je tri posto, a udio kineskog juana je još veći, devet posto. Ta brojka treba znatno porasti, nakon što Rusija uspostavi centar za poravnanje i plaćanje u juanima", rekao je Putin u novinarima nakon razgovora s Xi Jinpingom.
U subotu su Putin i Xi svjedočili potpisivanju ponuda koje uključuju prodaju udjela nekoliko ruskih projekata kineskim tvrtkama, te ugovora o opskrbi nafte i zajedničkim ulaganjima u petrokemijske projekte u Rusiji.
China National Chemical Corporation će kupiti 40 posto dionica petrokemijskog kompleksa VNHK na ruskom Dalekom istoku, koji je u vlasništvu ruskog naftnog diva Rosnefta .
Dvije zemlje su također potpisale sporazum za razvoj novog zrakoplova koji će konkurirati Airbusu i Boeingu.
Ukupno je potpisano 58 različitih ponuda u ukupnoj vrijednosti od oko 50 milijardi dolara, priopćio je ruski predsjednik.
U međunarodnim pitanjima, dvije zemlje imaju slične stavove o glavnim svjetskim krizama, uključujući Siriju, Iran i Južno kinesko more.
"Kina i Rusija trebaju odlučno štititi ciljeve i načela Povelje Ujedinjenih naroda, osnovne norme međunarodnih odnosa, globalne strateške ravnoteže i stabilnosti, kao i međunarodne pravde", rekao je Xi Jinping, što je potvrdio i njegov ruski kolega.
"Rusija i Kina imaju vrlo bliske ili gotovo iste stavove na međunarodnoj sceni", rekao je Putin.
"Pomoć u sirijskom mirovnom procesu, potpora miru i stabilnostu u Južneom kineskom moru i Središnjoj Aziji su među našim zajedničkim ciljevima vanjske politike", dodao je Putin.
Kineski predsjednik je u svom obraćanju otvoreno osudio zapadne sankcije protiv Rusije.
"Protivimo se upotrebi sile i prijetnjama uporabom sile, proizvoljnom nametanju sankcija i prijetnjama sankcijama, te bilo kakvoj jednostranoj politici i jednostranim radnjama bez pristanka drugih zainteresiranih strana", rekao je Xi Jinping.
"Predsjednik Putin i ja smo jednoglasno odlučili da je međunarodna situacija sve kompliciranija, te da moramo ustrajati u održavanju duha kinesko-ruskog strateškog partnerstva i suradnje", rekao je Xi Jinping na konferenciji za novinare.
Od siječnja do svibnja ove godine je bilateralna trgovina imeđu Rusije i Kine iznosila 25,8 milijardi dolara, što je porast od 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Putin je u jučer priznao "kako energija ostaje lokomotiva poslovnih odnosa između Rusije i Kine".
U subotu su Rosneft i ChemChina potpisali ugovor koji bi ruskoj kompaniji mogao omogućiti opskrbu i do 2,4 milijuna tona sirove nafte u Kinu u razdoblju od 1. kolovoza 2016. do 31. srpnja 2017. godine. Rosneft i Peking Enterprises Group Company Limited su se složili oko ključnih uvjeta potencijalne prodaje 20 posto dionica kompanije Verkhnechonskneftegaz, podružnice Rosnefta, kineskoj kompaniji Beijing Gas Group.
Putin je također najavio da će Kina i Rusija i dalje pregovarati o zajedničkim aktivnostima na tržištima trećih zemalja, prije svega u energetskom i nuklearnom sektoru.
Nema sumnje da je vodstvo Rusije i Kine još '90-ih razumjelo opasnost koja prijeti dvjema zemljama, ako dođe do kaosa u srcu svijeta i na prostoru Euroazije.
Umjesto politike Henrya Kissingera, koji je '70-ih zdušno i s priličnim uspjehom radio na udaljavanju Moskve od Pekinga, te na zbližavanju, iako formalnom, Washingtona s jednim i drugim centrom, kasnije su se američke administracije odlučile na istovremeno sukobljavanje s Rusijom i Kinom, djelomično opijene pobjedom nad Sovjetskim Savezom i relativno slabim kineskim gospodarstvom.
No, takva je politika neizbježno dovela do zbližavanja Rusije i Kine, koje je danas već doseglo razinu strateškog partnerstva. Tu su i ostale zemlje Središnje Azije, koje bi bez pomoći ove dvije zemlje potonule u kaos islamskog radikalizma, širenja terorizma i separatizma, što bi na kraju dovelo do raspada svih država na euroazijskom prostoru, kako je to želio Brzezinski.
Politička i ekonomska integracija između Kine i Rusije, ali i drugih naroda koji sada djeuluju u okviru Šangajske organizacije za suradnju, se nametnula kao nužnost.
"Zemlje SCO su brzo shvatile priliku koja im se ukazala, te realizirale američki geopolitički san i sada, umjesto onih koji su tu strategiju osmislili, kontroliraju sigurnost srca Euroazije", za Pogled piše Petar Akopov., a teško se, barem u ovom trenutku, ne složiti s njegovom tvrdnjom.
AMSI
